Pratite nas

Gospodarstvo

50 nijansi sive ekonomije

Objavljeno

na

Fuš je najveći biznis u Hrvatskoj, na godinu uprihodi sto milijardi kuna! Gotovo još jedan proračun klizi kroz rupe u propisima, bez obzira na svu fiskalizaciju i porezni pritisak.

liderIpak, Vlada ima originalan recept: pustiti cijelo gospodarstvo da padne, pa će u skladu s tim izblijedjeti i njegova siva nijansa. Ako nema posla, nema ga ni za koga. Dotad, može usluga s računom ili bez njega, jeftinija za 25 posto.

U novom broju Lidera donosimo detaljnu temu o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, a ovdje možete pročitati 50 nijansi koje smo uspjeli pobrojati. No sigurni smo da bi se u bogatoj domaćoj praksi našla još koja…

1. prodaja na društvenim mrežama bez računa
2. u čarteru strane brodice više ne moraju dostavljati popis putnika
3. neprijavljivanje gostiju u privatnom smještaju
4. neregistrirani prijevoznici s privatnim vozilima stoje na stajalištu i kradu putnike
5. neregistrirane ili neprijavljene turističke ture s vodičima
6. nepostojanje cjenika za prijevoz paketa, pisama, pošiljaka redovitim autobusnim linijama
7. punjenje spremnika autobusa i kamiona loživim uljem i neprijavljivanje potrošnje goriva
8. skraćivanje trajanja vožnje (namještanje tahografa)
9. neizdavanje računa za tople napitke u ugostiteljskim objektima
10. nepoštovanje radnog vremena
11. ilegalna nabava robe na crno (posebice domaćega žestokog pića)
12. preuzimanje proizvoda s računa ilegalnim softverskim programima
13. priprema i dostava cateringa ‘iz garaže’, bez zadovoljavanja minimalnih tehničkih uvjeta
14. rad na crno u graditeljstvu
15. nabava jeftinijeg materijala koji se naplaćuje skuplje
16. zaposleni vodoinstalateri, električari, ličioci, stolari, parketari poslije radnog vremena konkuriraju vlastitim tvrtkama
17. registrirani obrtnici skloni su raditi bez računa
18. oglase za usluge objavljuju neregistrirani obrtnici
19. fotografi ‘u fušu’ snimaju vjenčanja i školske razrede
20. obavljanje instrukcija za osnovne, srednje škole i fakultete ‘na crno’
21. lektoriranje, prevođenje i grafička obrada knjiga – izdavači honorar bilježe kao kupoprodajni ugovor
22. pekari kupuju pšenicu od proizvođača koju sami melju kako bi izbjegli kupnju brašna s poreznim markicama
23. lijepljenje markica s jedne ambalaže brašna na drugu
24. neizdavanje računa za kruh i pekarske proizvode
25. neregistrirani ratari i stočari prodaju proizvode na crno
26. vikend-proizvođači u pravilu nisu registrirani
27. seljaci prodaju izravno proizvođačima, a promet se ne bilježi
28. ilegalna preprodaja i neplaćanje trošarina i poreza na duhan
29. vinari prodaju manje kvalitetno vino neposredno kupcu bez računa
30. uvoz tekstilne robe po vrijednosti manjoj od stvarne radi plaćanja niže carine i PDV-a
31. neregistrirane krojačke radionice
32. organizirana proizvodnja na crno za neregistrirane trgovce
33. prodaja tekstilne robe na divljim štandovima bez računa i deklaracija
34. ilegalna nabava robe
35. fiktivni popusti u trgovinama, zbog čega se ne obračunavaju puni iznosi
36. u malim trgovinama tzv. vjerovničke bilježnice
37. neprijavljivanje podstanara u privatnim stanovima
38. prijavljivanje manje članova kućanstva upravitelju zgrade radi manjih računa za vodu
39. prijavljeno iznajmljivanje u pravilu na pola stvarne cijene
40. prijavljivanje više članova u samačkom stanu većem od 50 četvornih metara radi izbjegavanja poreza
41. član obitelji prijavljuje prebivalište u vikendici kako na nju ne bi plaćao porez
42. kupoprodaja nekretnina bilježi se kao darovanje
43. pri prodaji nekretnina u ugovoru se ističu manji iznosi
44. prijavljivanje rent-a-car tvrtki u gradovima na područjima posebne državne skrbi zbog niže cijene registracije vozila
45. zaposleni u Zagrebu prijavljuju prebivalište u mjestu s manjim prirezom ili bez prireza
46. usluge čišćenja u kućanstvima i čuvanja djece obavljaju se na crno
47. šetnja kućnih ljubimaca
48. nastupi estradnih zvijezda i DJ-eva isplaćuju se na ruke
49. plaćanje radnika koji nisu studenti preko studentskih servisa
50. vođenje dvojnog knjigovodstva (jedno za interne potrebe, drugo za eksterne)

Znate li za još koju nijansu domaće sive ekonomije?

izvor:Lider.press.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kineski proizvođač baterija ulaže 30 milijuna eura u Rimac Automobile

Objavljeno

na

Objavio

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp

Najveći azijski proizvođač baterija, Camel Group, sklopio je ugovorni sporazum o investiciji 30 milijuna eura s tvrtkama Rimac Automobili i Greyp Bikes te njihovim osnivačem i čelnikom Matom Rimcem, čime je zaključeno najveće izravno strano ulaganje u jednu hrvatsku tehnološku tvrtku, priopćili su jutros iz Rimca.

Od ukupnog uloženog iznosa, 3 milijuna eura ide u Greyp. Ulaganje će biti upotrijebljeno za pokretanje novih proizvoda, širenje proizvodnog kapaciteta i globalno širenje tvrtki.

Ulaganje će nam pomoći za daljnje ubrzanje rasta, uvođenje novih proizvoda na tržište i proširenje naše globalne prisutnosti. Dva su ključna područja izgradnja nove vrhunske proizvodne jedinice za tehnološku stranu našeg poslovanja i pokretanje električnog superautomobila nove generacije koji ćemo predstaviti svijetu iduće godine – rekao je Mate Rimac.

CEO Camela Liu Changlai rekao je da su nakon dubinskog proučavanja tržišta zaključili da je Rimac savršeni partner jer je lider tehnologije električnih vozila na mnogim područjima.

Tijekom brojnih posjeta Hrvatskoj, najviše su ostali impresionirani dubokom vertikalnom integracijom u tvrtki, dodao je.

 

Foto: Rimac

Jeremy Clarkson: Rimac mi je promijenio mišljenje, Concept One je briljantan!

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Za gradnju Pelješkog mosta pristigle tri ponude

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskim cestama su otvorene ponude tri ponuditelja za izgradnju prve faze Pelješkog mosta – talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas, njemačkog Strabaga te kineskog konzorcija pod imenom “China road and bridge Corporation”.

Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zajednička ponuda Astaldija i turske tvrtke iznosi 2,55 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,19 milijardi kuna s PDV-om. Stragabova doseže 2,62 milijardi kuna bez PDV-a, odnosno 3,28 milijardi kuna s PDV-om.

Kineski konzorcij “China road and bridge Corporation” dao je ponudu od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a odnosno 2,6 milijardi s PDV-om. U tom su konzorciju CCCC Higway Consultants, CCCC Second Higway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering.

Talijanski Astaldi već je u Hrvatskoj izvodio radove na autocesti Zagreb Goričan, dok je njegov turski partner gradio jedan od mostova preko Bospora. Prva faza izgradnje mosta obuhvaća izgradnju samog mosta i pristupnih cesta. Rok za evaluaciju ponuda iznosi 120 dana no, kako je istaknuto u Hrvatskim cestama, s pregledom ponuda krenuti će se odmah kako bi se što ranije odredio izvođač.

Projekt “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” predviđa izgradnju mosta preko Jadranskog mora u Malostonskom zaljevu, čime će se povezati Dubrovačko-neretvanska županija s ostatkom zemlje. Most će olakšati neometan protok roba i ljudi tijekom cijele godine, posebice tijekom turističke sezone.

Pelješki most proglašen je projektom od iznimnog strateškog značaja za zemlju. Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om,  vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle sa 357 milijmilijuna eura. Odluku o sufinanciranju najvećeg hrvatskog projekta ikad Europska komisija donijela je u lipnju ove godine.

Izgradnja samog mosta, dugog 2,4 kilometra, i visokog 55 metara, trebala bi trajati 36 mjeseci od početka radova. Most će imati četiri prometna traka.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod grada Stona dužine 8 kilometara. Isto tako, poboljšat će se postojeća cesta D414. Svi radovi trebali bi završiti do 2022. godine.

Prvu fazu pretkvalifikacijskog natječaja zadovoljilo je  osam tvrtki koju su u drugoj fazi trebali dati obvezujuće financijske ponude. Hrvatske ceste kao investitor u drugi krug natječaja pozvale su osam tvrtki odnosno konzorcija koji su zadovoljili uvjete tehničke, pravne i financijske sposobnosti. Ukupno je u prvom krugu natječaja interes za gradnju Pelješkog mosta iskazalo 12 tvrtki, no četiri nisu zadovoljile uvjetima.

Svi uvjeti za izgradnju mosta trebali bi se ostvariti najkasnije do kraja ove godine.

facebook komentari

Nastavi čitati