Connect with us

Pregled

Andrej Plenković: Hrvatska će biti aktivna članica u vanjskoj politici EU-a

Published

on

Hrvatska će biti aktivna članica u Europskoj uniji, rekao je predsjednik HDZ-a i eurozastupnik Andrej Plenković u srijedu navečer u Bruxellesu nakon razgovara s predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine Andrijem Parubijem.

“Mi smo članica EU-a, bit ćemo aktivni. Mislim da ima jako puno tema koje su trenutno na dnevnom redu, koje predstavljaju i u vanjskopolitičkom smislu i sigurnosne ugroze; od izbjegličko-migracijske krize do brojnih terorističkih prijetnji članicama EU-a, odnosa s Rusijom u kontekstu naše politike istočnoga partnerstva, vrlo nestabilne situacije na mediteranu, Srednjem istoku”, rekao je Plenković, dodajući da “Hrvatska u svim tim procesima treba dati svoj doprinos”.

Govoreći o susretu s predsjednikom ukrajinskog parlamenta Parubijem, Plenković je kazao da je za njega, kao čelnika izaslanstva Europskog parlamenta za Ukrajinu, “posebno važno …. iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih područja koje u ovom kontekstu može pomoći Ukrajini u situaciji Donjecka i Luganska kao okupiranih dijelova, kao i ilegalno anektiranoga Krima”.

Odgovarajući na pitanje kako vidi vanjsku politiku EU-a s obzirom na SAD, Plenković je naglasio da je “EU važan globalni akter”.

“Partnerstvo sa SAD-om je uvijek bila dominantna sastavnica vanjskopolitičkih aktivnosti EU-a. Nakon, nažalost, negativnog referenduma u Ujedinjenom Kraljevstvu o izlasku te zemlje iz EU-a morat ćemo voditi računa da transatlantsko partnerstvo, unatoč tome što glavnog aktera koj je zagovarao tu politiku više neće biti u našem klubu, nastavimo na temeljima partnerstva, na temeljima suradnje, kvalitetne, sigurnosne i obrambene politike”, rekao je Plenković.

“EU ima svoju ulogu o širim diplomatskim procesima, osobito s obzirom na trenutnu krizu u Siriji, Iraku, zemljama sjeverne Afrike – to su ona područja na kojima ćemo se prioritetno angažirati – i naravno traženju rješenja za buduće odnose s Rusijom koja je svojom politikom sigurno destabilizirala onu vrstu partnerstva kakvu je Unija željela prije desetak godina”, dodao je Plenković.

Na pitanje može li Hrvatska pokrenuti neke vanjskopolitičke teme, Plenković je odgovorio potvrdno, naglasivši da je za Hrvatsku glavni prioritet susjedstvo, odnosno BiH.

“Mi smo već jako puno toga učinili da europski put BiH ubrzamo, da dođe do podnošenja zahtjeva za članstvo, da se osigura ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, da sve druge zemlje jugoistoka Europe krenu tim putem jer samo na taj način možemo riješiti rezidualna pitanja iz vremena agresije Miloševićeve politike i na Sloveniju i na Hrvatsku, BiH i na Kosovo, a u tom kontekstu Hrvatska kao stabilna članica EU-a i NATO-a može dati doprinos i pomoći tim zemljama u transformaciji i ispunjavanju kriterija i naravno u ukupnoj stabilizaciji jugoistoka Europe”, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Pregled

Putin iznenadio: “Mogu otkriti malu tajnu razgovora s hrvatskom predsjednicom…”

Published

on

By

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je na susretu sa sudionicima svjetskog susreta studentske mladeži u Sočiju rekao da je Rusija spremna sudjelovati u plinofikaciji hrvatskih regija, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka.

Kako izvještavaju ruski portali, Putin je odgovarajući na neformalnom susretu na pitanje jednoga hrvatskog studenta o sadržaju razgovora s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, odgovorio kako može otkriti “malu tajnu razgovora”, o kojoj nije službeno izvještavano.

“Kada smo načeli temu o lošoj ekološkoj situaciji u pojedinim hrvatskim regijama, rekao sam predsjednici da Rusija može plinoficirati kompletne hrvatske regije, naravno ako je Hrvatska za to zainteresirana”, rekao je Putin.

Ruski je čelnik, izvještavaju portali, dodao da radi pročišćavanja zraka Rusija može kreditirati program plinofikacije ili isporučiti dodatne količine plina.

Kako je objasnio, to bi oslobodilo neke regije Hrvatske od prekomjerne potrošnje ugljena, što šteti ekologiji.

Ruski utjecaj na kvalitetu zraka u Hrvatskoj uglavnom se veže uz emisije štetnih plinova iz rafinerije nafte u Brodu u Bosni i Hercegovini, u vlasništvu ruskog Zarubežnjefta, zbog čega trpe stanovnici Slavonskog Broda i okolice.

Vlada je u listopadu prihvatila protokol kojim se predviđa priključenje te rafinerije na plinsko-transportni sustav Republike Hrvatske, čijom bi realizacjiom kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu i okolici trebala biti znatno bolja, a zdravstveni rizici smanjeni.

Plin za pogon rafinerije dopremio bi se iz Hrvatske, prenamjenom sadašnjeg produktovoda Slobodnica-Brod u izravni plinovod.

facebook komentari

Continue Reading

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Published

on

By

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Continue Reading