Pratite nas

Gospodarstvo

2017. bi trebala biti vrlo dobra godina za hrvatsko gospodarstvo

Objavljeno

na

Gotovo svi ekonomski pokazatelji ukazuju da bi ovo bi trebala biti vrlo dobra godina za hrvatsko gospodarstvo.

Ne bude li nekih većih nepredvidivih šokova, hrvatski BDP bi mogao porasti više od 3% na godišnjoj razini, a to bi značilo da bismo dvije godine zaredom rasli brže od prosjeka gospodarstava EU članica.

Zbog niske baze, to bi nam zapravo i trebalo biti normalno, a zadaća nove administracije je da stvori uvjete da se tako u budućnosti i nastavi tj. da podigne stopu potencijalnog gospodarskog rasta ispravljajući naše strukturne slabosti.

U 2016. svjedočili smo vidljivom dinamiziranju hrvatske ekonomije. Sve sastavnice BDP-a značajnije su rasle: od potrošnje kućanstava, preko investicija, uvoza, izvoza, a u konačnici i državne potrošnje.

Dinamiziranje gospodarskih aktivnosti je zapravo najbolje osjetio državni proračun: proračun se punio bolje od svih očekivanja te je tako, unatoč većoj potrošnji, zabilježeno osjetno smanjenje deficita proračuna.

Nezaposlenost je snažno pala i kroz čitavu godinu je, prema podacima HZZ-a, u prosjeku bilo 40-50 tisuća ljudi manje nezaposleno u odnosu na isti period prethodne godine. Ono što je možda i važnije je broj zaposlenih, a njih je, prema podacima HZMO-a, bilo između 20 i 30 tisuća više (ovisno o promatranom mjesecu).

Iako je to lijep broj novostvorenih radnih mjesta, značajno veći pad broja nezaposlenih nam sugerira da se trend izrazitije negativne neto migracije nastavio i u 2016.

Determinirano procesima negativnih demografskih kretanja, iseljavanja i rasta zaposlenosti, zanimljivo je da smo u 3 godine prešli put od vrlo visokog broja nezaposlenih do rekordno niskog broja nezaposlenih zabilježenog u rujnu 2016. Ovo je vrlo bitna nova okolnost za sve radnike u Hrvatskoj.

Naime, snažnim padom nezaposlenosti i istovremenim ulaskom u fazu izrazitijeg gospodarskog oporavka (koje zahtijeva novo zapošljavanje), pregovaračka moć radnika znatno raste. Nikakvi zakoni i sindikati ne mogu štiti radnika bolje od konkurencije tj. kada radnici imaju široki izbor: poslodavci moraju uložiti znatno veći napor kako bi zadržali postojeće i privukli nove zaposlenike.

Ovi procesi se već događaju i to je bilo vidljivo prošle godine, naročito u gospodarskim granama koje najbrže rastu i kod kojih se već pojavljuje manjak radne snage (npr. sezonski radnici u turizmu mogu posvjedočiti kakva su “prava” imali do prije samo par godina, a kakvi uvjeti im se nude i mogu li pregovarati o plaći danas).

Dakle, u ovoj godini je za očekivati je da će se rast zaposlenosti nastaviti, nezaposlenost još jače smanjivati (nastavak emigracije, iako vjerojatno slabijim tempom), a to će nužno dovesti do rasta plaća: prvo u deficitarnim zanimanjima, a zatim je za očekivati prelijevanje ovog efekta i na sve ostale sektore.

U ovoj godini se također očekuje povratak inflacije tj. porast opće razine cijena. Izgledno je da će tome pridonijeti vanjski faktori, ali jednako tako i domaći (intenziviranje investicijske aktivnosti te rast osobne potrošnje kao posljedica rasta neto plaća, rasta zaposlenosti, potrošačkog optimizma i sl.). Nakon pune 3 godine deflacije u Hrvatskoj, HNB očekuje da će u 2017. inflacija iznositi 1,6%.

Ova nova okolnost će naročito biti zanimljiva štedišama u bankama. Naime, kamatne stope koje građani mogu dobiti na nova štedna oročenja, u slobodnom su padu već 4 godine. Danas su prosječne kamatne stope na nove kunske depozite oko 1,3% (ako se izdvoje samo kamatne stope na dugoročna oročenja, vidi se da ni one ne prelaze 1,9%), a prosjek na eurske depozite svega 0,7% (na dugoročna oročenja oko 1%)!

Drugim riječima, ako inflacija ubrza na očekivanih oko 1,5%, štediše će se u ovoj godini suočiti s negativnim realnim prinosom na štednju!

Ostaje vidjeti kako će štediše reagirati na ove nove okolnosti. Naime, kada se pogleda ročna struktura štednje, u posljednjih nekoliko godina vidljiv je trend relativnog porasta kratkoročnih oročenja i depozita po viđenju u ukupnoj štednji.

To se vjerojatno može opisati time da štediše preferiraju likvidnija sredstva u uvjetima pada kamatnih stopa tj. dijelu štediša prinosi nisu bili toliko atraktivni da bi vezivali sredstva na dulji period.

Ipak, pad kamatnih stopa nije bio toliki problem za štediše dok smo posljednje 3 godine bili u deflaciji tj. dok smo svjedočili laganom padu opće razine cijena. No, sad se značajno mijenjaju okolnosti: iz deflacije prelazimo na osjetnu inflaciju, a kamatne stope na depozite će u najboljem slučaju ostati na sličnim niskim razinama na kojima su danas.

Kad se ovome doda da bi prinose na štednju u hrvatskim bankama trebalo gledati i prilagođenu za rizik države, ekonomska opravdanost držanja štednje poprima dimenziju više.

Hoće li, kako i u kojoj mjeri štediše reagirati na negativne realne prinose, bit će zanimljivo pratiti u narednom periodu. Kako god, 2017. bi trebala biti dinamična, uzbudljiva i u globalu vrlo dobra godina za hrvatsko gospodarstvo.

Ivica Brkljača / Jutarnji list

Javni dug u trećem kvartalu 2016. skliznuo na 85 posto BDP-a

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati