Pratite nas

10 najljepših mjesta u Hrvatskoj koje treba posjetiti

Objavljeno

na

Prema riječima The Huffington Posta najbolje mjesto za ronjenje su Kornati, vina treba kušati na Pelješcu, a bajkoviti dvorci skrivaju se u pitoresknom Zagorju…

Prekrasni povijesni gradovi i idilični suncem okupani otoci nude pravo bogatstvo prirodnih atrakcija, tim riječima Huffington Post opisuje Lijepu našu Hrvatsku. U još jednoj u nizu pohvala svjetskih medija američki portal navodi 10 najljepših mjesta u Hrvatskoj koje svakako treba posjetiti. Na listi su se našli biseri s Jadrana, ali i kontinentalnog dijela kao što je Hrvatsko Zagorje. Donosimo opise za svako od preporučenih mjesta prema riječima HuffPosta.

1. Dubrovnik

Samoprozvani biser Jadrana jedna je od najposjećenijih hrvatskih destinacija. Sa Srđa se pruža najbolji pogled na kulu Lovrijenac, krovove u boji terakote i litice. Osim dubrovačkih zidina koje su pod zaštitom UNESCO-a, grad je poznat po baroknim crkvama, ulicama i palači Sponza iz 16. stoljeća.

2. Plitvička jezera

Azurnoplava jezera, nevjerojatni slapovi i šumovite planine nezaobilazan su dio najslavnijeg nacionalnog parka Plitvička jezera. Posjetitelji mogu razgledati 16 jezera i naučiti o prirodnim sedrenim barijerama, ali oči trebaju držati otvorenima jer smeđi medvjed i ris vrebaju iz okolnih šuma, poručuju iz HuffPosta.

3. Hrvatsko Zagorje

Nedaleko od Zagreba prema granici sa Slovenijom pruža se pitoreskno Zagorje koje je dom srednjovjekovnih dvoraca, vinograda i termalnih izvora. Posjetitelji mogu istražiti povijesni dio Krapine, posjetiti kleti i izgubiti se u dvorcu iz bajke, Trakošćanu.

4. Makarska

Na pola puta između Splita i Dubrovnika smjestila se Makarska. Puno smirenija nego njezini popularni susjedi, ona i dalje nudi puno toga. Plaže idealne za obitelj, živopisne luke i pogled na Biokovo, glavni su aduti ovog grada. Također, pomaže i blizina Omiša, doma Gusarskog festivala i obližnjih otoka kao što je Brač.

5. Mljet

Skrivene lagune, guste borove šume i refleksija sunca u moru, čine Mljet pravim rajem za sve koji vole biti na otvorenom. Posjetitelji mogu uživati u vožnji biciklom, planinarenju i kajakarenju te istraživati Odisejevu špilju.

6. Split

Iako drugi najveći grad u Hrvatskoj i velika luka, to nije ono što Split čini posebnim. To je Dioklecijanova palača koja je pod zaštitom UNESCO-a. Osim razgledavanja, grad nudi i druge mogućnosti – od raftinga i penjanja do jedrenja.

7. Poluotok Pelješac

Pelješac je poznat po vinima, naročito Dingaču i Postupu, ali to nije sve što nudi svojim posjetiteljima. Nakon kušanja odličnih vina tu su kamenice i dagnje u Malom Stonu, jedrenje na dasci u Vignju i uživanje u planini Sveti Ilija.

8. Rovinj

Tradicionalno ribarsko mjesto Rovinj ima poseban šarm. Nije kao luksuzna odmarališta na jugu, ali nudi za svakog ponešto. Sunčanje, istraživanje bogatog arhipelaga i planinarenje zadovoljit će i najkritičnije posjetitelje.

9. Zagreb

Iako manje razvikan nego gradovi na obali, Zagreb ima posebnu draž. Elegantni glavni grad isplati se posjetiti te obići njegove trgove, Lenucijevu potkovu i muzeje, voziti se uspinjačom na Gornji grad ili pak pobjeći u obližnje Zagorje.

10. Kornati

Ako tražite najbolje mjesto za ronjenje, to su Kornati. Među 140 otoka tog arhipelaga može se pronaći i nenaseljeno kopno, živopisni grebeni i “kaleidoskop tropskih riba”.  Huffingtonpost

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

Kolumne

Maras se ponaša kao da nije imao veze s Agrokorom! On bi trebao biti objektivan u Povjerenstvu?

Objavljeno

na

Objavio

(“Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada”. Silvana Oruč Ivoš)

Iz sigurnosti nekakve rezidencije negdje u Londonu,  nakon što je godinama upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, a zbog čega je započela istraga zbog sumnje u ozbiljno kazneno djelo, Todorić nastavlja s pisanjem blogova.

Tako konačni početak otapanja vrha sante leda (kad je u pitanju neviđeni gospodarski kriminal) nekadašnji Gazda, a danas bloger, bezbrižno naziva ‘političkom predstavom za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika’.

Istodobno moralizira kako ljudi koji su zadržani na ispitivanju u istražnom postupku nisu ništa krivi, jer je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, a ako postoji i najmanja odgovornost, a on je siguran da je nema, onda je ona isključivo njegova.

No, naravno, unatoč tom uvjerenju, Todoriću ne pada na pamet pojaviti se u Hrvatskoj, na čijoj je grbači posljednjih dvadeset godina lijepo živio, da odgovori na ono što zanima Državno odvjetništvo, vjerovnike koje je pljačkao, ali i ukupnu javnost. I nemojmo se zavaravati, ako ne bude prisiljen, ni Todorić niti njegovi sinovi, koji se također terete u procesu, neće to učiniti. Jer što će reći suočeni s dokazima? Kako će opravdati golemo bogatstvo kojim su raspolagali, od otoka Smokvice do Kulmerovih dvora, a čime su se, već je dokazano, koristili nezakonito.

Todoriću je, stoga, preostalo jedino izigravati žrtvu političkog progona, optuživati državu i Vladu kako su mu oteli obiteljsku tvrtku, iako je istina da je tvrtka u vlasništvu vjerovnika… Brojnih malih i srednjih poduzeća koje je Gazda godinama beskrupulozno vukao u propast. Todorić se iz svoje londonske rezidencije, a teško da je tamo otišao siromašan kao crkveni miš, sada drsko pravi kako ne postoje pronevjere u financijskom poslovanju, da nisu otkrivene milijunske „grješke“ u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, da nije otkriveno krivotvorenje isprava… Šteta je tolika da ni ukupna vrijednost tog Todorićeva koncerna nije dovoljna da se vrate svi Gazdini dugovi.

Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada. Dakako da moraju odgovarati svi koji su mu na bilo koji način pogodovali, a mnogi jesu, bez obzira na političku boju. Ali Gazda je prvi na toj podugoj listi.

S druge strane, ima i jakih igrača kojima ne paše Todorićev pad. Jer je jasno da bi taj za sobom mogao povući mnoge. U tom kontekstu zanimljivo je gledati kako i Todorić i glavna oporbena stranka žele isto. Žele saborsko istražno povjerenstvo, iako znaju da za njega nema zakonskog utemeljenja nakon što je krenula kaznena istraga. Uostalom, znaju i jedni i drugi da ni jedno istražno povjerenstvo nikad ništa nije riješilo pa zašto bi ovoga puta bilo drugačije. Najbolje je cijeli slučaj pretvoriti u sapunicu, a onda jednostavno jednog dana oprati ruke i krenuti ispočetka.
Možda se tome nada i Gordan Maras koji je prije četiri-pet godina kao ministar i član Nadzornog odbora HBOR-a šakom i kapom dijelio kredite, iako se već i tada znalo da puno toga s Agrokorovim poslovanjem nije u redu, a što je ovih dana neovisna revizija i potvrdila. Danas se, pak, Maras ponaša kao da su Agrokorovi problemi počeli tijekom posljednje godine dana, a ne puno, puno prije. I kao da on s tim nema nikakve veze!? Možda Maras hoće da javnost zaboravi kako je za vrijeme svog ministrovanja žestoko gurao i radio političke pritiske – o čemu su svojedobno svjedočili pojedini članovi skupštine HGK – da tadašnji potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak postane predsjednik Hrvatske gospodarske komore. I sad je taj Maras član saborskog istražnog povjerenstva u slučaju Agrokor, a mi bismo trebali vjerovati u to da će s takvim repovima iza sebe Maras biti objektivan?! I pošten?!
Naprotiv, svima je jasno da je Maras u tom tijelu veliki uteg SDP-u pa u tom kontekstu i ne čudi Bernardićevo forsiranje priče o navodnoj nagodbi s Todorićem. Kad se sve zbroji i oduzme, nagodbu u tom smislu mogli su imati samo oni koji su s Todorićem tikve sadili. A tu SDP nije imun. Upravo suprotno.

Silvana Oruč Ivoš/Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Nastavi čitati