Pratite nas

Pregled

Akcija u BiH i Srbiji: Uhićeno 15 osoba zbog ratnih zločina, među njima i brat haškog osuđenika

Objavljeno

na

Osobe koje su lišene slobode osumnjičene su za ratni zločin u Štrpcima i Višegradu, kada je iz voza na relaciji Beograd – Bar oteto i kasnije na području BiH ubijeno najmanje 20 žrtava, državljana Srbije i Crne Gore bošnjačke nacionalnosti, jedna osoba hrvatske nacionalnosti i jedna osoba afroazijskog porijekla

U ranim jutranjim satima, po naredbama Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, istodobno na području dviju država provedena je policijska akcija u kojoj je lišeno slobode više osumnjičenih osoba, od čega deset u Bosni i Hercegovini i pet u Republici Srbiji, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Među uhapšenim i brat haškog osuđenika

sipaNa području Srbije uhapšeno je pet osoba osumnjičenih da su 1993. iz vlaka na relaciji Beograd – Bar izveli 20 ljudi i potom ih ubili.

Iz Tužiteljstva Srbije potvrđeno je Tanjugu kako je u Srbiji uhapšeno pet osoba, a u Bosni i Hercegovini deset.

Kako se navodi u saopćenju, po nalogu Tužiteljstva za ratne zločine, a u suradnji s Tužiteljstvom BiH, pripadnici Službe za otkrivanje ratnih zločina uhitili su G. L. (58), J. L. (61),Lj. V. (52), D. V. (54) i D. Đ. (39).

Među uhapšenima su i komandant interventne višegradske brigadeBoban Inđić, brat haškog osuđenikaMilana Lukića, Gojko Lukić, i komandant višegradske brigade Luka Dragićević.

Za otmicu i ubistvo 19 putnika u Štrpcima za sada je odgovarao jedinoNebojša Ranisavljević iz Despotovca.

On je 9. septembra 2002. godine presudom Višeg suda u Bijelom Polju, osuđen na 20 godina zatvora.

U BiH su slobode lišene osobe inicijala L.D. (1951), B.I. (1972),O.P. (1971), O.K. (1963), P.I.(1960), R.R. (1969), M.N. (1962),V.R. (1950), D.L. (1960) i N.P.(1963) zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo iz člana 173. KZ BiH „Ratni zločin protiv civilnog stanovništva“, na području Višegrada tokom 1993. godine.

Osobe koje su lišene slobode osumnjičene su za ratni zločin u Štrpcima i Višegradu, kada je iz voza na relaciji Beograd – Bar oteto i kasnije na području BiH ubijeno najmanje 20 žrtava, državljana Srbije i Crne Gore bošnjačke nacionalnosti, jedna osoba hrvatske nacionalnosti i jedna osoba afroazijskog porijekla.

Osumnjičeni će tokom dana biti proslijeđeni postupajućim tužiteljima koji će ispitati osumnjičene te nakon toga donijeti odluku o pokretanju prijedloga za određivanje mjere pritvora.

Tužilaštvo BiH i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije u ovom predmetu su formirali zajednički istražni tim koji je oko godinu dana, intenzivno na području BiH i Srbije, u suradnji s policijskim agencijama dviju država, prikupljao dokaze o počiniteljima ovog stravičnog zločina koji je bio nerasvjetljen 19 godina.

Detaljnom i temeljitom istragom prikupljeni su dokazi o počiniteljima zločina a tužitelji iz Sarajeva i Beograda, koji vode predmet, u stalnom su kontaktu od početka akcije hapšenja u ranim jutarnjim satima.

Među osumnjičenima ima visokorangiranih vojnih dužnosnika Vojske Republike Srpske iz tog perioda, kao i izravnih izvršitelja koji su sudjelovali u surovim mučenjima i kasnijim egzekucijama žrtava koje su nakon ubistva bačene u rijeku Drinu.

Ova istraga primjer je dobre i efikasne suradnje između tužiteljstava dviju zemalja a na temelju Protokola o suradnji jer se radi o ratnom zločinu, gdje su počinjenje ratnog zločina, žrtve i svjedoci, na području dviju država.

Glavni državni tužitelji Goran Salihović i Vladimir Vukčević istakli su da su izuzetno zadovoljni radom zajedničkog tima koji je uspio rasvijetliti zločin te na taj način donijeti nadu i pravdu obiteljima žrtava koje već dvije decenije tragaju za posmrtnim ostacima najbližih i pozivaju na otkrivanje i kažnjavanje počinitelja.

Tužilaštva BiH i Srbije nastavljaju suradnju na otkrivanju i procesuiranju predmeta ratnih zločina, a o ostvarenom rezultatu bit će informirani MKSJ, MMKS kao i Vijeće sigurnosti UN-a.

(Fena/md)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
1 kom.

1 kom.

  1. peppermintt

    05/12/2014 at 21:33

    Kupi bagru davno je tribalo, manje bi zle krvi među narodom danas bilo…

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori