Pratite nas

Politika

Aktualno prijepodne: Što bi bilo s hrvatskim gospodarstvom da nije bilo zakona za Agrokor

Objavljeno

na

Intoniranjem himne i minutom šutnje za sve koji su svoj život dali za domovinu, nakon dvomjesečne stanke Sabor je započeo petu sjednicu. Sjednica će trajati do kraja listopada, na dnevnom redu je zasad više od sto točaka. 

Pitanja na aktualnom prijepodnevu otvorio je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, zanimajući se za provođenje, kako ga je nazvao, lex Agrokor. Prošlo je šest mjeseci od postavljanja izvanredne uprave. Država je preuzela kompletne rizike tvrtke, ustvrdio je Bernardić. Rekao je kako ga čudi da se skriva istina o Agrokoru. Upitao ga je dobiva li izvješća o stvarnom stanju u Agrokoru i zašto se skriva financijsko izvješće.

Premijer Plenković odgovorio mu je protupitanjima: “Kakav bi bio efekt na hrvatsko gospodarstvo da smo Agrokor prepustili slobodnom tržištu u situaciji u kojoj se nalazio? Bi li opskrba u vrijeme turističke sezone bila jednaka da nije bilo tog zakona? Nije li donošenjem tog zakona stvoreno novo povjerenje na temelju kojeg smo došli do sredstava kojima su isplaćivani radnici, poljoprivrednici, dobavljači?

Angažirali smo svjetske stručnjake, revizorske kuće na način da je sve što se radi u tom kompaniji je transparentno. Mjesečna izvješća objavljena su na mrežnim stranicama, rekao je premijer Plenković.

Gordan Maras (SDP) pitao je premijera Plenkovića kada će podnijeti ostavku. Godinu dana je od izbora, Hrvatska nažalost stagnira i nazaduje. Niste riješili gotovo niti jedan problem u ovih godinu dana, Hrvatska je podijeljena, živi se lošije nego prije godinu dana, zbog vaše politike se naši sugrađani ne osjećaju dobro, sugovornici i partneri su vam Skejo i Bujanec – to su vaši mainstream partneri, to je vaš svijet. Nažalost imamo masu problema – sa Slovenijom, Inom, Agrokorom, obrazovnom reformom, povlačenjem sredstava iz europskih fondova, slab rast BDP-a, radikalizacija društva i konstantno vraćanje u povijest, ima problema koliko hoćete… Najveći problem u kojem se Hrvatska nalazi je iseljavanje, tijekom vašeg mandata, u zadnjih godinu dana, preko 100.000 ljudi napustilo je RH, opustošili ste Slavoniju, pogledajte kako ljudi žive, pogledajte što radite i što radite da se ti ljudi vrate u RH? Kada čujete sve što sam rekao, kada vidite da su vam rezultati loši, da radite loše, da li vam je bar malo neugodno? Moje pitanje je kada ćete podnijeti ostavku?, pitao je Maras premijera.

Premijer je Bernardićevo i Marasovo pitanje komentirao riječima: ‘Vas dvojica ste se očito dosta zabavljali ovo ljeto jer nisam primijetio da ste se ičim ozbiljno bavili. Čini mi se da trenirate minutice koje su vam na raspolaganju za nekakav marketing SDP-a koji nije nikad bio neprepoznatljiviji, slabiji, lošiji, bljeđi nego što je‘.

Siniša Hajdaš Dončić upitao je Plenkovića gdje u Europi vidi Hrvatsku – nalazi li se Hrvatska uz zemlje stare Europe ili više naginjete prema Mađarskoj i Poljskoj. Premijer mu je odvratio da Hrvatsku želi dovesti u zemlje centra Europske unije. Mislim da će tek nakon ovog mandata biti vidljivi efekti onoga što radimo. Hrvatsku vidimo u okviru onih koji su najdublje integrirani u europski proces, rekao je Plenković. Hajdaš Dončić premijera i predsjednicu je optužio da Hrvatsku guraju prema rubu Europu, prema, kako je rekao, nekoj novoj Vojnoj krajini.

Ocjenu Sabora čekaju, uz ostalo, izvješća predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti i o radu DORH-a za prošlu i pretprošlu godinu.

Zastupnici će tijekom jeseni dati svoja mišljenja i o brojnim zakonskim prijedlozima, među njima i o novom zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te prijedlogu da se odgodi primjena poreza na nekretnine.

Trebali bi kompletirati sastav Ustavnog suda, odnosno izabrati tri suca, što nisu učinili ljetos kada je oporbeni SDP s HDZ-om već usuglašeni izbor uvjetovao osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Prema neslužbenim informacijama, SDP je u međuvremenu odustao od uvjetovanja podrške.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović Burić: Arbitraža je slijed ucjene u pregovorima RH o ulasku u EU

Objavljeno

na

Objavio

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je jučer u New Yorku kako je granična arbitraža sa Slovenijom bila posljedica ucjene, a da nakon što ju je Slovenija kompromitirala Hrvatska u okviru međunarodnog pravosuđa bi trebala tražiti rješenja pred stalnim međunarodnim sudovima.

Upitana kako će nakon što se Hrvatska opekla na arbitraži sa Slovenijom rješavati granična pitanja s ostalim susjedima, Pejčinović Burić je rekla novinarima da je hrvatsko načelno stajalište u tom pogledu međunarodni sud.

“Pitanje arbitraže je došlo kao slijed jedne ucjene koju je Hrvatska imala tijekom pregovora o ulasku u Europsku uniju, a ovo iskustvo koje smo imali, kompromitiranja arbitraže, nikako ne pomaže našim budućim razgovorima o takvom mogućem rješenju tako da mislim da za nas nakon ovakvog lošeg iskustva kada govorimo o međunarodnom pravu, onda mislimo na stalne međunarodne sudove”, istaknula je hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova.

Govoreći o otkazivanju posjeta slovenskog premijera Mire Cerara Zagrebu nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je rekao da je Hrvatska istupila iz arbitraže jer ju je Slovenija kompromitirala ne poštujući međunarodno pravo, rekla je kako je Hrvatskoj žao što je do toga došlo jer i program i posjet su pomno pripremani, te kako su na stolu trebala biti sva otvorena pitanja, ne samo ono granično.

“Nažalost, otkazivanje tako pripremljenog sastanka ne pomaže rješenju, ali mi vjerujemo da je dijalog jedini mogući način da se dođe do rješenja i nadam se da ćemo se opet vratiti dijalogu”, rekla je Pejčinović Burić.

Pejčinović Burić završila je u petak višednevni boravak u New Yorku gdje je sudjelovala na zasjedanju Opće skupštine UN-a. Obilježili su ga mnogobrojni bilateralni susreti, među kojima i s mađarskim ministrom vanjskih poslova Peterom Szijjartom s kojim je razgovarala o mađarskoj blokadi hrvatskog ulaska u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD).

Kako je rekla, iznenađena je mađarskom reakcijom jer postoji zajedničko stajalište i odluka Europske unije iz 2007. da će sve članice podupirati one koji još nisu u OECD-u, te pritom izrazila nadu da će ipak promijeniti mišljenje.

“Ja sam ga na to podsjetila, oni to znaju i nadamo se da će Mađarska u budućnosti promijeniti svoj stav. Mi o tome želimo razgovarati na načelnoj osnovi i s Europskom unijom, prvenstveno (visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku) Federicom Mogherini jer mislimo da je to pitanje načela obzirom da postoji zajednički stav koje će se ako se ovako nastavi od strane Slovenije i Mađarske kompromitirati. Mislim da to nije dobar pristup, bio bi to ako se tako nastavi još jedan pokazatelj da neke članice EU se ne drže međunarodnih dogovora, a takav je taj dogovor iz 2007.”, rekla je Pejčinović Burić.

Tijekom boravka u New Yorku, hrvatska je ministrica sudjelovala i na sastanku posvećenom reformama UN-a, na trilaterali Hrvatska-Turska-BiH, te na sastanku zemalja Američko-jadranske povelje.

Pogačnik: Arbitraža je ništavna, Slovenija prekšila kogentna pravila međunarodnog prava

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati