Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: Nova vlada s 19 ministarstava i 6 središnjih ureda

Objavljeno

na

Prihvaćanjem četriju zakonskih prijedloga o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, izmjenama Zakona o sustavu državne uprave, o ustroju i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te o izmjenama Zakona o Vladi završila je sinoć sjednica Sabora.

Mandatar Andrej Plenković je zahvalio oporbenim zastupnicima na, kako je rekao, konsruktivnim prijedlozima za poboljšanje određenih aspekata ovih zakonskih prijedloga.

Poštovanje koje je oporba iskazala prihvaćajući potrebe vladajuće većine da reorganizira sustav državne uprave je jedna dobra praksa, rekao je Plenković. Istaknuo je da je očito da je većina zastupnika pozdravila izdvajanje sporta u poseban državni ured. Izrazio je uvjerenje da će središnji ured za sport riješiti sve probleme na učinkovit način ili ih zajedničkim snagama učiniti manje problematičnim.

Govoreći o primjedbama na obujam administracije, Plenković je rekao kako im nije bila namjera imenovati pretjeran broj državnih tajnika. Riječ je o pokušaju da oni koji će biti u vrhu ministarstava, svoje nadležnosti obavljaju na temelju kvalitetnije definiranih zadaća i na taj način budu učinkovitiji.Predstavljajući zakonske prijedloge na početku drugog dijela sjednice, Plenković je rekao kako je intencija da u budućnosti imamo 19 ministarstava i 6 središnjih ureda.

Oformilo bi se novo ministarstvo – Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Kao razloge, naveo je nepovoljna demografska kretanja koja utječu na tržište rada, mirovniski sustav te neuravnotežen razvoj svih djelova Hrvatske.

 Izmjenama zakona o vladi Ministarstvo obrta i poduzetništva pripaja se Ministarstvu gospodarstva. Sadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode preuzima upravne i stručne poslove iz područja energetike od Ministarstva gospodarstva te upravne i stručne poslove iz područja vodnoga gospodarstva od Ministarstva poljoprivrede te dobiva novi naziv, ustroj i djelokrug.

Ujedno bi se osnovala dva ureda –  za pitanja sporta i razvoj digitalnog društva, rekao je Plenković. Tako se broj ministarstava smanjuje s 20 na 19, a broj središnjih državnih ureda povećava se s četiri na šest.

Ujedno se drukčije regulira pravo ostvarivanja plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti, rekao je Plenković. Tako dužnosnici koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu do početka ostvarivanja plaće na drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti.
Sljedećih šest mjeseci imaju pravo na naknadu u visini 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti. Ako su dužnost obnašali manje od jedne godine i više od tri mjeseca, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini od 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti.
Također, uređuje se i pravo dužnosnika kome nakon prestanka obnašanja dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu po općim propisima nedostaje manje od godine dana, tako da ima pravo na naknadu u visini od 50 posto plaće koju ostvaruje dužnosnik na toj dužnosti do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne duže od godinu dana.

Mi kao oporba ne želimo određivati kako će vladajuća većina urediti sustav svojih institucija. No, želimo ukazati na neke netočnosti – a to je da se ovim prijedlozima povećava broj tijela središnje uprave. Prije ove racionalizacije bilo je 31 tijelo, a a nakon nje 32 tijela središnje uprave. Bravo kolege, rekao je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin.

Replicirao mu je Mostov zastupnik Miro Bulj. Imali ste priliku promijeniti ono što nije dobro, a niste. Osnivanjem Središnjeg državnog ureda za sport i Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nadamo se da ćemo promijeniti neke važne trendove u Hrvatskoj, naglasio je Bulj.

U ime Kluba HNS-a Anka Mrak-Taritaš se složila da vladajući imaju pravo ustrojiti institucije kojima namjeravaju imati efikasniji sustav. No, problem vidi u djelokrugu rada Ministarstva zaštite okoliša i energetike koje se proširuje s dodatna tri posla.

Problem vidi i u povećanju broja državnih tajnika koji zamjenjuju dosadašnje zamjenike ministara. Vjeruje da neće biti ni jednog ministarstva s manje od dva do tri državna tajnika.

Popis ministarstava

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo obrane
Ministarstvo financija
Ministarstvo pravosuđa
Ministarstvo uprave
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Ministarstvo kulture
Ministarstvo turizma
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Ministarstvo gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije
Ministarstvo hrvatskih branitelja
Ministarstvo zdravstva

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati