21. obljetnica operacije “Cincar 94“

0

Velik je uspjeh operacije bio i uspješna koordinacija Armije BiH i HVO-a, na koju je muslimansko vodstvo R BiH pristalo tek pod pritiskom SAD-a. Pokazalo se da bi daljnja suradnja tih dviju vojski pridonijela promijeni strateške situacije u ratu u BiH, uz omogućeno združeno djelovanje HV-a i HVO-a na području BiH, koje je u operacijama koje su slijedile ostvarilo vojno-strateški preokret na terenu.

[ad id=”68099″]

Akcija je trajala tri dana, od 1. do 3. studenog 1994. godine, a uvod je u hrvatske oslobodilačke operacije koje su slijedile: Zima ’94., Skok 1, Skok 2, Ljeto ’95., Oluja, Maestral i Južni potez, o kojima ćemo pisati u sljedećim nastavcima. Operacija je dobila ime po planini Cincar koja dijeli Kupreško i Glamočko polje i njenom istoimenom vrhu.

Područje Kupresa bilo je okupirano od strane JNA i bosanskih Srba još od 1991. godine te je vojska Republike srpske držala u svojim rukama strateški važne prijevoje Malovan i Kupreška vrata.

Oslobađanje ovog područja bilo je i strateški važno i Hrvatima i Muslimanima-Bošnjacima. Hrvatima kako bi oslobodili okupirani Kupres i omogućili povratak protjeranog stanovništva, što bi ujedno otklonilo mogućnost srpskog napada prema Šujici i drugim dijelovima Herceg-Bosne, Livnu i Tomislavgradu. S druge strane, Bošnjacima bi oslobađanje ceste Bugojno – Livno bitno popravilo opskrbne rute iz Dalmacije prema dijelovima središnje Bosne koje su držali.

Napad HVO-a bio je vođen od strane Zapovjednog područja Split i izveden od strane 2. gardijske brigade HVO-a, a s muslimanske strane bio je u odgovornosti 7. korpusa Armije BiH.

Cilj operacije bio je zaposjesti šire područje grada Kupresa i otkloniti stalnu prijetnju neprijatelja da napadom na područje Šujice ugrozi šire područje Tomislavgrada i Livna te otvoriti prometnicu Bugojno – Livno.

Zatim osiguranje i stabilizacija šireg prostora na pravcu Livno – Sinj i sprečavanje neprijatelja da u eventualnom pokušaju dvostrukog obuhvata ugrozi Hrvatske snage i ovlada tim područjem.

Također akcija je poslužila i za slabljenje i zaustavljanje neprijateljske ofenzive na Bihać koja je bila u tijeku.

Ova akcija provedena je nakon 2,5 godina ratovanja. Oslobođeno je oko 600 četvornih kilometara Kupreškog polja, zajedno sa samim gradom Kupresom u kojeg je HVO ušao 3. studenog. Zajedničkom akcijom Armije BIH i HVO-a označena je prekretnica ratovanja na prostoru BIH.

Uspjehom u ovoj zajedničkoj akciji snage Armije BIH i HVO-a označile su početak rješavanja problema rata u BIH i Hrvatskoj vojnim mjerama, ali dajući pri tome uvijek prednost pregovorima i mirnom rješavanju sukoba.

Velik je uspjeh operacije bio i uspješna koordinacija Armije BiH i HVO-a, na koju je muslimansko vodstvo R BiH pristalo tek pod pritiskom SAD-a. Pokazalo se da bi daljnja suradnja tih dviju vojski pridonijela promijeni strateške situacije u ratu u BiH, uz omogućeno združeno djelovanje HV-a i HVO-a na području BiH, koje je u operacijama koje su slijedile ostvarilo vojno-strateški preokret na terenu.

Washingtonski sporazum
Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (predstavljenih od strane Republike Hrvatske) i Bošnjaka odnosno Republike Bosne i Hercegovine (u vladi su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu. Dogovoreno je primirje između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine. Unutarnji ustroj teritorija sa bošnjačkim i hrvatskim pučanstvom u Republici Bosni i Hercegovini, preoblikovan je u Federaciju Bosne i Hercegovine, koja se sastoji od federalnih jedinica, županija, koje imaju jednaka prava i odgovornosti. Županijski sustav je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.

facebook komentari