Connect with us

Komentar

Kaos, nepravilnosti i pogrješke: revizija otkrila katastrofu u Ministarstvu dok ga je vodio Jovanović

Published

on

Državna revizija za 2013. godinu otkrila je uistinu zabrinjavajuće podatke o radu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u 2013. godini. Ministarstvo, na čijem se čelu od 23. prosinca 2011. godine pa do 11. lipnja 2014. godine nalazio Željko Jovanović, podbacilo je u planiranju troškova, navodi Revizija, osobito ističući loš rad na području ugovaranja i provođenja projekata financiranih iz fondova Europske unije.

????????????????????????????????????????????????????????U izvještaju Revizije ističe se kako dio rashoda nije bio realno planiran te da je zbog toga kroz izmjene i dopune proračuna bilo potrebno obaviti preraspodjele.

Pogreška u planiranju teška 312 milijuna kuna

Kao najveći gaf u planiranju ističe se planiranje troškova za plaće i naknade za prijevoz zaposlenih u osnovnim školama. Tako je u financijskom planu za 2013. godinu planiran iznos od 4.199.666.757 kuna. Pokazalo se kako je planirana projekcija “pogriješila” za nevjerojatnih 312 milijuna kuna, odnosno 7,4 posto.

Revizija ističe kako su kroz izmjene i dopune državnog proračuna morala biti smanjena i planirana sredstva iz fondova Europske unije, zato jer nisu stvoreni “preduvjeti za realizaciju projekata koji se financiraju iz fondova EU-a”.

Navodi se kako “za realizaciju pet projekata, koji se financiraju iz fondova EU, u okviru Operativnog programa regionalna konkurentnost 2007.-2013., proračunom planirana sredstva u iznosu od 98.385.032 kuna, a izmjenama proračuna u iznosu od 63.241.282 kuna. Iz sredstava EU fondova su u 2013. godini izvršena plaćanja za navedene projekte u iznosu od 43.258.170 kuna, što je za 19.983.112 kuna ili 31,6 % manje od sredstava planiranih izmjenama i dopunama proračuna”.

Iskorišteno samo 17,2 posto raspoloživih EU sredstava

Za realizaciju mjera u okviru Operativnog programa planirano je izdvajanje 223.615.126 eura, od čega 187.779.595 eura iz fondova EU-a, a 35.835.531 eura iz nacionalne blagajne.

Do konca 2013. iz fondova EU su izvršena plaćanja za realizaciju projekata u nadležnosti Ministarstva u iznosu 9.673.245 eura, odnosno 17,2 % raspoloživih sredstava.

Revizija: Realnije planirajte rashode

Državna revizija oštro je kritizirala rad Ministarstva na području ugovaranja i provođenja projekata koji se financiraju iz europskih fondova.

“S obzirom na značaj planiranja u sveukupnom proračunskom procesu, Državni ured za reviziju nalaže realnije planiranje rashoda.

Budući da su za financiranje projekata u okviru Operativnog programa izvršena plaćanja iz fondova EU u visini 17,2 % raspoloživih sredstva, Državni ured za reviziju predlaže poduzimanje žurnih aktivnosti za ugovaranje i provođenje projekata koji se financiraju iz fondova EU”, ističe se u izvješću za 2013, godinu.

Nepravilnosti u poslovnim knjigama i izvještajima

Revizija je utvrdila i niz nepravilnosti koje se odnose na podatke iskazane u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima te popis imovine i obveza.

Ističe se kako “Ministarstvo ima ustrojenu evidenciju samo za dio potencijalnih obveza po sudskim sporovima koje su pokrenuli zaposlenici škola i fakulteta”.

Kaos s iznajmljivanjem stanova

Indiferentnost i nebriga za državnu imovinu osobito je vidljiva u slučaju upravljanja stanovima namijenjenim znanstvenim novacima.

“Ukupni prihodi od najamnina u 2013. godini iznosili su 290.213 kuna, a odnose se na prihode ostvarene od najma stanova koje je Ministarstvo nabavilo upravo za potrebe znanstvenih novaka. “Prema dostavljenim podacima, od ukupno 122 stana, u najam je dano 80 stanova, dok su 22 stana prisilno useljena, a 20 stanova je prazno”, stoji u izvješću.

Revizija ističe kako su rashodi za stanove 708.014 kuna veći od prihoda ostvarenih od najamnina (zaštitarske usluge iznose 438.000 kuna, komunalne usluge 254.046 kuna, zajednička pričuva 193.586 kuna, a električna energija 112.595 kuna).

Bespravno useljeni stanovi

Na temelju provedenih natječaja za najam stanova, Revizija upozorava kako su za određen broj stanova dodacima ugovora produživani rokovi najma, a da u većem broju slučajeva nisu zaključeni dodaci ugovora i da je istekao ugovoreni rok najma.

Nadalje, navodi kako Ministarstvo nije raskidalo ugovore o najmu zbog neplaćanja najamnine ili prekida radnih odnosa najmoprimaca. Također, nije pokretalo sudske postupke za bespravno useljene stanove iako se veći dio režijskih troškova, koje podmiruje Ministarstvo, odnosi na bespravno useljene stanove. Dospjela potraživanja za najamnine su koncem 2013. evidentirana u iznosu 54.952 kuna.

Za dio potraživanja nastupila zastara

S obzirom da nisu pravodobno poduzimane mjere naplate, za dio potraživanja je nastupila zastara. Povjerenstvo za popis imovine i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine predložilo je otpis potraživanja za najam stanova za koje je nastupila zastara u ukupnom iznosu od 10.229 kuna. Navedena potraživanja su zbog zastare isknjižena iz poslovnih knjiga iako najmoprimci i dalje koriste stanove.

S obzirom da najmoprimci stanova čija su potraživanja otpisana i dalje koriste te stanove, Ministarstvo je trebalo poduzeti mjere naplate navedenih potraživanja. Usto, Ministarstvo nije na zakašnjela plaćanja obračunavalo zakonske zatezne kamate.

Državni ured za reviziju nalaže pravodobno poduzimati mjere naplate potraživanja, a na zakašnjela plaćanja obračunavati zatezne kamate. S obzirom da se iz sredstava državnog proračuna financira najveći dio troškova vezanih za stanove, nalaže se i nadalje poduzimati mjere s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom u cilju reguliranja upravljanja stanovima”, zaključuje se u izvješću.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading