Pratite nas

Pregled

IGOR VUKIĆ: Nadam se da će oko Jasenovca početi prevladavati mirniji tonovi

Objavljeno

na

bujica igor vukić

U srijedu navečer gost Bujice urednika i voditelja Velimira Bujanca bio je novinar istraživač i publicist Igor Vukić, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

Izdali ste knjigu “Jasenovečki logori istraživanja”

“Zadovoljni smo što se pojavio netko tko želi razgovarati o tezama i činjenicama koje iznosimo u knjizi. U mom djelu možete pronaći da ljude koji su davali izjave i nakon rata i govorili su kako im je bilo. Donio sam ekskluzivni dokument, popis 185 ljudi puštenih iz logora za Božić 1943. godine. Među njima i Jure Miliša, čovjek koji je poslije rata napisao knjigu o logoru jer je prikazivala drugačiju sliku o logoru bila je zabranjena. Na njegove zapise se pozivaju jer kažu da je autentična. On nije bio u Jasenovcu, već u Staroj Gradiški.

U ponedjeljak je bila premijera filma “Jasenovac istina” Jakova Sedlara, na premijeri je velike ovacije dobio ministar kulture Zlatko Hasanbegović. niti jedna kamera osim osječke televizije nije bila na promociji filma u Kino Europi.

TV premijera biti će u petak u 20 u terminu Bujice zahvaljujući velikodušnosti gospodina Sedlara.

Hasanbegović je dobio ovacije, nije to prvi puta, a svi mediji izvlače skandale protiv njega?

“Ja se nadam da će vremenom prevladati mirniji ton u kojem će se moći raspravljati i o onom što on govori. I da će se histerija smiriti i da će se krenuti dalje. Odmah nakon devedesete godine znali smo da nismo mogli istraživati jer su ljudi ostajali bez posla i u mentalnim institucijama, nakon toga je opet došlo u drugi plan, a sada možemo mirno razgovarati o tome. Jedan novinar je bio tri godine osuđen na duševnu bolnicu jer je u svom tekstu prepričao tezu Tuđmana o stradavanjima ljudi u Jasenovcu”.

Slavko Goldstein je došao na premijeru, to je dobar znak, dao je izjavu da Sedlarov film pun falsifikacija i poluinformacija…

Koje su glavne kontroverze oko Jasenovca s kojima ste se suočili?

Od 41.-45. godine tvrdim da je to bio rad u logoru. U Jasenovcu je ostala skupina ljudi koji su praktično 2-3 godine živjeli i radili, neki su zahvaljujući tome preživjeli rad. Većina zatočenika su u logor dolazili po odlukama policije na temelju zakona koji je donesen u studenom ’42. godine. Kad bi im istekla kazna pušteni su iz logora. Ljudi su izlazili i ulazili u logor. Neki su ostajali u logoru raditi. Tamo je bilo 6 baraka, maksimalno 200 ljudi je moglo stati tamo. Već to pokazuje da je brojka, 80.000 žrtava čudna. Komunistička propaganda je počela u veljači ’42., šalje se pismo partizanskim skupinama gdje je stradalo 10.000 drugova. Od toga, brojke su išle samo gore. Do kraja ’41. godine od osmog mjeseca 41. od kada dolaze prvi zatočenici. U prosincu ’41. napadaju logor, traje nekoliko dana, nekoliko zatočenika ranjeno. Imamo 3-4 mjeseca kada su zatočenici samo iz lijeve strane. Gdje su ti ljudi pokopani? Kako je moguće da je 15 ili 20 ljudi koji su preživjeli nitko ne spominje masovna ubojstva.

U veljači ’45. 2.000 ljudi poslano u Austriju gdje su radili u nekim tvornicama, pa su ih Amerikanci pustili pa su se vratili. Imali smo ove za Božić, pušteni su iz logora na amnestiju 200-300-400 ljudi, no sve do sad nitko ih nije bilo kako je bilo. Vidjelo se da se u javnosti govori o 700.000 ali su šutjeli. Šutjeli su da ih komunistička policija ne bi osudila da ih izloži opasnosti. Nažalost, ovaj rat ’91. godine je dobrim djelom Srbima je bila motivacija za osvetu.

Što se događalo nakon 1945. godine?

Kroz Jasenovac prolaze kolone križnog puta, spominju da su pronađeni mrtvi. Sad plivaju leševi po Savi čega nije bilo u ono vrijeme. Postoje mnogi slučajevi u selima okolo, jedan od najdrastičnijih je strijeljanje čovjeka koji je preživio to i prijavio se svom nećaku koji je bio partizan. Otišli su zajedno u partizansku komandu i nisu se vratili. I na taj način su sakrivali tragove. Dolaze ratni zarobljenici koji su radili na tom području jer su mostovi na Savi bili srušeni, postoje dokumenti koji su radili i obavljane likvidacije zbog presuda sudova.

Vukić je uručio zahvalnicu TV voditelju Bujancu jer je omogućio medijski prostor za ovu temu, na što se voditelj zahvalio i istaknuo da mu jako znače ovakva priznanja.

[ad id=”93788″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati