Pratite nas

Hrvatska

30. svibnja 1990. – konstituiran prvi hrvatski demokratski Sabor

Objavljeno

na

Na današnji dan 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi višestranački hrvatski demokratski Sabor nakon 45 godina totalitarističkog komunističkog saziva Hrvatskog Sabora bez biračke volje naroda. Tih 45 godina bilo je „mračan zastoj“ u višestoljetnom djelovanju Sabora, a osobito što se to dogodilo nakon stogodišnjeg građanskog parlamentarizma i prvih višestranačkih izbora za hrvatski Sabor 1848.

30. svibnja dugo se slavio kao Dan Državnosti i bio je u hrvatskom narodu zaživio kao najveći spomen-blagdan hrvatske državnosti, a imao je u hrvatskom narodu značaj kakav ima „Dan zahvalnosti“ u SAD-u ili „Pad Bastille“ među Francuzima.

Ukinula ga je „narančasta koalicija“ (zanimljiv naziv koji se koristi i u drugim tranzicijskim zemljama za tzv. naprednu oporbu) na čelu sa SDP-om 2001. godine „jašući na konju baršunaste revolucije“ pod nazivom detuđmanizacija, a sa ciljem odmicanja od prethodnih deset godina hrvatske državnosti.
Novi Dan državnosti uveden od „narančaste koalicije“ 25. lipnja nikada nije zaživio u hrvatskom narodu kao 30. svibnja, tako da se mnogi Hrvati i danas sa sjetom sjećaju starog Dana državnosti obilježavanog uz radost i prisutnost velikog broja građana širom Hrvatske.

Žalostan je podatak da zbog ovih odluka Premijera Račana i njegove Vlade samo 35 % Hrvata danas zna da je 25. lipnja Dan državnosti, dok ih 27 % još uvijek drži da je to 30. svibnja!

Povijest Dana Državnosti

Taj svibanjski dan, koji se do 2001. slavio kao blagdan hrvatske državnosti, počeo je povratkom stare tradicije. Uoči prvog zasjedanja Sabora brojni zastupnici i uglednici na čelu s Franjom Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je Hrvatska domovina.

Zasjedanje Sabora

U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora. Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić.

Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva – izbor Franje Tuđmana – popraćen je aklamacijom sabornika. Franjo Tuđman u nadahnutom je govoru podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog Ustava Republike Hrvatske s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama. Prvi predsjednik novog Sabora Žarko Domljan predao je zatim dr. Franji Tuđmanu predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice.

Proslava na Trgu

Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo. Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao “rođenje nove Hrvatske” tijekom svečanosti na današnjem Trgu bana Jelačića, kada je netom izabran predsjednik Franjo Tuđman položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole života, blagostanja, znanja, kulturnog napretka i bogatstva, i to u zipku koju je blagoslovio kardinal Franjo Kuharić. Tog je dana doista, bitno i simbolično, ponovno rođena hrvatska država i u toj je državi počeo proces obnove europske parlamentarne demokracije, koja je nestala u vrtlogu Prvoga svjetskog rata i stvaranjem Jugoslavije. U smiraju dana, koji je hrvatskom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz Jarun.
Veselje se prenijelo i na druge gradove i mjesta domovine, kao i na sva mjesta gdje su živjeli hrvatski ljudi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ministar Krstičević sa švedskim ministrom obrane Hultqvistom

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska će prilikom odabira borbene eskadrile koja će zamijeniti islužene ruske MiG-ove 21 voditi računa ne samo o karakteristikama i sposobnostima zrakoplova već i o strateškom partnerstvu, cijeni te poslovno-gospodarskoj suradnji, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević nakon razgovora sa švedskim kolegom Peterom Hultqvistom.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom susreli su se danas, u ponedjeljak, 25. rujna 2017., u Ministarstvu obrane RH s ministrom obrane Kraljevine Švedske Peterom Hultqvistom s izaslanstvom.

Ministar Krstičević i ministar Hultqvist su izrazili zadovoljstvo napretkom bilateralne suradnje dviju zemalja, koja se odražava ponajprije kroz suradnju u okviru Europske unije.

Ministar Krstičević zahvalio je švedskom ministru Hultqvistu na dolasku u Hrvatsku i upoznao švedsko izaslanstvo s razvojem hrvatskog sustava nacionalne sigurnosti u kontekstu donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti.

“Republika Hrvatska je prepoznala važnost izmijenjene sigurnosne paradigme i usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti, a očekujemo i donošenje novog Zakona o sustavu domovinske sigurnosti i ovom prilikom želim zahvaliti kolegama iz Švedske na sugestijama i pomoći u izradi ovih važnih dokumenata”, istaknuo je ministar Krstičević.

Također, ministar Krstičević rekao je kako je Švedska značajan gospodarski partner Hrvatske s područja Skandinavije, te da je Hrvatska zainteresirana za daljnji razvoj bilateralnih gospodarskih odnosa.

Švedski ministar Peter Hultqvist izrazio je zadovoljstvo posjetom Hrvatskoj i istaknuo kako i Švedska ulaže značajna sredstva u obranu i u razvoj novih sposobnosti.

Tijekom sastanka su razmijenjena mišljenja o trenutnoj globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji. Ministar Krstičević naglasio je kako “stalno promjenjiva sigurnosna paradigma traži od nas da budemo još bolji i spremniji u suočavanju sa sigurnosnim izazovima današnjice”, a ministri su se složili da je važno pronaći nove načine kako bi se bolje suočili s novim sigurnosnim izazovima.

Ministri su također razgovarali i o aktualnoj temi nabave višenamjenskog borbenog aviona, u kojoj je Švedska jedna od zemalja kojoj je upućen Zahtjev za ponudom.

Ministar Krstičević je naglasio kako je to jedan od najvažnijih projekata koji očekuje Hrvatsku i da će ključni parametri osim karakteristika i sposobnosti aviona, biti tri segmenta: međudržavni ugovor, cijena i paket poslovno-gospodarske suradnje. „Vodit će se transparentan postupak, sustavno će se ispitati svaki segment kako bi krajnji izbor bio najbolji za Republiku Hrvatsku.

Potrebna je i poslovno gospodarska suradnja s novim partnerima od koje očekujemo snažan zamah našem gospodarstvu, širenju poslovanja naših tvrtki i otvaranju novih radnih mjesta za naše građane. “

Također, tijekom sastanka se razgovaralo i o mogućnostima buduće suradnje u kontekstu razmjene iskustava pri implementaciji ciljeva sposobnosti.

U sklopu službenog posjeta Republici Hrvatskoj, švedski ministar obrane s izaslanstvom će se susresti i s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem.

Damir Krstičević: Ponosan sam na našu pobjedničku Hrvatsku vojsku

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

“Antife” izviždale Predsjednicu na spomen uloge katoličkih svećenika u priključenju Istre matici zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović danas je boravila u Pazinu povodom Dana Istarske županije i i 70. obljetnice Pariške konvencije

Predsjedničin je govor u Pazinu izazvao pljesak prisutnih nakon što je pozdravila ‘antifašiste’ Istre, ali i zvižduke negodovanja kad je spomenula doprinos Katoličke crkve pripajanju Istre Hrvatskoj.

Na njenu izjavu da je poseban doprinos u narodnoj borbi za slobodu dalo katoličko svećenstvo, prisutni su burno reagirali s negodovanjem. Kolindu Grabar Kitarović, međutim, zvižduci nisu smeli, nego je mirno nastavila.

Treba naglasiti da je katoličko svećenstvo predvođeno don Božom Milanovićem, objavom spomenice hrvatskog svećenstva u Istri, i na druge načine tijekom Pariške mirovne konferencije dalo ključan doprinos konačnoj međunarodnoj potvrdi Pazinskih odluka.

Jednake je zvižduke na spomen utjecaja Katoličke crkve na Istru dobio i saborski zastupnik Anton Kliman, koji se također obratio prisutnima i čestitao obljetnicu.

Bez negodovanja prisutnih nije prošao ni ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, čiji je govor također bio prekidan povremenim zvižducima.

Prošle su 74 godine od slavnih pazinskih odluka kojima su istarski narodni predstavnici potvrdili već prije izraženu odlučnost Hrvata i domoljuba svih nacionalnosti o priključenju Istre matici zemlji Hrvatskoj, izjavila je između ostalog predsjednica Republike Grabar-Kitarović.

Prošle godine imala sam čast posebno odlikovati istaknutog antifašista Ljubu Drndića, autora proglasa o 13. rujna 1943., proglasa kojim je autentično izražena volja naroda o pripadnosti Istre Hrvatskoj i ujedinjenju, kako je istaknuto, s ostalom našom hrvatskom braćom uz poklik “Živjela hrvatska Istra!”. U tom pokliku izražena je sva ljubav istarskih Hrvata prema domovini koji su, iako su od nje kroz većinu svoje prošlosti odvojeni granicama oduvijek pripadali. To domoljublje nisu mogli gušiti fašistički progoni i zločini, nego su naprotiv, potaknuli otpor tijekom kojega su kroz više od dva desetljeća borbe za slobodu i narodna prava život dali mnogi domoljubi, a mnoge su hrvatske obitelji bile prognane. U Istri su pale prve žrtve fašizma u Europi i u njoj se razvio prvi antifašistički pokret. Svaki istarski domoljub bio je antifašist, neovisno o ideološkoj pripadnosti, kazala je.

Domoljublje Istrijana istim je žarom došlo do izražaja i u Domovinskom ratu, najvećim mogućim odazivom u postrojbe Hrvatske vojske i policije, kazala je između ostalog predsjednica Republike.

Kako su se Boris Miletić i povijest kao znanost posvađali

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati