Analiza: Značaj velike potpore hrvatskog biračkog tijela Čoviću i koaliciji HNS-a

0

Hrvati poručili: Želimo izbornu jedinicu, pravedniju raspodjelu prihoda, EU, razvoj gospodarstva

Ključ za uspjeh svih navedenih reformi je stabilna većina stranaka srodne orijentacije te početak reformi odmah u prvoj godini mandata

Četiri godine koje su pred nama neće biti samo jedan u nizu novih mandata. Izuzimajući ratno razdoblje, na stolu će se naći najkrupnija pitanja od bosanskohercegovačke samostalnosti. Zato je pobjeda predsjednika Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a BiH Dragana Čovića u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i koalicije HNS-a na svim razinama, zbog načina na koji se dogodila i važnosti trenutka, usporediva samo s jednim izborima – onim prvim demokratskim održanim 1990. godine.

Neformalni referendum

hnsbihI ove 2014., kao i 1990., potpora je bila plebiscitarna. No, takva pobjeda i potpora biračkoga tijela istodobno povećava i očekivanja birača. Svjestan je toga i novi hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. “Naša obveza u tijelima vlasti BiH je nastaviti ono što ste vi započeli svojim glasovima”, poručio je Čović u zahvali biračima. Pa ipak na biralištima se dogodilo nešto više od običnih izbora. Kako Hrvati institucionalno ne mogu organizirati referendum, 12. listopada je bio i neformalni referendum na kojem su se osim za kandidate izjašnjavali i za jasan program pobjedničke koalicije. Tako je hrvatsko biračko tijelo prije svega reklo ‘da’ većinskoj hrvatskoj izbornoj jedinici. “Imat ćemo izbornu jedinicu iz koje će hrvatski narod, kao druga dva naroda, birati svoje predstavnike. To je minimum minimuma koji BiH danas treba“, navodi Čović. I pitanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu Javnoga RTV sustava BiH dobilo je na taj način potporu građana hrvatske nacionalnosti. Bila je to snažna potpora i europskom putu BiH te uspostavi mehanizma koordinacije koji će poštovati bh. stvarnost. Koalicija HNS-a je istaknula i prioritete kao što su jačanje Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišne kliničke bolnice, Hrvatskog narodnog kazališta, Radija Herceg Bosne…

Prva godina mandata

Koalicija HNS-a protivi se i reviziji branitelja koju je provodio nelegalni ministar Zukan Helez. “Poništit ćemo sve revizije koje su rađene u posljednje četiri godine”, poručuje Čović. Odaslana je i poruka jačanja, a ne gašenja županija sve do novog preustroja BiH. Tu su i pokretanje proizvodnje i socijalna zaštita kao najvažnija životna pitanja, no o tim pitanjima stranke većinom imaju slične programe. Koalicija HNS-a je najavila i da će biti uporna i u novoj raspodjeli javnih prihoda u Federaciji. “Pravičnija raspodjela bi županijama, između ostaloga, omogućila bolje financiranje visokog obrazovanja i zdravstva”, navodi kandidatkinja Koalicije HNS-a za federalni Parlament Sanja Bijakšić. No, pitanje oko kojeg će se najviše lomiti koplja je federalizacija zemlje. Jedno od gorućih pitanja je i ustroj općina u središnjoj Bosni, kao i mostarski Statut. “Mostar treba biti ustrojen kao ostali gradovi i općine u BiH, ili ako u Mostaru bude posebnog ustroja, isti taj model treba primijeniti i u općinama u središnjoj Bosni”, navodi prvi čovjek mostarskog HDZ-a BiH Slađan Bevanda.

Ključ za uspjeh svih navedenih reformi je stabilna većina stranaka srodne orijentacije te da se s reformama započne odmah u prvoj godini mandata. Čekati posljednju godinu mandata značilo bi novo mrcvarenje i zaostajanje BiH.

mostar hdz skup

Što nakon izbora?

Riješit će se hrvatsko pitanje u BiH (50%)

Stranke pobjednice na općim izborima relativno brzo, a to u slučaju Bosne i Hercegovine znači za dva do tri mjeseca, dogovaraju uspostavu nove vlasti s dvotrećinskom većinom u parlamentima na svim razinama te rješenje ključnih političkih pitanja koja zemlju drže u blokadi. Uz mehanizam koordinacije za pregovore s Europskom unijom, što je jedan od temeljnih uvjeta koje postavlja Bruxelles, ulazi se u rješavanje drugog gorućeg pitanja – reforme ustava i izbornog zakonodavstva. Usvajanjem rješenja koje bi Hrvatima jamčilo da ubuduće sami biraju svoje političke predstavnike te ujedno rješavanjem izbornog prava građana koji nisu pripadnici triju konstitutivnih naroda (presuda Sejdić i Finci), otvara se put za podnošenje kredibilne aplikacije EU za dobivanje kandidacijskog statusa. Time se relaksiraju odnosi i za druge nužne reforme.

Sadašnja kriza nikome ne ide u prilog i svi su svjesni da bez dogovora o ovim temeljnim pitanjima nikakva vlast ne može biti učinkovita. U novoj konstelaciji političkih odnosa u BiH logično da se i međunarodna zajednica više angažira na nalaženju kompromisa o ključnim problemima zbog kojih je BiH najnefunkcionalnija država u Europi. Zahvaljujući unutarnjem političkom dogovoru BiH ima priliku sustići Srbiju, Albaniju, a možda i Crnu Goru, na europskom putu.

Stranke se ponovno ne mogu dogovoriti i BiH gubi još četiri godine (30%)

Pregovori o formiranju vlasti traju predugo, a konačni dogovor o sastavu vlasti ne jamči rješenje nijednog ključnog problema u zemlji. Zapravo, sve je ostalo isto, samo su funkcije u vlasti drukčije raspodijeljene. Nastavlja se politika međusobnog optuživanja za krizu i zastoj u reformama. BiH gubi još četiri godine u međustranačkim i međunacionalnim prepucavanjima. Europska unija prijeti sankcijama, ali bez konkretnog rezultata. Ekonomsko i socijalno stagniranje države se nastavlja, a nezadovoljstvo stanovništva, uključujući ulične prosvjede i štrajkove, sve češće eskalira.

Srbi idu na referendum, Hrvati pokušavaju naći nacionalni odgovor (20%)

Međunacionalne i političke svađe postaju sve intenzivnije. Dogovor o novoj vlasti nije postignut. Bošnjaci žele snažniji utjecaj međunarodne zajednice, Srbi jačaju autonomiju RS-a i prijete odcjepljenjem, a Hrvati pokušavaju naći nacionalni odgovor na novonastalu situaciju. Zemlja ekonomski dodatno propada, a investicije se smanjuju. (VLM)

facebook komentari