Pratite nas

Razgovor

Akademik Davorin Rudolf: Srbi navješćuju odcjepljenje, a Bošnjaci sve čine da BiH ostane bez Hrvata

Objavljeno

na

Na znanstveno-stručnome skupu “Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?”, održan prošloga tjedna u Neumu, sudjelovao je i akademik Davorin Rudolf, koji se svojim izlaganjem u mnogočemu razlikovao od ostalih referenata. Tragom toga izlaganja, a s obzirom na to da je riječ o bivšemu ministru vanjskih polova, dugogodišnjem veleposlaniku te stručnjaku u području međunarodnoga prava, željeli smo upozoriti na neke naglaske iz toga izlaganja, ističe Marko Curać za Hrvatski tjednik, prenosi HKV.

Smatrate li da je izborni zakon jedini problem Hrvata u BiH?

Nije izborni zakon jedini problem. Hrvatski politički, točnije stranački lideri u BiH, dužni su konačno jasno definirati svoju političku doktrinu i ciljeve. Ako se odluče za cjelovitu i demokratsku BiH, primjerice, za neku specifičnu inačicu poput četiriju zemljopisnih regija, kantoniziranu državu, trodijelnu federaciju ili uniju triju republika, ili neki drugi model, treći entitet primjerice, dužni su utvrditi tu svoju jasno definiranu politiku koja će im zajamčiti status jednakosti s Bošnjacima i Srbima. Krajnje je vrijeme. Srbi su s Republikom Srpskom maksimalno ostvarili svoje zahtjeve i ciljeve. Bošnjaci su postupnim preuzimanje poluga vlasti u Federaciji postigli minimum pretenzija. A Hrvati u BiH osipaju se, napuštaju svoju djedovinu ili se izlažu agresivnoj bošnjačkoj asimilaciji.

Mogu li Hrvati u BiH ostvariti svoje ciljeve bez podrške Hrvatske?

Iluzija je i velika naivnost, ako netko misli da Hrvati u BiH mogu ostvariti svoj status konstitutivnoga u svemu jednakopravnoga naroda s Bošnjacima i Srbima sami, bez jasne, odlučne i čvrste službene podrške Republike Hrvatske i njezina angažiranja u međunarodnoj zajednici. Bez podrške i zalaganja Republike Hrvatske odužit će se i primanje BiH u članstvo Unije.

Jesu li to zadatci samo za stranke na vlasti?

Ostvarivanje dužnosti koju nalaže naš Ustav u članku 10. o odnosima s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, valja ostvarivati stalnom službenom suradnjom svih tijela državne vlasti Hrvatske i BiH, ali i suradnjom i angažiranjem vodećih političkih stranaka saborske većine u Republici Hrvatskoj, pa i vodećih stranaka oporbe u Hrvatskoj, s jedne strane, te vodećih i oporbenih hrvatskih političkih stranaka u BiH, s druge. Hrvatskim Ustavom zajamčenu “osobitu skrb i zaštitu dijelova hrvatskoga naroda u BiH” ne može ostvarivati samo stranka (ili koalicija stranaka) na vlasti u Republici Hrvatskoj, ma koja to stranka (ili koalicija) bila. Istaknuo bih također: institucije hrvatske državne vlasti i političke stranke u Hrvatskoj dužne su ostvarivati „osobitu skrb i zaštitu prava i interesa dijela hrvatskoga naroda u BiH” isključivo radi dobrobiti Hrvata u BiH i hrvatskoga naroda u cjelini, a nikako povremeno, radi pridobivanja glasova birača u BiH u vrijeme izbora koji se održavaju u Hrvatskoj.

Može li Hrvatska definirati vlastitu politiku prema BiH, neovisno o hrvatskim političkim strankama u BiH?

Može, kao i svaka druga suverena država. Ali tako definirana politika mora biti u skladu s čl. 10. Ustava Republike Hrvatske.

Čini se da je BiH ponovno na raskrižju putova?

Svi se pitaju kako će završiti stabilizacijski procesi u “nezavršenoj” državi Bosni i Hercegovini? Još uvijek je temeljno pitanje, rekao bih pitanje svih pitanja, hoće li BiH postići stabilnost kao cjelovita, zajednička, suverena demokratska država triju istinski ravnopravnih konstitutivnih naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba. Hoće li ostvariti taj model i državni ustroj, koji su po meni, u ovome povijesnome trenutku – ponavljam: u ovome povijesnome trenutku – jedino realni i samoodrživi.

EU nema državnika, a ne snalazi se ni NATO

Kao da se plašite i drugih inačica?

Lideri Republike Srpske otvoreno nagovješćuju amputaciju BiH i, čim se ukaže pogodno vrijeme, pripajanje Srbiji.

Amputacije teritorija redovito uzrokuju oružane sukobe i ratove, najčešće zbog razgraničenja. Pogledajte zemljovide i granice između entiteta u BiH. U Daytonu su granice povučene da se na svaki način zaustavi i okonča rat, a ne da se jednoga dana zbog njih započne novi.

U Federaciji BiH uzvik: “Marš kući”, upućen svojedobno hrvatskome premijeru, simbolizira bošnjačke aspiracije i cilj: postizanje apsolutne dominacije u Federaciji. Grubo govoreći: ostvarenje unitarne bošnjačke države bez Hrvata. Na žalost, među Bošnjacima nema hrabrih znalaca koji će upozoriti svoje lidere da je ostvarivanje nasilne bošnjačke dominacije u Federaciji BiH eksploziv koji će u konačnici definitivno razoriti državu Bosnu i Hercegovinu.

Dojam je da svima u BiH nije jednako važno pristupanje EU. Je li EU jedini izbor za BiH?

EU možda nije najsretniji izbor za jednu malu zemlju poput BiH jer su struktura i način odlučivanja u Uniji utemeljeni na koncepciji da najvažnije odluke donose najmoćnije države. Vidjeli ste kako je prije nekoliko dana izabran predsjednik Europskoga vijeća Donald Tusk, neformalni predsjednik EU-a. Poljska se vlada žestoko protivila izboru, ali Tuska je podržala gospođa Merkel. I on je izabran samo s jednim glasom protiv. Poljake nije podržao ni njihov veliki prijatelj Orban. To su realnosti u međunarodnim odnosima.

EU je generalno preslik Bečkoga kongresa iz 1814. i Jalte iz 1945. U takvu je ozračju umijeće za malu zemlju optimalno ostvarivati nacionalne interese i sačuvati nacionalni identitet. Valja mi ipak reći da je istodobno, usprkos svemu, članstvo u EU izuzetno važno. Možda EU doista nije najsretniji izbor za BiH – u sličnim dvojbama bila je svojedobno i Hrvatska – ali je jedini! Ako država nije članica Unije, osuđena je trajno trunuti na periferiji Europe.

Ali BiH će još dugo biti u čekaonici EU?

Po svemu sudeći – prema sadašnjim prognozama – BiH će godinama čekati, možda i desetljeće, do punopravnoga članstva. Nedavno je hrvatski premijer rekao da tromost EU u primanju novih članica ostavlja jugoistočni prostor Europe za penetriranje novih igrača. Rusije i Turske, primjerice. Po mojemu mišljenju, međutim, najporaznije je, najbrutalnije to što se tijekom toga dugog vremena čekanja još više produbljuje jaz između standarda postignutoga u ekonomijama država članica EU i standarda u BiH.

Računica koja kazuje da bi bilo potrebito – ako se zamrznu na sadašnjoj razini sva gospodarska i novčarska postignuća u Uniji – pet, čak i šest desetljeća, dok bi ih BiH dostigla. Ima takvih računica koje bacaju u očaj i razjaruju, pa se pitam: koliko su kratkovidni i nekompetentni aktualni europski lideri da ih ne brine taj nonsens, taj potencijalni izvor opasne nestabilnosti u Europi koji nastaje zbog kompliciranoga postupka i dugoga čekanja država kandidatkinja pred vratima Unije?

Zašto je EU tako spora i statična, bez imaginacije?

U institucijama EU-a namnožila se birokracija, spora i teška. Nema velikih državnika, primjerice, poput one garniture velikih lidera nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Pogledajte aktualnu vodeću ekipu. Formalno prvi čovjek EU-a Donald Tusk, predsjednik Europskoga vijeća, kandidiran je i izabran unatoč prosvjedu poljske vlade. Predsjednik vrlo važne i utjecajne Europske komisije Jean-Claude Juncker svojim neozbiljnim i neodmjerenim izjavama stalno iznenađuje ozbiljan svijet.

Dok su bili zajedno Tusk, Juncker i Schulz, predsjednik Europskoga parlamenta, ta su trojica gotovo s radošću komentirali brexit. A britanski je brexit povijesna, tragična odluka s nesagledivim učincima za Europu. Brexit je uzrokovao potres u Uniji i potaknuo grmljavinu zbog moguće fragmentacije Europe. Vidjet ćemo što će se dogoditi u Škotskoj, koja ponovno priprema izlazak iz Velike Britanije. Potom u Sjevernoj Irskoj. U Europi ima oko 20 naroda i manjina koji bi željeli proglasiti odcjepljenje ili samostalnost.

Ali ne snalazi se baš ni NATO?

U pravu ste. Zar nije tragično da je između država članica NATO-a, vojnoga saveza, na granicama postavljena bodljikava žica! Između Hrvatske i Mađarske, Hrvatske i Slovenije, primjerice. Američki predsjednik Donald Trump oštro je kritizirao EU, posebice Njemačku. U Bruxellesu su skočili na noge, iznenađeni i ljutiti. A Trump je rekao istinu.Naravno, nas posebice zanima što će se dogoditi ako u Francuskoj pobijede radikalni populisti?

Svakojake su drame moguće. Posebice na ovim prostorima na kojima još nisu završeni povijesni procesi formiranja država. Svaki pomni analitičar zna da će svi Albanci, kad se stabiliziraju prilike na Kosovu, nastojati ostvariti jednu nacionalnu državu zamišljenu još u vrijeme Prizrenske lige i Berlinskoga kongresa 1878. Kako će završiti pokret za autonomiju Vojvodine, koji tinja? Koliko će Srbija biti ustrajna u ponovnome poticanju na pobunu hrvatskih Srba u nekadašnjim tzv. “krajinama”?

Sve su to događaji koji se mogu očekivati u bliskome razdoblju. Oslabljena EU i slinav NATO te zapletaje ne će riješiti. Dapače, možda će ih još i umnožiti. Srećom, moja je prognoza: Francuzi ne će napustiti EU. Amerikanci se ne će povući na klasični izolacionizam svoga predsjednika Jamesa Monroa iz 1823. jer je svijet postao malen. Konačno, probudit će se i tromi Europljani.

Ustav RH

“Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom.

Dijelovima hrvatskoga naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske” (čl. 10. Ustava Republike Hrvatske).

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Hasanbegović: Hrvatska država je sama po sebi negacija Jugoslavije, moramo je rasteretiti zloduha prošlosti

Objavljeno

na

Objavio

Hasanbegović: Hrvatska država je sama po sebi negacija Jugoslavije, moramo je rasteretiti zloduha prošlosti

Zlatko Hasanbegović, povjesničar i politički tajnik stranke Neovisni za Hrvatsku, gostovao je prije nekoliko dana u emisiji Gradska posla na Hrvatskom radiju.

Neka od postavljenih pitanja bila su i zašto je podršku Milanu Bandiću uvjetovao preimenovanjem Trga maršala Tita, što zamjera gradonačelnikovom vraćanju biste Ivi Loli Ribaru i na čemu još namjerava inzistirati u Gradskoj skupštini, prenosi narod.hr

Prošlo je skoro 100 dana od osnivanja Gradske skupštine kako ste zadovoljni, upitao je voditelj Ivan Hlupić.

“Zadovoljan sam i u političkom smislu jer smo se kao mlada stranka Neovisni za Hrvatsku uspjeli afirmirati upravo na prostoru lokalne politike u Gradu Zagrebu. Imamo pet zastupnika u skupštini Grada Zagreba i u ovom trenutku činimo skupštinsku većinu zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom i strankom gospodina Milana Bandića. Imamo potpredsjednika Skupštine i sukladno našem udjelu u skupštinskoj većini imamo i mjesta u svim skupštinskim odborima.”, rekao je Zlatko Hasanbegović.

Na pitanje je li promjena naziva Trga maršala Tita bila najvažnija točka njegova programa, Hasanbegović je odgovorio:

“Ona je važna točka našega političkoga programa kojeg smo jasno artikulirali prekidom s jugoslavenskom komunističkom prošlošću i nasljeđem. To nije najvažnije suvremeno, nacionalno pitanje, ali to je bio naš jasno istaknuti zahtjev uoči početka pregovora. Neki su to nazivali ultimatum, to nije bio ultimatum, to je bio politički zahtjev kojega je gospodin Milan Bandić mogao prihvatiti ili ne.”

Ono što vam se u ovoj Gradskoj skupštini unazad tri mjeseca nekoliko puta prigovaralo iz oporbenih redova jest da se uopće ne bavite lokalnim temama, rekao je voditelj.

“To je neutemeljen prigovor. Stekao se potpuno površan dojam kod onih koji ne prate rad skupštine a posebice skupštinskih Odbora koje prethode zasjedanju Gradske skupštine kada smo sukladno i našem programskom sporazumu u suradnji ali i našem javno objavljenom programu za Grad Zagreb djelovali.

Upravo zahvaljujući našoj inicijativi, nekoliko važnih pitanja je skinuto s dnevnog reda, poput problematičnog aneksa ugovora o nogometnom kampu na Sveticama ili onog o spalionici koje je nekome možda promaklo, jednom zauvijek skinuto s dnevnog reda. Riječ je o tome da je i našom intervencijom uklanjanje otpada putem te spalionice, zauvijek uklonjeno.

U eter je puštena snimka gradonačelnika Zagreba Milana Bandića gdje se obraća Hasanbegoviću: “Ivo Lola Ribar je kao sekretar skoja od 41.- 45. zaslužan što je Hrvatska došla na stranu pobjedničke, antifašističke koalicije. To bi gospodin Hasanbegović trebao znati kao i svi ostali. Ja sam ponosan na to i kao gradonačelnik Grada Zagreba. Ja sam antifašist, univerzalni, a ne samo Hrvatski jer je to pitanje slobode.”, rekao je Bandić obrativši se Hasanbegoviću s napomenom kako će citirati Bibliju: “Mržnja ubija i razara, oprost je smiraj duše, a zaborav je gubljenje identiteta (…) Kad god nejde zapošljavanje, nejdu prioriteti mi se vraćamo u povijest. Imate Tita koji je kontroverzna povijesna ličnost, heroja i zločinca. To je istina. Ljevičari neće nikad te zločine priznati, a Ustaše neće nikad priznati ovaj antifašistički karakter.”, rekao je Bandić prije mjesec dana.

“Ovo su više puta ponovljene dosjetke gospodina Bandića, posebice je komično kada nastupa kao tumač povijesti kompliciranih povijesnih procesa a da o tome ne zna ništa ili se sjeća s nekog od kurseva sa ONO i DSZ koje je pohađao.

Mogu se složiti s njime da kada čovjek nema rješenja za sadašnjost vraća se u prošlost što upravo čini g. Bandić vraćanjem biste Ive Lole Ribara i najavom vraćanja bista takozvanih sedam sekretara SKOJ-a koji ne da nemaju nikakve veze s ratnim antifašizmom već su kao takvi zapravo simboli najgore boljševičke tradicije koja je potpuno nespojiva sa svim vrijednostima na kojima počiva ne samo moderna Hrvatska, već i Europa i svijet.”, objasnio je Hasanbegović.

Zastupnik stranke Naprijed Hrvatska je također održao jednu presicu uoči postavljanja biste Ive Lole Ribara i optužio vas da blokirate određene prijedloge koje je uputio u skupštinsku proceduru, a tiče se imenovanja ili preimenovanja ulice te je rekao da Hasanbegović ugrožava antifašizam. Ugrožavate li vi antifašizam g. Hasanbegoviću?, upitao je voditelj.

“Naravno da ne ugrožavam, ja ugrožavam jugoslavensku komunističku baštinu, a to ću nastaviti činiti i dalje. Gospodin Renato Petek uopće ne poznaje proceduru. Skupštinskom odboru kojem predsjedam dnevno dolazi na desetine različitih prijedloga i jasno je da se ne mogu sva pitanja naći na dnevnom redu ali učinit ću iznimku i inicijativa g. Peteka će se naći na dnevnom redu.

Dokle god Neovisni za Hrvatsku čine skupštinsku većinu, simboli propale Jugoslavenske prošlosti se neće vraćati u Grad Zagreb. Ako smo vrhovni simbol te propale baštine – Trg maršala Tita promijenili, apsurdno je očekivati da ćemo sada afirmirati drugorazredne ili trećerazredne izdanke te propale baštine.”, odgovorio je Hasanbegović.

Gradonačelnik to radi, rekao je voditelj.

“Radi u konkretnom slučaju. To je čin uzurpacije vlasti. Pokrenut ćemo odgovarajuću proceduru. Javnost treba biti upoznata o tome kako je došlo do premještanja toga spomen obilježja u Hrvatski povijesni muzej odgovarajućom procedurom 1996. godine. To nije bio čin nasilja, već komunalne odluke tadašnjega nadležnog gradskog ureda uz suglasnost gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Ta bista je deponirana u Hrvatski povijesni muzej i tamo joj je mjesto.”, rekao je Hasanbegović.

“Neki prigovaraju zašto se uopće time bavim. Pa zato što postoji Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova. To je statutarna zadaća toga skupštinskoga Odbora. To nisu beznačajna pitanja. Pitanja imena ulica i trgova u svim gradovima na svijetu su važna, identitetska i vrijednosna pitanja.”, objasnio je Zlatko Hasanbegović.

Ulica Janko Bobetko

Hasanbegović je spomenuo kako je na prošloj sjednici skupštinskoga Odbora donesena odluka da će ulica u novom naselju Podbrežje nositi ime Janko Bobetko što je, kako je rekao, opet izazvalo potpuno neutemeljene prigovore.

“Raspravljati o tome treba li imati jedan od ratnih generala Hrvatske vojske i ratnih načelnika glavnog stožera HV-a ulicu ili ne u Zagrebu je potpuno apsurdno. Takva pitanja se ne mogu postavljati niti jednoj normalnoj sređenoj zemlji koja drži do svojeg dostojanstva i nacionalnog ponosa.”, jasan je bio Hasanbegović.

Na zadnjoj sjednici neočekivano ste govorili o rodu, rekao je voditelj i pustio snimku tog govora: “Dok ovdje sjede zastupnici Neovisni za Hrvatsku, sve dok čine skupštinsku većinu, ideološka kolonizacija takozvane rodne ideologije neće proći u bilo kojem obliku. Dakle, poštovana gospođo Borić, ili osobo Borić, kako god vam drago, drugarice i drugovi, no pasaran.”, rekao je Hasanbegović na sjednici.

“Toj temi uopće nije mjesto u gradskoj skupštini, ali je mi nismo nametnuli. Mi smo jasno ukazali da je potpuno neprihvatljivo da se elementi te kvazi ideologije provlače kroz strateške dokumente Grada Zagreba gdje im nije mjesto. Gradonačelnik je to prihvatio, podnio je amandman, ti sadržaji su uklonjeni.”, rekao je Hasanbegović.

Gospođa Borić je rekla da je to civilizacijsko dostignuće. Zbog čega vi smatrate da nije?

“To nije civilizacijsko dostignuće, to je jedna vrsta ideološke intervencije, zapravo manipulacije pojmom roda, o tome se u Europi i svijetu vode različite rasprave, sukobi. Iz tog razloga nije jasno hoće li se famozna Istanbulska deklaracija uopće naći na dnevnom redu, tj., njezina ratifikacija u Hrvatskom saboru.”, rekao je Hasanbegović.

Slušatelji koji su se javili u emisiju o povijesnim pitanjima izjasnili su se kao nebitnima, ‘bitno je da nama bude bolje’ rekao je jedan slušatelj.

“Ja se potpuno slažem sa sugrađanima. Ja ne razumijem zašto se uopće stvorila kontroverza oko promjene Trga maršala Tita ako je to nevažno.” kazao je Hasanbegović.

Zašto ste se time bavili, upitao je voditelj.

“Zato što su to važna pitanja. Narodi, društva nisu slučajno zajednice potrošača i poreznih obveznika već počivaju na temeljnim vrijednostima i na određenom nacionalnom, društvenom suglasju. Zapravo i ovo društvo počiva na određenim vrijednostima. One se trebaju zrcaliti između ostalog i u imenima ulica i trgova.

To vam je isto kao da je netko rekao 90-ih godina ma koga briga je li Jugoslavija ili Hrvatska, važno je da dobro živim. Ljudi imaju svoja uvjerenja i ova država počiva na određenim vrednotama. To nisu najvažnija pitanja, to su važna pitanja.”, rekao je Hasanbegović.

Kakvi smo onda bili 27 godina kada smo morali čekati 2017. godinu?

“Nažalost to govori o utjecaju tih jugoslavenskih komunističkih struktura. Utjecaju koji nažalost iz više ili manje poznatih razloga nije demontiran iz našega vremena. Zadaća našega naraštaja je to učiniti i konačno rasteretiti Hrvatsku državu i Grad Zagreb zloduha prošlosti.”, odgovorio je Hasanbegović.

O ‘Lex šerifu’ Hasanbegović je rekao: “Nažalost to je nešto što je najavljeno i što će imati katastrofalne posljedice i pretvoriti već sada gradonačelničke figure koje imaju jednu nesrazmjernu moć u odnosu na Gradsku skupštinu u lokalne faraone. Mi se tome protivimo. Bit ćemo protiv toga, ali o tome će odlučiti saborska većina.”

Jedan slušatelj upitao je Hasanbegovića ima li on ili njegova obitelj kakve traume iz Jugoslavije kada se toliko posvetio stvarima poput uklanjanja jugoslavenskih simbola.

“Ne, nemam nikakve posebne traume. Naravno, moja obitelj, kao gotovo svaka hrvatska obitelj nosi određene traume ovoga ili onoga razdoblja. Ovdje se radi o jasnom vrijednosnom stavu. Sve vrijednosti, jugoslavenske komunističke baštine su u suprotnosti s temeljima na kojima počiva moderna Hrvatska država.

Demokratski poredak koji nam je omogućio da ovako razgovaramo je u savršenoj suprotnosti s komunističkom diktaturom koja je ovdje vladala do 1990. godine. Hrvatska država je sama po sebi negacija svake Jugoslavije i to je moj jasan stav. O pitanju tko je od kud, ja sam rođeni Zagrepčanin.

Gospođa (koja se javila u eter) inzistira na tome da je rođena Zagrepčanka a s druge strane smatra da Trg Republike Hrvatske, današnji Trg bana Jelačića treba nositi ime Republike Hrvatske, to je potpuno apsurdno. Zna se o kojoj je republici bilo riječ, o Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a ne Hrvatskoj državi.

Javio se i slušatelj koji je upitao što bi bilo kada bi za nekoliko godina postalo upitno ime zračne luke Franjo Tuđman.

Hasanbegović je odgovorio: “Franjo Tuđman je utemeljitelj moderne države Hrvatske. Zračne luke diljem svijeta se nazivaju po državnicima utemeljiteljima i ne vidim u čemu je ovdje problem. Onog trenutka kada bi bilo promijenjeno ime toj zračnoj luci, to bi značilo da više ne postoji Hrvatska država. Ljudi imaju različite uspomene i prepustimo to uspomenama, a maknimo iz javnog prostora.”

Voditelj je upitao Hasanbegovića je li kuna nacionalna vrijednost i što kaže na najavu uvođenja eura?

“Pa naravno, to je službena valuta. To su monetarno politička pitanja, nisam siguran da će to biti tako brzo. Hrvatska je članica EU pa će dijeliti sudbinu toga projekta.”, rekao je Hasanbegović, prenosi narod.hr

Hasanbegović: Podizanje biste je uzurpatorski i nasilnički potez Bandića (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Bernardić lupeta gluposti – S njim bi hrvatsko gospodarstvo bilo na koljenima!

Objavljeno

na

Objavio

Davor Božinović: Bernardić lupeta gluposti – S njim bi hrvatsko gospodarstvo bilo na koljenima!

O pretresima u slučaju Agrokor u Dnevniku Nove TV govorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji se u Dubrovniku nalazi na Interpolovoj konferenciji.

Znate li gdje su Todorići?

Ne znam gdje su Todorići i to nije posao ministra unutarnjih poslova. Dakle, ono što smo danas mogli čuti od odvjetnika, to je da će svi biti dostupni pravosudnim tijelima.

Jeste li s njima u kontaktu, jer postoje informacije da je Todorić već javio da on u ovim trenucima neće biti u Hrvatskoj?

Kako mislite? Nije mi jasno uopće vaše pitanje. Kako bismo mi mogli biti u kontaktu s gospodinom Todorićem ili bilo kim od…

Imate li te informacije koje govore da je on već javio da neće biti u Hrvatskoj? Znate li bar to?

Kome javio? Pa to nije, policija sigurno nema o tome nikakvih saznanja zbog toga što cijeli posao, sve djelatnosti vezane za ovu istragu koordinira Državno odvjetništvo. Policija, samostalni sektor za financijske poslove u ministarstvu financija. Dakle, to je jedna koordinirana akcija koja je počela jutros u šest sati, s pretragama. Dakle, nema nikakvih saznanja te vrste.

Niste se raspitali ništa o toj akcije ni o slučaju?

Dobio sam informaciju o toj akciji jutros u šest sati, nazvao me Glavni ravnatelj koji mi je kazao da je počela akcija na temelju naloga suca istrage Županijskog suda u Zagrebu.

Što očekujete, hoće li gospodin Todorić sam doći u Hrvatsku ili će biti potreban europski uhidbeni nalog?

Pa evo, ponavljam, kao što je bilo rečeno danas, čuli smo da će se odazvati institucijama, dakle pravosudnim tijelima, tako da o tome ne bih spekulirao. Vidjet ćemo što će donijeti dani.

Što ako gospodin Todorić zatraži negdje politički azil s obzirom da su njegovi odvjetnici danas vrlo jasno rekli da se radi o političkom progonu?

Kakvom političkom progonu? To je teza koju apsolutno odbacujem zbog toga što, recite mi kad se govori, koliko sam vidio, iz priopćenja Državnog odvjetništva o pronevjerama u financijskom poslovanju, o greškama u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, krivotvorenju isprava – što je tu politika?

Oporba vas optužuje da ste se nagodili s Todorićem, neki čak kažu da je i sve dogovoreno da on izbjegne ovo što se danas dogodilo, da pobjegne iz Hrvatske?

To su potpune gluposti od čelnika naše oporbe koji su u stanju upropastiti svoju stranku. Hvala Bogu da nisu na vlasti. Pitanje je što bi tek bilo od hrvatske ekonomije da gospoda kao što su Bernardić ili neki drugi čelnik oporbenih stranaka u ovim vrlo ozbiljnim trenucima vode državu.

Je li otvaranje istrage i uhićenja koja su se danas dogodila? Jesu li ona razlog da saborsko istažno povjerenstvo prestane s radom?

Imate zakon o istražnim povjerenstvima, i to je sad stvar tumačenja saborskih odbora za zakonodavstvo, ne znam koga još. Međutim, ono što je bitno, HDZ u Vladi Andreja Plenkovića apsolutno odgovara da se sve istraži vezano za Agrokor. Kako je cijela ta priča nastala…

Pa i politička odgovornost?

Pa i politička odgovornost. Čega se mi imamo bojati kad je u pitanju Agrokor?Ovo je Vlada koja je spasila hrvatsko gospodarstvo u trenutku kad je prijetilo da skoro 30.000 ljudi koji su zaposleni u Agrokoru ostanu bez posla. Da ne kažem brojne dobavljače, OPG-ove.

Jasno, to smo već čuli…

Ali, čujte, to je poanta. To je poanta, jer da hrvatska Vlada nije koherentno sustavno pristupila ovom problemu, mi bismo danas bili na koljenima i žalosno je da to hrvatska oporba ne razumije.

U redu, ali opet imamo problem koji je već bio. To je uzdrmanost Vlade. Ministar Marić – vjerujete li Vi njemu i dalje da zaista nije znao da se ovako nešto događa u Agrokoru gdje je i sam radio. Vjerujete li mu?

Ja mu vjerujem. A prvo, ovo nije nikakav politički potres. Vlada je stabilna…

Bio je zbog Agrokora već.

Čujte, država je stabilna, gospodarstvo je 11 tromjesečja u rastu. Dakle, svi su naši ekonomski pokazatelji dobri. Politička je situacija stabilna. Sigurnosna situacija, evo svjedočimo i konferenciji Interpola, stabilna je. Dakle, mi uvijek težimo većem i višem. Međutim, nekakve teze da se nešto izvanredno događa ne stoje. Hrvatska Vlada spasila je hrvatsko gospodarstvo i to je nešto što polako svakome dobronamjernom postaje jasno, a vremenom će postati i našim oporbenim protivnicima.

facebook komentari

Nastavi čitati