Pratite nas

Naši u svijetu

Al-Qa’ida i ISIS bili su najveći saveznici, a sada su si proglasili rat do istrebljenja

Objavljeno

na

Islamska država, pokret koji je proglasio kalifat, donedavno je bila ogranak al-Qa’ide, no nakon što je se Bin Laden odrekao jer je bila preekstremna, IS je počeo skupljati saveznike za konačni sukob.

Nakon što je teroristička organizacija Islamska država (IS) proglasila kalifat i uputila poziv svim muslimanima na svijetu da kao vođu prihvate Abu Bakra al-Bagdadija, po novom kalifa Ibrahima, stručnjaci diljem svijeta složili su se da bi to moglo prouzročiti sukob među islamskim militantima.

is-dzihadisti_57005672I nisu dugo trebali čekati da se pokaže kako su njihove procjene bile točne. Još i prije IS-ova proglasa javila se al-Qa’ida, najpoznatija i najutjecajnija teroristička organizacija, te se javno odrekla IS-a.

Prema dokumentima koji su navodno pronađeni u kući u kojoj se krio ubijeni vođa al-Qa’ide, i sam Osama bin Laden smatrao je novu militantnu skupinu iz Iraka prebrutalnom čak i za svoje “standarde”. Bin Laden je 2011. navodno napisao da bi se al-Qa’ida, kako ne bi izgubila podršku pristaša, trebala javno odreći IS-a.

Brojne podružnice

Bin Ladenovo mišljenje dijeli njegov nasljednik Ajman Zavahiri, Egipćanin koji trenutačno vodi al-Qa’idu. Zavahiri je, naime, putem videosnimke islamističkim borcima u Siriji poručio da se odreknu al-Bagdadija. Ono što traži IS, al-Qa’ida ima: globalnu vjerodostojnost, poštovanje, ugled, podršku i lojalnost svjetskih džihadističkih organizacija.

Donedavno, moglo bi se reći, džihadistički je svijet bio podijeljen na al-Qa’idu i njene deklarirane podružnice te čitav niz skupina, ćelija i organizacija, manje ili više povezanih, koje su diljem svijeta radile na džihadističkim ciljevima bez puno koordinacije. Te su skupine dijelile sličnu ideologiju, a ponekad su se koristile i novcem i drugim resursima koje je u rukama držao Bin Laden, no godinama su djelovale autonomno.

Iako je zbog uspješnih terorističkih napada na Ameriku Bin Laden imao velik utjecaj na sve te skupine, nikad nije izrijekom tražio da bude globalni teroristički vođa. No, on je to nedvojbeno bio zbog ugleda i poštovanja koje je njegovo vodstvo imalo među simpatizerima.

Pod njim je al-Qa’ida prisegnula na vjernost muli Omaru, zapovjedniku i duhovnom vođi talibana, koji je na čelu Afganistana bio od 1996. do američke invazije 2001. godine otkad je u bijegu. Zavahiri se IS-a odrekao još u proljeće 2014. zbog, kako je naveo, odbijanja njegovih naredbi. Dotad se IS vodio kao jedna od podružnica al-Qa’ide, poput al-Qa’ide na Arapskom poluotoku, al-Qa’ide u Magrebu, somalskog al-Šababa i Fronta al-Nusra u Siriji.

Upravo je al-Nusra trenutačno najljući neprijatelj IS-a u Siriji i dobar primjer internih svađa ekstremista. Taj je raskol nastao mnogo prije naglog širenja IS-a u Iraku. Još u travnju 2013. godine al-Bagdadi je objavio snimku na kojoj navodi da je Front al-Nusra u Siriji podružnica al-Qa’ide. Potom navodi kako se sirijski IS (tada još ISIL) i Front al-Nusra spajaju u jednu organizaciju. Njihovi su se borci, rame uz rame s drugim manjim skupinama, odavno infiltrirali u Siriju gdje su se došli boriti protiv dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada.

Najžešći protivnici

Dan nakon Bagdadijeve snimke vođa al-Nusre, Abu Mohamed al-Joulani, poručio je da je odan al-Qa’idi te je demantirao udruživanje. Navodno je tada al-Bagdadi osobno posjetio sirijski grad Alep kako bi vrbovao al-Nusrine borce da se priključe IS-u. Zavahiri je, pak, objavio snimku na kojoj iznosi odluku da se dvije skupine ne bi trebale udružiti. Al-Bagdadi je odgovorio snimkom na kojoj kaže da će do udruživanja ipak doći, bez obzira na neslaganje šefa al-Qa’ide. Mnogi borci izabrali su ipak al-Bagdadijevu stranu i napustili al-Nusru koja je otad najžešći protivnik IS-a.

IS se otada bori i protiv redovne sirijske vojske i protiv drugih islamista i, kako se pokazuje, pobjeđuje u ratu. Donedavno gotovo anonimna skupina sad je druga najveća islamistička snaga u svijetu, a prema mišljenju mnogih, ona je i dominantnija. No, bitka među ekstremistima nije ni blizu završetka. Časopis Foreign Policy napravio je pregled trenutačne situacije u ratu između samih džihadista.

Kako piše FP, od početka ove godine mali, ali značajni broj frakcija al-Qa’idinih podružnica dao je podršku i objavio vjernost Islamskoj državi, uključujući manje skupine unutar al-Qa’ide Magreba i središnje al-Qa’ide u afganistansko-pakistanskoj regiji. Iako te skupine navodno uživaju ugled u svojim organizacijama, nisu jako poznate. No, unutar al-Qa’ide na Arapskom poluotoku vrlo prominentni vjerski vođa Mamoun Hatem otvoreno je dao podršku IS-u i nastavio s tim i nakon proglašenja kalifata. Mnogi ugledni članovi te al-Qa’idine podružnice, koja je možda i najsnažniji dio mreže, također su javno na društvenim mrežama podržali IS.

No, vrlo je malo vjerskih i političkih islamskih vođa podržalo kalifat. Jedina je iznimka Abu Bakar Bašir, indonezijski vjerski vođa i duhovni vođa bivše terorističke organizacije Džema Islamija koja je dugo njegovala bliske veze s originalnom al-Qa’idom. Bašir je navodno objavio vjernost Bagdadiju iz zatvorske ćelije u Indoneziji, što je podijelilo vođe te skupine. Novo vodstvo odbilo je podržati IS i zbog toga su se od središnjice odvojili Baširovi sinovi s istomišljenicima. Ostale islamističke skupine u Indoneziji podržavaju IS ili barem o tome vijećaju. Bašir je, stoji u analizi Foreign Policyja, najuglednija ličnost koju je IS pridobio.

Novi saveznici

Jugoistočna Azija, poglavito Indonezija, najsnažniji je centar podrške IS-u gdje su vodstvo prihvatili i visokorangirani pripadnici Abu Sajifa, organizacije nekad povezane s al-Qa’idom, koja je prije bila mnogo aktivnija u regiji.

No, nisu jedini. Postoje glasine da bi se i afganistanska militantna skupina Hezb-e-Islami mogla priključiti IS-u. – Čekamo da vidimo ispunjavaju li oni kriterije za islamski kalifat – izjavio je zapovjednik te skupine za BBC.

Nekoliko skupina naginje IS-u, iako nisu javno proklamirale savezništvo. Egipatska skupina Ansar Bajt al-Makdis navodno ima jake veze s IS-om, a nedavno je pokazala da se i ugledala u tu skupinu objavivši snimku odrubljivanja glave navodnim Mossadovim špijunima. Vjeruje se da IS uživa podršku i među militantima u Gazi. Boko Haram, objavio je snimku u kojoj proglašava kalifat. No, iz vrlo nezgrapne izjave vođe Abubakra Šekaua nije jasno stavlja li on “dio Nigerije” pod upravu kalifata proglašenog u Iraku ili sam proglašava zaseban kalifat kojemu će on biti na čelu. Odane IS-u navodno su i neke skupine u Tunisu i Libiji.

Financijska podrška

No, najveću podršku, piše FP, imaju među radikalnim muslimanima na engleskom govornom području. Dvije vrlo značajne skupine već su se povezale s IS-om, a to su Authentic Tauheed na čelu s Jamajčaninom Abdulahom Faisalom i skupina ranije poznata kao al-Muhajiroun na čelu s britanskim vjerskim vođom Anjemom Choudaryjem. Al-Muhajiroun je radikalna skupina iz Britanije koja je glavni kanal za regrutaciju stranih boraca koji odlaze u Siriju i Irak.

Usprkos svim tim uspjesima, IS i dalje ne može slomiti otpor al-Qa’ide te najvažnijih vjerskih vođa.

IS-u jedna činjenica ne ide u korist, a to je da su džihadistički financijeri, neovisno o podršci al-Qa’idi, protiv IS-a. Malo tko odobrava nedavno IS-ovo dekapitiranje stotina sunitskih plemenskih vođa u Siriji. Malo je vjerskih vođa, a kamoli vjernika koji smatraju da proglašeni kalifat ima vjersko utemeljenje.

No, još je jedna neodigrana karta u velikoj bitki islamista. Zavahiri se još nije oglasio nakon srpanjske objave o uspostavi kalifata. To daje naslutiti da je središnjica al-Qa’ide oslabljena nakon jakih udaraca koje im je zadalo IS-ovo napredovanje na terenu. Za razliku od njega, al-Bagdadi je stalno prisutan. I beskrupulozno gazi prema svom cilju.

Postoji još jedno pitanje koje postavlja: što će se dogoditi s al-Qa’idom ako Zavahiri umre. Prirodu organizacije koju je osnovao Osama bin Laden odredit će čovjek koji ga naslijedi.

Agencije/Jutarnji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati