Pratite nas

Američki State Department o prijetnjama terorističkih skupina i vjerskih radikala u BiH

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina je nastavila sporo napredovati u povećanju kapaciteta za borbu protiv terorizma, a najveći izazov je ostalo preklapanje nadležnosti policijskih agencija, navodi se u najnovijem izvješću State Departmenta o borbi protiv terorizma u BiH koji je objavljen 30. travnja, a prenosi novinska agencija Patria (NAP). U izvješću američkog State Departmenta se naglašava kako “utjecaj nasilnih islamističkih i ekstremističkih ideologija i regionalne nacionalističke nasilne ekstremističke skupine predstavlja izvor potencijalnih terorističkih prijetnji u BiH”. Amerikanci prvi put hvale ponašanje vjerskih zajednica koje su se uključile u borbu protiv radikalizacije i nasilnog ekstremizma.

sirija600x400Sve četiri vjerske zajednice, islamske, katoličke, pravoslavne i židovske kroz Međureligijsko vijeće, prema njihovoj ocjeni rade na promoviranju tolerancije i protiv nasilnog ekstremizma. Hvali se uloga reis-ul-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića koji je 23. kolovoza 2013. kao odgovor na izvješća o odlasku pojedinaca u Siriju održao hutbu koja je bila veoma zapažena i objavljena, a u kojoj je osudio prolijevanje krvi nevinih, svaki oblik nasilja i prijetnji. Udarna skupina za borbu protiv terorizma, ocjenjuju u State Departmentu, unatoč problemima s financiranjem, nastavlja djelovati kako bi se poboljšala koordinacija između mnogih sigurnosnih i policijskih agencija, a BiH je ostala kooperativan partner SAD u borbi protiv terorizma. Kao i u prošlom izvješću, Amerikanci kritiziraju preklapanje mjerodavnosti, što je posebno vidljivo u Sarajevu gdje tri policijske agencije imaju ulogu u odgovoru na terorističke incidente – SIPA, FUP i županijska policija. Tome treba pridodati, napominju u izvješću, “i Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH koja je zadužena za osiguranje diplomatskih i javnih objekata”.

Po njima, ova institucija nema dovoljnu potporu bh. vlasti i međunarodnih organizacija. Ministarstvo vanjskih poslova BiH traži bolji zakonski okvir za bolje koordinirani odgovor na moguće napade i njihovo sprječavanje. Hvale Zakon, koji je inicirao bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić, da se sudski goni odlazak na strana ratišta. “Kao odgovor da relativno veliki broj Bošnjaka ide u borbe u Siriji, Radončić je predložio zakon koji kažnjava građane koji se vrate u BiH nakon što su se borili u nepriznatim stranim policijama. Kažnjavaju se i oni koji organiziraju i regrutiraju ljude u ove misije”, zaključuju u State Departmentu. VL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje  rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija  donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Slaven Letica: Stanković je Bandića tretirao kao mrskog neprijatelja

Objavljeno

na

Objavio

Politički analitičar Slaven Letica komentirao je gostovanje Milana Bandića kod Aleksandra Stankovića u emisiji “Nedjeljom u dva”.

STANKOVIĆ JE BANDIĆA TRETIRAO KAO MRSKOG NEPRIJATELJA

Aleksandar Aco Stanković postavio se prema Milanu Bandiću kao prema ljutom i mrskom neprijatelju, ali na vrlo jasno i jednostavno Bandićevo pitanje nije želio, po cijenu života i vjerodostojnosti, odgovoriti: ‘Je li vama draži Tito ili Republika Hrvatska?’

Da je odgovorio na to pitanje pokazao bi minimum profesionalizma kojeg se, nažalost, davno odrekao: dočekujući snishodljivo sve one čiji mu je svjetonazor blizak, a arogantno, neprijateljski, s pjenom na usnama sve one kojima je Republika Hrvatska draža od Josipa Broza Tita”, napisao je Slaven Letica na Facebooku.

facebook komentari

Nastavi čitati