Pratite nas

Pregled

24. obljetnica VRO Maslenica: “Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica”

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gradskom groblju u Zadru te kod spomen-obilježja 3. imotskoj bojni 4. GBR u Ulici Ante Starčevića, jučer je počelo obilježavanje 24. obljetnice Vojnoredarstvene operacije Maslenica.

Kao i svake godine, i ove je obilježavanje u Zadru pratio impresivan mimohod hrvatskih branitelja i zastava ratnih postrojbi koje su sudjelovale u operaciji u kojoj je oslobođen znatan dio zadarskog zaleđa.

U samo 72 sata oslobođeno je gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog zadarskog zaleđa. Ponovno je cestovno povezana južna i sjeverna Hrvatska. U Maslenici se Hrvatska vojska pokazala kao organizirana sila, odlučna da, unatoč protivljenju međunarodne zajednice, u konačnici oslobodi cijeli svoj državni teritorij.

Na političke prilike koje su prethodile VRO Maslenici, ukazao je u zadarskom HNK-u ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, povjesničar Ante Nazor.

Političke prilike prije Maslenice kazivale su da je međunarodna zajednica bila za očuvanje Jugoslavije. Ako je baš moralo doći do osamostaljenja Hrvatske, onda se Jugoslavija morala očuvati kao zajednica nezavisnih država.

Rezolucija 762. UN-a, koju je Hrvatska prihvatila iako tzv. Ružičaste zone nisu ušli u UNPA područje, bila je potvrda da Hrvatska želi mirno riješiti problem svojih okupiranih područja, iako joj ova rezolucija nije sasvim odgovarala.

No, Srbi nisu prihvatili ništa od te rezolucije, a istovremeno se počela komplicirati situacija u BiH. Hrvatska je, što joj je kasnije bilo priznato od te iste međunarodne zajednice, bila prisiljena pokrenuti akciju kako bi se spriječila ciprizacija Hrvatske ili podjela njenog teritorija.

Međunarodna zajednica je rezolucijom 802. tražila od Hrvatske povratak na početne pozicije, ali je tadašnja hrvatska diplomacija uzvratila zahtjevom za pojašnjenjem neprovođenja Vance- Owenovog plana od te iste međunarodne zajednice.

Da je hrvatsko rukovodstvo pokretanjem Maslenice bilo u pravu, pokazao je i daljnji razvoj događanja kako nakon neprijateljskog protuudara nazvanog ‘Čelik’, tako i kompliciranje situacije u BiH, pojasnio je Ante Nazor.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved također je stigao u Zadar na svečano obilježavanje. Istaknuo je kako je Malenica bila prekretnica u Domovinskom ratu, iako je prije Maslenice HV provela oslobađanje dijela zapadne Slavonije i južnog bojišta.

Izaslanik premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, inače i sam sudionik u akciji, istaknuo je kako je VRO Maslenica bila prekretnica u Domovinskom ratu iz nekoliko razloga.

Za mene, Oluja je kruna rata, no Maslenica je u strateškom smislu bila prekretnica. Pokazali smo da je HV na takvom stupnju organiziranosti i opremljenosti ne samo da može izvesti operaciju, nego i pobijediti u njoj.

U političkom smislu, cijelom svijetu, a napose našem neprijatelju pokazali smo da smo u stanju sami riješiti probleme okupiranih područja. Našem političkom vodstvu, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, osnažili smo poziciju na međunarodnoj sceni. Našem narodu usadili smo vjeru u pobjednički karakter HV-a.

U Domovinskom ratu imali smo vrhunske ljude što je bilo presudno, rekao je ministar Krstičević koji je posebno naglasio važnost čuvanja uspomene na sve izgubljene živote hrvatskih branitelja, zbog kojih treba nastaviti njegovati vrijednosti Domovinskog rata.

Zadarskilist.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ruski predsjednik Vladimir Putin danas su izrazili želju dati novi zamah zapostavljenim odnosima Hrvatske i Rusije, “na temelju jednakopravnosti i međusobnog poštovanja”.

“Završili su naši pregovori s predsjednicom Republike Hrvatske i prošli su u konstruktivnom smjeru i potvrdili su usmjerenje dviju zemalja za razvitak suradnje. Hrvatska je važan partner Rusiji na Balkanu. Tijekom ovog vremena odnosi su dobili raznovrstan karakter. Danas smo ja i predsjednica Hrvatske razmotrili konkretne mjere za suradnju.

Posebnu pozornost usmjerili smo na gospodarsku suradnju. Smatramo da ove godine imamo dobru mogućnost da vratimo robnu razmjenu na pretkrizno razdoblje. Velike nade u smislu proširivanja kontakata vežemo za poslovni forum koji će se održati sutra u Moskvi, rekao je Putin nakon sastanka s Grabar-Kitarović u Sočiju.

Grabar-Kitarović je istaknula da Hrvatska, kao odgovorna članica EU-a i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah nakon značajnog razdoblja posustajanja. “Ovo mjesto mnogi uspoređuju s kolijevkom hrvatskog turizma, Opatijom.

Razgovarali smo o nizu tema. Širina tema naših razgovora potvrđena je i potpisivanjem nizom akata o suradnji. Hrvatska kao odgovorna članica EU i NATO-a, ali i zemlja koja uvažava međunarodni značaj Rusije, želi bilateralnim odnosima dati novi zamah. Izražena je obostrana želja za nastavak suradnje. U tom duhu Putina sam pozvala na uzvratni posjet Republici Hrvatskoj i nadamo se da će se taj posjet ostvariti sljedeće godine, prenosi N1.

Raspravili smo manja otvorena pitanja u našim odnosima i utvrdili primjere uspješne suradnje, koji u oživjeli rusko-hrvatske gospodarske odnose. Rusija je Hrvatskoj značajan gospodarski partner i želimo nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.

Pozdravila sam sva ruska ulaganja i spremna sam zalagati se za svaki oblik uzajamnih ulaganja koja su u skladu s postojećim okvirom. Upoznala sam Putina s nizom zakonskih promjena u Hrvatskoj. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diverzifikaciju, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja.

Predsjedniku Putinu predstavila sam i inicijativu triju mora. Ovo je inicijativa za koheziju srednje Europe i EU u cjelini, a ne protiv. Ona nije usmjerena protiv Rusije ili Njemačke, nego je usmjerena na suradnju s drugim državama na pojedinim projektima. Razgovarali smo i o jačanju kulturne i znanstvene suradnje. Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužne zaštite kršćana u svijetu.

Obnovom crkve u Crikvenici mogla bi se početi služiti i liturgija”, rekla je Grabar Kitarović. Pozvala je Putina u Hrvatsku nadajući se da bi se to moglo dogoditi iduće godine, a HRT ekskluzivno doznaje da će Vladimir Putin prihvatiti poziv predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i posjetiti Hrvatsku.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Potvrđeno: Presuda Ratku Mladiću 22. studenog

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud objavio je da će 22. studenog izreći prvostupanjsku presudu generalu Vojske Srbije Ratku Mladiću.

Proces protiv Mladića počeo je 2012. godine, a optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.

Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, a za zlodjela zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Mladić je uhićen 2011. godine nakon što je proveo gotovo 12 godina u bijegu.

Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016. Tužiteljstvo ICTY-ja zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.

Početkom listopada Srbija je dala jamstva za Mladićevo privremeno puštanje na slobodu.

Dječak iz Srebrenice: Ratko Mladić me je štitio, kako bi me sam ubio

facebook komentari

Nastavi čitati