Connect with us

Amerikanci dolaze s ponudom za Aluminij

Published

on

”Najjača svjetska tvrtka iz ove oblasti dolazi ovih dana u Mostar s konkretnom ponudom, te će se sastati s vlasnicima Aluminija”, potvrdio je Dnevnom listu predsjednik Udruge malih dioničara Aluminijaš Samir Anić.

Rekao je kako se radi o američkoj tvrci koja ima 26 predstavništava u svijetu, više od 2.000 svojih brodova koji svakodnevno voze sirovine cijelim svijetom.

”Nisu prije poslovali s nama jer je netko uz nas svezao Glencor, tako da smo mi propadali, a oni rasli. Ovo je ozbiljna tvrtka i najvjerojatnije će oni pomoći i dati nam na odgodu sve”, rekao je Anić čiju je priču potvrdio i federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj.

Federalni ministar kaže kako su se zadnjih dana vlasnicima poduzeća javili predstavnici jedne od svjetski najjačih kompanija iz ove oblasti koji su kazali kako žele ulagati u Aluminij, a konkretizirali su to ponudom u kojoj stoji da mogu nabaviti struju po 39 eura za Aluminij i jeftiniju glinicu od one koju trenutačno Aluminij plaća.

Ponuda u najbolji tren

Prema Trhuljevim tvrdnjama, radi se o ”vrlo ozbiljnoj i dobroj ponudi” koja će se razmotriti i koja je došla u najbolji tren s obzirom da se Glencor koji godinama posluje s Aluminijem na zadnjem sastanku dvoumio oko ulaganja. Njima, naime, odgovara trenutačna situacija i ugovori po kojima sada posluju s Aluminijem.

”Ako Glencor odustane od ulaganja u Aluminij, svakako će nam trebati jedan veliki suradnik. Vidjet ćemo još u idućim danima što je tko spreman ponuditi i što traži zauzvrat”, rekao je Dnevnom listu Trhulj, nakon sastanka održanog u mostarskoj tvrtci.

”Pozitivna stvar u priči o dokapitalizaciji jest iskazana spremnost skoro svih da sudjeluju u njoj, kaže Trhulj, posebno TLM-a koji je spreman uložiti svjež novac u Aluminij. I Feal je spreman na suradnju”, rekao je Trhulj.

”Svima sam pojasnio kako za sada ne dolazi u obzir dokapitalizacija na način da se dug pretvara u kapital. Sada se Aluminij može dokapitalizirati isključivo svježim novcem jer je to sada najvažnije da bi se poduzeće sačuvalo”, kaže Trhulj.

Inače, na sastanku koji je održan prošli tjedan izneseno je niz prijedloga koji se moraju detaljno razmotriti. Jedan od njih je i otkup dionica Vlade, koji je predlagala jedna domaća tvrtka.

TLM nudi plaćanje struje

Trhulj kaže kako ni to nije nemoguće jer bi s tim novcem Vlada mogla riješiti pitanje obespravljenih radnika, a s drugim dijelom novca bi ponovno ušli u Aluminij kroz dokapitalizaciju, što bi značilo da je Vlada prisutna u poduzeću, a u isto vrijeme bi dali novac kojim bi se potpomogao Aluminij. I ova tema je ostavljena za razmišljanje i čini se kao krajnja nužda, ako se situacija s dokapitalizacijom ne bude odvijala dobro.

Jedan od prijedloga predstavio je i TLM koji je ponudio izmirivati struju za Aluminij, a da zauzvrat dobiva sirovinu.

Kada je u pitanju novac koji bi trebao biti uliven u Aluminij, Trhulj pojašnjava kako bi se dvije trećine novca usmjerile na izmirivanje dugova, a jedna trećina bi išla u obrtni kapital jer su ćelije u Aluminiju na izmaku. Zbog svega navedenog važnu ulogu u priči o dokapitalizaciji predstavljat će i petogodišnji plan oporavka Aluminija. Isti, između ostalog, u sebi sadrži velike promjene poput prebacivanja velikog dijela proizvodnje u treću smjenu kada je struja jeftinija, a planirano je i povećanje proizvodnje.

Aluminij šuti

Dnevni list navodi kako je važno u cijeloj priči i to što bi se uskoro mogla donijeti uredba da se ne obračunava amortizacija u Aluminiju, čime bi se značajno smanjili gubici jer je amortizacija na godišnjoj razini oko 23 milijuna maraka.

Podsjećamo, proteklog tjedna održan je sastanak predstavnika federalne Vlade s partnerima i zainteresiranima za mostarski Aluminij. Među zaključcima kao najvažniji predstavljen je onaj da tim na čelu s v.d. direktora Nikicom Ljubićem načini detaljan plan rada Aluminija s mogućnostima povećanja proizvodnje, planom ušteda.

Aluminij je pak, s dolaskom Ljubića na čelo, poručio medijima da će se javnosti obratiti kada osmisle strategiju oporavka. Njihov prvi prijedlog naišao je međutim na negativne komentare jer je iz Elektroprivrede HZHB poručeno da je plan otplate duga totalno neprihvatljiv. Direktor Elektroprivrede HZHB, Nikola Krešić, čak je prijedlog nazvao nečim što je pisao ”netko tko je pao s Marsa”.

dnevni list

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

SDP: Nećemo dići ruke za Zakon o braniteljima

Published

on

By

Premda je saborski Odbor za ratne veterane prije mjesec dana jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima, zastupnici iz redova SDP-a za njega neće glasovati.

U najvećoj opozicijskoj stranci proteklih su mjeseci radili na stručnoj analizi zakona te su, kako kažu, uočili cijeli niz nelogičnosti, pa i nepravilnosti vezano uz brojne odredbe budućeg zakona koji bi se idućeg tjedna trebao naći u saborskim klupama na drugom čitanju, uskoro i na izglasavanju. Osnovne zamjerke, sažete u nekoliko ključnih kritičnih točaka, za Večernji list iznosi Franko Vidović, jedan od istaknutijih hrvatskih branitelja iz redova SDP-a.

Koliko je nezaposlenih?

S obzirom na to da su se nakon izvjesnog vremena promijenile potrebe, pa i starosna dob populacije, dobro je da se počelo s izradom zakona, premda mislim da se to moglo regulirati i izmjenama i dopunama postojećeg. No, kada je već pred nama, treba reći da se prijedlogom zakona broj branitelja povećava, dok se istodobno Registar branitelja zatvara. Evo, 25 godina nakon rata mi nalazimo nove branitelje i to će povećati populaciju za 100, možda i 150 tisuća ljudi. Sada ih je 505 tisuća, a na ovaj način taj će broj otići u nebesa, što će se negativno odraziti i na državni proračun RH – upozorava Franko Vidović.

Nadalje, podsjeća na riječi ministra Medveda kojima je najavio naknade za oko 82 tisuće nezaposlenih hrvatskih branitelja.

– Ako svi ti branitelji prime naknadu za nezaposlene kao što je predviđeno, u tu ćemo svrhu potrošiti milijardu i pol do dvije milijarde kuna više nego što to ministar prezentira u javnosti. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, imamo “samo” 19 tisuća nezaposlenih hrvatskih branitelja! Doista ne znam odakle ministru tolika brojka, očito veliča lik i djelo te želi napuhati sposobnosti Plenkovićeve Vlade – kaže Franko Vidović.

Potom je istaknuo da pozdravlja mogućnost da branitelji mogu raditi nakon što odu u mirovinu jer u stvarnosti dobar dio njih i radi “na razne načine pa je u redu da se to na koncu i legalizira”.

U rangu nacionalne izdaje

No, ne pozdravljam uvjete pod kojima ovaj prijedlog zakona to nudi: bez odbijanja i jedne kune od mirovine, branitelj će primati i mirovinu i plaću. Nijedan drugi građanin nema takvu mogućnost i zato bi bilo pošteno da se skine određeni postotak od mirovine, deset posto, što bi bilo primjerenije u odnosu na druge građane, osobito umirovljenike iz sektora rada – kaže.

Ostvare li se ovakve prognoze, iz SDP-a upozoravaju na uzročno-posljedični pad mirovinskog sustava, što bi ugrozilo milijun građana a to je onda, poručuju, u rangu nacionalne izdaje.

Renata Rašović/večernji.hr

facebook komentari

Continue Reading