Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković: Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet

Objavljeno

na

Hrvatskoj diplomaciji treba vratiti dignitet i zasluženo mjesto u državnoj upravi i društvu, istaknuo je u petak premijer Andrej Plenković na Konferenciji veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova u Zagrebu.

Plenković je pred diplomatima istaknuo kako je prednost današnje hrvatske političke konstelacije u tome što je u vrhu vlasti velik broj bivših pripadnika ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), upoznatih s načinom njegovog funkcioniranja.

“Postoji jedna teza u hrvatskoj javnosti, od nekih naših konkurenata i drugih aktera, da smo mi previše diplomatični kao političari, no ja mislim da je to naša najveća prednost. Znamo što rade druge zemlje i pratimo europske i globalne procese”, rekao je Plenković.

“Činjenica da smo danas ovdje baš nas troje dovoljno govori je li prednost ili mana imati diplomatsko iskustvo”, naglasio je premijer, referirajući se na predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić koje su od samih početaka u hrvatskoj diplomaciji i koje su uz ministra obrane Damira Krstičevića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića izlagale na Konferenciji.

Plenković je naglasio kako je zbog svog iskustva državnog tajnika i diplomata svjestan koliko su mala sredstva alocirana za ministarstvo vanjskih poslova, ali da sad kao onaj koji odlučuje o proračunu više “nema izgovora da to pitanje ne adresira”.

“Činjenica je da će se proračun MVEP-a povećati za 20 posto, što govori da ljudi koji danas odlučuju o proračunu znaju u kakvom je materijalnom stanju ministarstvo”, rekao je premijer, dodavši kako “to znači vraćanje digniteta i zasluženog mjesta hrvatske diplomacije u državnoj upravi i društvu”.

Prioriteti diplomacije

Plenković je okupljenim diplomatima poručio kako “očekuje da budu isključivo hrvatski veleposlanici”, govoreći o sindromu da hrvatski predstavnici u svijetu s vremenom često počinju bolje tumačiti ono što je zemlja u kojoj provode vrijeme kazala da bi trebala biti hrvatska politika od onog što smatraju hrvatske vlasti,  zbog čega smatra da trajanje veleposlaničkog mandata ne bi smjelo biti duže od četiri godine.

“Vaša je zadaća da projicirate Hrvatsku kakva ona jest 2017. godine, onakva kakvu smo priželjkivali od 1990., u pogledu vrijednosti kojima pripadamo, standarda kojima težimo i interesima koje zastupamo”, naglasio je premijer diplomatima.

Istaknuo je kako oni djeluju u svijetu koji se mijenja “brže nego što je bilo tko mogao anticipirati”, u kontekstu bitno promijenjene politike Sjedinjenih Država kao svjetske sile koja je dobila novu administraciju, sve asertivnije politike Rusije, te okoline obilježene novim izazovima poput migrantske krize ili terorističke prijetnje.

U kontekstu europske politike, Plenković je naglasio kako treba jačati demokratski legitimitet europskih institucija i postići veću participaciju na izborima za Europski parlament, te učiniti vidljivijom redistributivnu snagu europskog proračuna u Hrvatskoj.

“Mislim da će tek izgradnjom Pelješkog mosta širokoj javnosti postati jasno što znači dobiti bespovratna sredstva u tolikom iznosu za tako velik projekt”, smatra predsjednik vlade.

Članstvo u EU-u treba iskoristiti i za jačanje hrvatskog izvoza i ekonomske interese, zbog čega je važna suradnja ministarstva vanjskih poslova s gospodarskim čimbenicima u hrvatskom društvu i upravi.

Govoreći općenito o EU-u, Plenković je istaknuo kako je činjenica da se dogodio Brexit, “jedna od najvećih gluposti u političkom smislu”, znatno mijenja taj europski savez. Njime odlazi stalna članica Vijeća sigurnosti i najutjecajnija članica u europskoj obrani uz Francusku, te se time mijenja sam karakter EU-a, zbog čega treba vratiti entuzijazam u tu organizaciju.

Zaključio je kako oko otvorenih pitanja sa susjedima hrvatska diplomacija treba biti “čvrsta” i “ustrajna u objašnjavanju naših stavova”.

“Moramo biti vrlo precizni i artikulirani u objašnjavanju ‘trećima’ za što se mi zalažemo, jer i drugi to rade”, poručio je premijer.

Plenković je u četvrtak navečer rekao da će Konferencija veleposlanika, generalnih konzula i otpravnika poslova RH koja se 24. i 25. kolovoza održava u Zagrebu postati redovito godišnje okupljanje diplomata u vrijeme prve sjednice vlade nakon ljetne stanke u kolovozu kako bi diplomati dobili temeljne okvire i smjernice za provođenje državne politike i vanjske politike.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati