Pratite nas

Pregled

100 milijuna progonjenih kršćana

Objavljeno

na

Organizacija Open Doors procjenjuje da je 100 milijuna kršćana diljem svijeta progonjeno zbog njihove vjere. Poboljšanje situacije nije na vidiku, tvrde stručnjaci te organizacije.

Ruševina koptske crkve u Kairu

Deutsche Welle: Gospodine Müller, pet zemalja, u kojima su najviše progonjeni kršćani, su prije svega Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Afganistan, Irak i Somalija. Vlada li takvo stanje godinama ili imanekakvih promjena?

Thomas Müller: Uglavnom, može se reći da je to stanje koje vlada godinama. Sjeverna Koreja je, na primjer, jedanaesti put za redom na prvom mjestu naše rang-liste zemalja u kojima su kršćani najviše progonjeni i potlačeni. To nije začuđujuće, po onome što se može čuti iz zemlje. Posve će biti razumljivo o čemu se radi, kad se čovjek pita: “Što, zar tamo stvarno ima kršćana?”. Ima ih, ali moraju se skrivati u apsolutno najdubljim područjima podzemlja. Čim ih se otkrije,svakako im prijeti radni logor, a ponekad i puno gore.

Postoje li zemlje u kojima se vidi drugačija tendencija, u kojima se progon kršćana smanjio?

Postoje zemlje gdje ima malo nade. Poneke zemlje u jugoistočnoj Aziji na primjer. Zemlja koju se tamo može istaći je Mijanmar, nekadašnja Burma, koja je zbog toga punila međunarodne novinske naslove, jer je vojna hunta predala barem dio svoje moći. Sve u svemu: jedna od većih manjina, koje žive u Mijanmaru, je kršćanska manjina Kachin. Vojska se i dalje bori protiv njih. Dakle, čovjek se svakako može pitati, tko ima stvarnu moć u Mjanmaru? Je li to vojska ili je to predsjednik? A u ovom slučaju Kachin ili također Shan i druge manjine protiv kojih se vojska bori, ali na kraju kršćani izvuku deblji kraj. Tamo su posebno na meti crkve, jer se tamo skrivaju ljudi.

Progon kršćana ima različite aspekte, od fizičkog nasilja do diskriminacije u svakodnevnom životu, u državnim službama, a i u trgovinama. Postoji li ovdje neka tendencija? Je li progon kršćana postao nasilniji?

Tendencija koju mi vidimo je da je prije država bila progonitelj. Na primjer, kada mislimo na komunizam. I to se u posljednjim godinama malo pomaklo, Vlada je primijetila, da je na udaru svjetske javnosti, ako radi protiv kršćana ili nekih drugih manjina. Neka se radije potiču neke neovisne ili navodno neovisne grupe, koje će ustati protiv kršćana. Sve u svemu, mora se reći da se situacija nažalost nije poboljšala, niti je nasilje postalo manje. Upravo u jednoj zemlji, u koju se polagalo puno nade, kao što je Egipat, u posljednje vrijeme bilježe se teški napadi na koptsku manjinu, tamo gdje je najmanje 8-10 milijuna ljudi, a neki govore i o mnogo više. Zato ovdje više ne možemo govoriti o arapskom proljeću.

progonjeni kršćaniIndeks progona kršćana diljem svijeta. Tamnija boja znači jači progon.

Vi ne obuhvaćate progone kršćana diljem svijeta samo u apstraktnim brojkama, nego mnogo analizirate unaprijed. Može li se govoriti o nekim istaknutim trendovima?

Vidimo da je islamski ekstremizam uzeo sve više maha. Postoje neke grupe koje su u međuvremenu nažalost dospjele čak i do zapadnih medija. Ja spominjem sada tamo samo Boko Haram u Nigeriji, gdje uvijek iznova postoje teški napadi, posebno na kršćane. Jedan drugi primjer iz ove godine je bio Mali, gdje su u protekloj godini za vrijeme našeg promatranja, islamisti zauzeli cijelo područje sjevera. Aktualan je i napad na Crkvu u Pakistanu, jedan od najtežih napada, koji je bio na kršćanske crkve u ovoj zemlji do sad. Dakle, nasilje se povećalo i nije fokusirano na neku određenu regiju.

To što Vi opisujete pokazuje tmurnu sliku. Je li to vaša prognoza za progon kršćana u budućnosti?

Bez obzira na sve demokratske tendencije u raznim zemljama, ja u njima ne vidim nikakve promjene, sve dok se ne shvati da demokracija nije održavanje izbora već i zaštita manjina.To ne vrijedi samo za zemlje, koje sam upravo spomenuo, nego i za demokratske zemlje, kao na primjer: Indonezija, gdje demokracija već nekoliko godina dobro funkcionira. Ali ni tamo zaštita manjina nije zajamčena, djelomično postoje nasilni napadi na kršćane, a djelomično se odmah i jednostavno zatvore crkve.

Opisujete mehanizam koji je odmah vidljiv. Ali to nije prognoza. Kako izgleda vaša procjena za budućnost?

Moja procjena je, da neće biti poboljšanja, barem ne širih razmjera. Uvijek u svakoj pojedinoj zemlji može biti promjena. Postoji zemlja kao na primjer Butan, gdje se svakako vidi, da kršćanima posljednjih godina ide na bolje, ali pritom još uvijek nemaju slobodu. Ali dokle god islamski ekstremisti imaju jak dotok, to izgleda loše. I dok god se to ne smanji – a za to za sada nemamo nikakvih naznaka – rekao bih da neće biti poboljšanja.

Thomas Müller (pravo ime je poznato redakciji) je pravnik i radi kao analitičar u organizaciji Open Doors, nadreligijskoj kršćanskoj humanitarnoj organizaciji, koja podupire progonjene kršćane u više od 50 zemalja koje imaju ograničenu vjersku slobodu. Open Doors svake godine osim toga radi studiju o broju progonjenih kršćana i političkoj pozadini.  DW.de

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Oglasio se DORH: Provodi se pretraga kod 15 osoba

Objavljeno

na

Objavio

DORH se oglasio o policijskoj akciji u Kulmerovim dvorima.

“Povodom interesa i upita predstavnika sredstava javnog priopćavanja, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, sukladno članku 206.f Zakona o kaznenom postupku, odgovora kako je u tijeku postupanje nadležnog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i policije odnosno u tijeku su izvidi i kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela protiv gospodarstva i krivotvorenja.

Tijekom ove faze poduzete su zakonom predviđene radnje odnosno ishođeni su nalozi suca istrage nadležnog županijskog suda radi provođenja pretraga kod petnaest osoba, koje su u tijeku.

Naglašavamo kako je ovo postupanje nastavak višemjesečnih izvida na temelju provjerenih i potvrđenih činjenica te je početak opsežne istrage koja obuhvaća složene poslovne odnose u poslovnom subjektu.

Informacije o daljnjem tijeku izvida kao i odluke, državno odvjetništvo će pravovremeno objaviti na internetskoj stranici sukladno zakonskim odredbama”, stoji u objavi.

Policija rano jutros počela s pretresima u Todorićevim Kulmerovim dvorima

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Policija rano jutros počela s pretresima u Todorićevim Kulmerovim dvorima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvoje Krešić/N1)

Zbog afere Agrokor od ranog jutra krenuli su pretresi na više lokacija. Policija je između ostalog ušla u Kulmerove dvore Ivice Todorića.

U tijeku je pretres doma bivšeg šefa financija Agrokora, Ivana Crnjca.

Rano jutros krenula je Akcija Agrokor. Državno odvjetništvo već mjesecima provodi izvide, a jutros nešto prije 6 sati – policija je stigla u Kulmerove dvore, rezidenciju Todorićevih.  U kompleks Kulmerovih dvora ušla su dva policijska i dva osobna vozila, a jedno stoji ispred ograde. U Kulmerove dvore stigli su Jadranka Sloković i Čedo Prodanović, odvjetnici Ivice Todorića.

Policija je ušla i u kuću Ivana Crnjca na Šestinskom vrhu te kuću Ljerke Puljić izvršne dopredsjednice Agrokora. Crnjac je bivši član Agrokorove uprave i bivši izvršni potpredsjednik za financije, strategiju i tržišta kapitala.

Prema dostupnim informacijama, Ivica Todorić nije u Hrvatskoj. Todorić se jučer na blogu oglasio čak četiri puta. Upitao je hoće li Vlada nacionalizirati i Lidl jer je Schwartz grupa u Hrvatskoj već sada veća od Konzuma, koji je u potpuno neravnopravnoj tržišnoj utakmici parirao najvećim europskim lancima. Ponovno iznosi optužbe na račun Martine Dalić i kaže kako je lex Agrokor učinio golemu štetu koncernu. Proziva i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića kojega pita kako zna da će DORH pokrenuti istragu protiv njega. Todorić također prijeti novim kaznenim prijavama i sumnja u neovisnost revizije Price Water Housea.

Dok Ivica Todorić svoj blog redovito puni novim objavama – i dalje se postavlja pitanje odgovornosti tvrtke koja je prije obavljala reviziju za koncern, zbog golemih nepravilnosti u njegovim bilancama. Mnogi dioničari i investitori dovedeni su u zabludu.

facebook komentari

Nastavi čitati