Connect with us

Naši u svijetu

Amerikanci su dobili neočekivanog saveznika

Published

on

Rat protiv džihadista Islamske države u Iraku iznjedrio je neočekivani interesni savez Amerikanaca i skupine koju je SAD godinama tretirao kao terorističku organizaciju.[su_spacer]

isil-prijeti-balkanu-napad-one-koji-ne-rade-po-volji-alaha-slika-392505Prijetnja koju predstavljaju irački džihadisti po svojoj vojnoj moći i financijskoj snazi veća je možda čak i od one koju predstavlja al-Qa’ida, ocijenili su najviši američki dužnosnici, i SAD je pronašao potporu na neočekivanoj strani.Oružane snage Radničke stranke Kurdistana (PKK), koju je puna tri desetljeća Washington ustrajno osuđivao zbog potkopavanja turske države, objavile su kako su igrale ključnu ulogu u nastojanjima da se zaustave napredovanja iračkih militanata koja su bila povodom američkih zračnih udara.

“Taj će rat trajati dok ne uništimo Islamsku državu” kazao je Rojhat, borac PKK koji je nakon ranjavanja na bolničkom liječenju u Erbilu, glavnom gradu kurdske regije u Iraku.

Umiješanost PKK-a u sukob ima posljedice ne samo za suprostavljene kurdske frakcije koje nisu uspjele zaustaviti napredovanje džihadista nego i za Tursku, koja je PKK odavno stavila van zakona, te za međunarodnu zajednicu u kojoj ta stranka lobira za uklanjanje etikete terorističke organizacije.

Rojhat (33) treći je puta ranjen, ovaj puta u borbama za oslobađanje sjevernoiračkog grada Makmura iz ruku militanata Islamske države koje čak i al Kaida smatra preekstremnima.

Prva dva puta bio je ranjen u sukobima za kurdsku neovisnost s turskim oružanim snagama u kojima je život izgubilo 40 tisuća ljudi od njegovih početaka 1984.

Uloga kurdskih boraca iz Turske pokazuje kako sada predstavljaju izazov za Ankaru koja ih još uvijek smatra teroristima ali je s druge strane ozbiljno ugrožena Islamskom državom koja je otela i drži u zatočeništvu desetke turskih državljana.

Zahvaljujući kurdskim borcima iz Turske stanovnici grada Makmura koji su pobjegli u strahu od masakra koji je prijetio čak i 60 kilometara udaljenom Erbilu sada se mogu vratiti kako bi vidjeli u kakvom su stanju njihovi domovi.

“Ovdje se ne radi samo o Makmuru: ovdje se radi o Kurdistanu”, kazao je zapovjednik PKK snaga u Makhmuru Sadiq Goyi, sjedeći ispod slike zatočenog lidera PKK-a Abdullaha Ocalana.

Kurdi žive na u velikim graničnim područjima Sirije, Iraka, Turske i Iraka.

Jedna od pripadnica PKK-a

“Islamska država predstavlja opasnost za sve pa se protiv njih moramo svagdje boriti”.

Oružana sestrinska skupina PKK-a Jedinice narodne obrane (YPG) osvojila je područje na sjeveroistoku Sirije, gdje uspješno odbija napade militanata Islamske države koji su u Siriji proglasili kalifat.

Kad su militanti istjerali pešmerge u sjeverozapadnom dijelu Iraka borci YPG-a došli su iz Sirije i omogli evakuaciju tisuća jezida zaglavljenih u planinama s malo vode i hrane.

“Radnička stranka Kurdistana je za nas herojska”, kaže 26-ogodišnji Husein, jedan od stotina jezida koji su sada na vojnoj obuci u logorima YPG-a u Siriji.

Zapovjednici PKK-a kažu kako su svoje snage poslali i u gradove poput Kirkuka ili Džalavle, no odbili su otkriti njihov točan broj.

Turske snage sigurnosti tijekom 1990-ih počele su čistiti sela za koja se vjerovalo da skrivaju simpatizere PKK-a izgnavši pri tom tisuće Kurda od kojih su neki izbjegli u Irak u Makmur koji je sada jedan od kurdskih logora za obuku.

Zapovjednici PKK-a kažu kako je glavno oružje militanata sijanje straha. “Oni vode psihološki rat”, kaže Goyi. “Islamska država nije tako moćna kao što se vjeruje”.

Turski dužnosnici svjesni su sudjelovanja boraca PKK-a u Iraku ali ne strahuju od otcjepljenja dijelova Turske s kurdskom većinom.

“Paradoksno je da se čini da je organizacija koju je EU proglasio terorističkom igrala tako značajnu ulogu”, kazao je u Ankari diplomat koji nije želio biti imenovan.

On smatra da je malo vjerojatno da će se način na koji EU tretira PKK promijeniti bez turskog pristanka. (hina)

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading