Pratite nas

Anarhizam

Objavljeno

na

Anarhizam je revolucionarna politička struja koja smatra da je “sloboda bez socijalizma privilegija i nepravda, a socijalizam bez slobode ropstvo i okrutnost”.

Sindikalizam je radnički pokret koji radnike, kako bi se borili za svoje interese, nastoji ujediniti na ekonomskoj osnovi.

Anarhosindikalizam je anarhizam primijenjen na radnički pokret. Slobodarske organizacije kreću se od malih edukacijskih grupa do velikih i masovnih revolucionarnih sindikata, a kontrola se u njima provodi odozdo prema gore.

Anarhosindikalisti se žele organizirati s ostalim slobodoljubivim i borbenim radnicima koji se slažu s njihovim revolucionarnim ciljevima i načelima. Organizacija isprva ima oblik lokalnih grupa i industrijskih mreža, ali kako joj rastu članstvo i utjecaj, može početi preuzimati funkcije sindikata kao što su savjetovanje radnika i poticanje direktnih akcija poput usporavanja rada, štrajkova i zauzimanja (blokada) radnih mjesta.

Svrha anarhosindikalističkih mreža i sindikata nije u “novačenju” svakog radnika, već u zagovaranju i organiziranju masovnih sastanaka (plenuma) svih radnika uključenih u određenu borbu, kako bi ti radnici zadržali kontrolu i odlučili o smjeru djelovanja. Anarhosindikalisti ne teže kontroliranju ovakvih sastanaka (plenuma), već na istima argumentiraju i zalažu se za anarhosindikalistička načela i ciljeve.

Zbog toga je anarhosindikalizam potpuno drugačiji i od “žutog” sindikalizma koji teži ekonomskom predstavljanju radnika i od takozvanih “radničkih partija” koje teže političkom predstavljanju radnika. Umjesto toga, anarhosindikalizam objedinjuje političko i ekonomsko i protivi se predstavničkom sustavu i to u korist radničkog samoorganiziranja.

Organizirani na ovaj način, radnici se uče djelovati za sebe, upotrebljavaju svoju moć bez vodstva sindikalnih birokrata ili političke avangarde, propituju postojeći način organiziranja društva i oblikuju svijet koji želimo stvoriti, svijet bez šefova i vladara.

Ciljevi i načela anarhosindikalizma

Anarhosindikalisti žele promicati solidarnost na našim radnim mjestima, ali i izvan njih, potičući radnike da se u borbi za vlastite klasne interese organiziraju neovisno o vladi, šefovima i birokratima. Naš je konačan cilj besklasno društvo bez države, utemeljeno na načelu “od svakoga prema njegovim sposobnostima, svakome prema njegovim potrebama” – na sustavu slobodnih vijeća sačinjenih od opozivih delegata s radnih mjesta i iz zajednica. Ovakvo društvo, zasnovano na potrebama, može biti stvoreno jedino borbama radničke klase ovdje i sada. Naša je aktivnost stoga usmjerena na promicanje, pomaganje i razvijanje takvih klasnih borbi, lokalnih i internacionalnih, jer obje su nam vrste korisne i približavaju nas društvu koje želimo stvoriti. To činimo u skladu sa sljedećim trima načelima:

  • Solidarnost – kao pojedinci smo pred šefovima, birokratima i državom relativno nemoćni, ali ta se situacija mijenja kada djelujemo kolektivno,
  • Direktna akcija – mi ne molimo političke i ekonomske predstavnike da djeluju u naše ime, već se organiziramo kako bismo dobili stvari koje želimo,
  • Samoorganizacija – radnici bi trebali kontrolirati svoje borbe kroz masovne sastanke (plenume), na taj se način učeći djelovanju bez šefova i vođa, a na taj način i sprječavajući pokušaje onih odozgo da ih prodaju i demobiliziraju.

Što anarhosindikalisti rade?

Anarhosindikalisti su uključeni u širok spektar borbi na radnom mjestu i u zajednici, bilo da su te borbe kratkoročne ili dugoročne. Te borbe uključuju:

  • Organiziranje na radnom mjestu – zbog pitanja koja se kreću od plaće i radnih sati, pa sve do uvjeta rada,
  • Organiziranje zajednice – od javnih službi do kućanstva i okoliša,
  • Solidarnost sa štrajkovima i zauzimanjima radnog mjesta – organiziranje blokade ulaza na radno mjesto kako bi se onemogućilo djelovanje štrajkolomaca, prikupljanje donacija i živežnih namirnica,
  • Potpora radnicima – u slučajevima pojedinačnog zlostavljanja radnika, anarhosindikalisti organiziraju prosvjedne i druge direktne akcije,
  • Povezivanje s ostalim radnicima – kroz mrežu baznih autonomnih sindikata,
  • Organiziranje javnih skupova – o pitanjima ekonomije, rata, klimatskih promjena i ostalih problema koji pogađaju radničku klasu,
  • Pisanje i širenje propagande – letaka, pamfleta i brošura kojima se šire ideje solidarnosti, direktne akcije i samoorganizacije

otporaš

facebook komentari

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati