Pratite nas

Iz Svijeta

Američki bombarderi iznad Korejskog poluotoka, Trump razmatra mogućnosti

Objavljeno

na

Američki bombarderi iznad Korejskog poluotoka, Trump razmatra mogućnosti

Dva američka strateška bombardera letjela su iznad Korejskog poluotoka jučer navečer u američkom pokazivanju sile, a predsjednik Donald Trump se susreo s najvišim obrambenim dužnosnicima da bi razgovarali kako odgovoriti na bilo kakvu prijetnju iz Sjeverne Koreje.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje snažno su porasle nakon niza pokusa s oružjem Pyongyanga i niza sve ratobornijih izjava između Trumpa i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una.

Zadnjih tjedana Sjeverna Koreja je ispalila dva projektila preko Japana i izvela svoj šesti nuklearni pokus brzo napredujući prema svojem cilju razvijanja projektila s nuklearnom bojnom glavom koji bi mogao pogoditi američko kopno.

Dva B-1B bombardera američkih zračnih snaga pratila su dva lovca F-15K južnokorejske vojske nakon što su poletjeli iz svoje baze na Guamu, rekao je u priopćenju glavni stožer vojske Južne Koreje.

Nakon što su ušli u zračni prostor Južne Koreje, dva su bombardera izvela vježbu s projektilima zrak-zemlja u vodama kod istočne obale Južne Koreje, potom preletjela do voda između Južne Koreje i Kine kako bi ponovili vježbu.

Američka je vojska u odvojenom priopćenju rekla kako su se vježbi pridružili i japanski lovci čineći prvu noćnu kombiniranu vježbu američkih bombardera i lovačkih zrakoplova iz Japana i Južne Koreje.

Trump je jučer bio domaćin razgovora o mogućnostima za reakciju na bilo kakvu agresiju Sjeverne Koreje ili ako bi to trebalo spriječiti Pyongyang da ugrozi Sjedinjene Države ili njihove saveznike nuklearnim oružjem, rekla je Bijela kuća u priopćenju.

Američki i južnokorejski ratni operativni planovi, među kojima i plan za likvidaciju čelništva Sjeverne Koreje, ukrali su sjevernokorejski hakeri prošle godine, rekao je zastupnik iz južnokorejske vladajuće stranke.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati