Andrej Plenković o medijskim spekulacijama: Riječ je o stavovima i komentarima autora s kojima nemam veze

1

Ime Andreja Plenkovića posljednjih se tjedana u djelu medija pokušava vrlo ciljano koristiti kao mogući detonator za otvaranje novih unutarstranačkih razračunavanja u HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji.

[ad id=”93788″]

Podsjećanja radi, sve je započelo interviewom objavljenim u Nacionalu u kome je Nedjeljko Matić, dugogodišnji Mesićev i Manolićev suradnik, koji se tijekom izborne noći, u izbornom stožeru MOST-a, nije odvajao od Drage Prgometa, izravno označio Andreja Plenkovića.

Pošto je riječ o mediju obnovljenom za potrebe Josipovićeve predizborne kampanje, koji je mjesecima forsirao medijske istupe i navode Jože Manolića, Zorana Kotnika i Ante Barišića, u kojima su, uglavnom, jedan drugom bili svjedoci ili su se pozivali na Stjepana Mesića, zbog čega su uostalom Manolić i Barišić, ali i Nacional, završili na Sudu, Matićeva se prozivka činila logičnim nastavkom tih pokušaja pakiranja i nanošenja političke štete HDZ-u i Tomislavu Karamarku osobno.

Međutim, kad se nakon izbora ime Andreja Plenkovića iznova počelo pojavljivati u cijelom nizu meinstream medija, od HRT-a, preko tabloida “24 sata” i Večernjeg lista, pa sve do niza drugih medija i portala, odlučili smo istražiti što se iza svega krije. Kako bi u što potpunijem spektru zadovoljli radoznalost naših čitatelja odlučili smo se pozabaviti političkom karijerom Andreja Plenkovića, ali i potražiti odgovore na neka pitanja od njega osobno.

Tko je Andrej Plenković?

HDZ-ov Eurozastupnik Andrej Plenković iznimno je obrazovani karijerni diplomat koji je diplomatsku karijeru započeo u Ministarstvu vanjskih poslova u vrijeme mandata Mate Granića.

U razdoblju od 1994. do 2002. u Ministarstvu vanjskih poslova, između ostalog, obnašao je i dužnosti načelnika Odjela za europske integracije, savjetnika ministra za europske poslove, a bio je i istaknuti član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izmeđuRepublike Hrvatske i EU.

U vrijeme Ivice Račana, točnije 2002. godine, imenovan je na dužnost zamjenika šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje ostaje do 2005. Od 2005. do 2010. zamjenik je veleposlanika u Francuskoj a u travnju 2010. postaje državni tajnik za europske integracije u Vladi Jadranke Kosor, gdje do prosinca 2011. upravlja radom Ministarstva na političkim i gospodarskim odnosima s članicama Unije.

Član HDZ-a postaje u lipnju 2011. godine, nakon što je odbio iznimno zanimljivu ponudu Vesne Pusić o angažmanu u HNS-u, odnosno pretorijanskoj gardi Budimira Lončara. Nakon parlamentarnih izbora 2011. postaje HDZ-ov saborski zastupnik i supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, te član saborskih odbora za vanjsku politiku, za europske integracije, za pravosuđe, za zaštitu okoliša te za međuparlamentarnu suradnju.

Od travnja 2012. do srpnja 2013. jedan od 12 hrvatskih zastupnika promatrača u Europskom parlamentu, da bi nakon 1. srpnja 2013. i ulaska Hrvatske u Europsku uniju postao zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu i član Kluba zastupnika Europske pučke stranke. Trenutno obnaša drugi mandat zastupnika u Europskom parlamentu a predsjednik je Izaslanstva u Odboru za parlamentarnu suradnju između Europske unije i Ukrajine te potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, kao i drugih tijela EP-a.

Karijerni diplomat Plenković, rođen 8. travnja 1970. u Zagrebu, bio je i kandidat Jadranke Kosor za mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a. Međutim, kao ni Jadranka Kosor, Plenković nije dobio dovoljan broj glasova za dužnost zamjenika predsjednika. Kao što je poznato, HDZ-ovi sabornici na posljednjem su stranačkom Saboru izabrali Tomislava Karamarka za predsjednika i Dragu Prgometa, kao Kujundžićev izbor, za zamjenika predsjednika.

“Novinarski” izbor za potkusurivanja u HDZ-u

Ime Andreja Plenkovića je posljednjih dana jedno od najviše spominjanih imena na hrvatskoj medijskoj sceni. Razlog spominjanja je manje-više bizaran. Urednici medija, u dosluhu sa netransparentnim središtima političke i ekonomske moći, dali su zadaću svojim novinarima i komentatorima da pred same izbore i nakon njih pokušaju detronizirati Tomislava Karamarka i promovirati novog kandidata za predsjednika stranke koja u pregovorima s drugim političkim opcijama pokušava složiti parlamentarnu većinu a tim i buduću Vladu.

Da je jedini cilj ove sofisticirane medijske operacije zapravo predizborno i postizborno “zakuhavanje” u najjačoj oporbenoj stranci i Domoljubnoj koaliciji pokazuje i interview Nedjeljka Matića, osobe bliske Stjepanu Mesiću, Josipu Manoliću i Branku Rogliću, objavljen u Nacionalu (br. 911.) od 18. listopada 2015.

-Opće uvjerenje je među velikim dijelom stranačkog članstva i simpatizera HDZ-a, da bi Andrej Plenković bio puno kvalitetniji predsjednik stranke od Tomislava Karamarka i da je on najkvalitetniji političar u ovom trenu na javnoj sceni – kazao je Matić u razgovoru s novinarom Nacionala Berislavom Jelinićem, inače svojim kolegom iz jednog zagrebačkog Rotary cluba.

Prosuđujući događaje koji su se zbili prije, na sam dan izbora, i nakon što su izborni rezultati postali poznati, važnim se čini podsjetiti na prosudbu našeg političkog analitičara Ivana Mihaela Bana koji neposredno prije izbora ukazivao na ulogu Drage Prgometa, Branka Roglića i Stjepana Mesića.

– Iz Matićevog je intervjua jasno i to da je delegiranjeDrage Prgometana listu Mosta – nezavisnih lista smišljeno i logično. Opciju trećeg puta zagovara Mesić prekoBranka Roglićavlasnika Orbica, jednog od najbogatijih tajkuna. Budu li figure tako pomaknute moguće je da upravoBožo Petrov- kako se nada Matić i ‘krug ljudi u sjeni’bude operator krize u kojoj bi Domoljubna koalicija mogla izgubiti vlast što bi onda bio preduvjet preuzimanja vodstva HDZ-a. Neovisno o tome koliko scenarij bio nerealan, ambicija Mesićevog kruga je u svakom slučaju detronizirati vodstvo stranke. Ta i njihova sudbina uvelike ovisi o ishodu parlamentarnih izbora – proročanski je upozorio Ivan Mihael Ban u kolumni Mesićev krug i postizborni scenarij preuzimanja HDZ-a, objavljenoj 07. listopada na portalu HRsvijet.

(Ne)prikrivena ambicija

Kakva je u svemu ovome uloga Andreja Plenkovića, pitanje je na koje tjednima mnogi žele čuti konkretan odgovor. Pogotovo se to pitanje otvoreno nameće nakon relativne izborne pobjede Domoljubme koalicije koju dio meinstream medija, uz promociju Andreja Plenkovića, otvoreno pokušava pretvoriti u poraz i unutarnji sukob, tražeći ujedno odgovornost čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka.

Ne obazirući se uopće na sve glasnije optužbe na račun namještanja izbora, na činjenicu da je 2/3 birača glasovalo protiv aktualne vlasti, medijski komentatori, novinari i njihovi gosti dali su se u posao uvjeravanja hrvatske javnosti da je krivac za navodni “poraz HDZ-a i Domoljubne koalicije” vodstvo HDZ-a na čelu s Tomislavom Karamarkom. U takvom postavljanju “računa bez krčmara” i nametanja čudne logike koja je u koliziji s osnovnim matematičkim radnjama, urednici i novinari u eter su iznova lansirali ime Andreja Plenkovića, i to kao mogućeg mandatara ali i Karamarkovog nasljednika na mjestu predsjednika HDZ-a.

Da ovakve spekulacije nisu krenule iz čista mira moglo se naslutiti iz razgovora s Plenkovićem objavljenom u Večernjem listu od 11. listopada 2015. Iako, sam Plenković tom prigodom kao prioritet stavlja “okupljajuću snaga HDZa i koalicije te pobjedu na izborima” uz naravno “angažiran osobni doprinos u ostvarenju tog cilja”, na samom kraju ovog razgovora “omakla” mu se jedna misao koja se može uzeti i kao neizravno priznanje (ne)prikrivene ambicije

– Puno je spekulacija. Parlamentarni izbori su 8. studenoga i jedino što trebamo je okupljajuća snaga HDZa i koalicije te pobjeda na izborima …. Svatko u politici ima svoj put i mora dati doprinos timskom uspjehu. O stranačkim izborima treba se raspravljati kad za njih i dođe vrijeme- kazao je tom prigodom Plenković.

U međuvremenu, dogodio se i izbacivanje Drage Prgometa iz Mosta, i to kao sasvim logična posljedica tajnog sastanka sa Zoranom Milanovićem i Antom Kotromanovićem, nakon čega su istraživački novinari utvrdili da koketiranje Drage Prgometa sa SDP-om nije ništa novo, što je na koncu potvrdio i sam Zoran Milanović.

Dok su novinari vodećih meinstream medija bavili uvjeravanjem javnosti o pukoj potrebi davanja još jednog mandata Zoranu Milanoviću i potrazi za novim predsjednikom HDZ-a, onaj drugi dio sedme sile otkrio je svojevrsne veze Udruge “Prsten”, djela MOST-a i patera Ivana Tolja, župnika u posavskom selu Gornjim Močilima i generalnog menadžera austrijske Styria media Group AG u ovom djelu svijeta.

U takvoj situaciji kao grom iz vedra neba odjeknula je vijest da je miljenik djela meinstream medija Andrej Plenković otputovao u Banja Luku, odnosno u dio BiH gdje su korijeni istaknutih članova Udruge “Prsten”, ali i gdje vikendom djeluje pater Ivan Tolj, dok preko tjedna njegovi novinari, zajedno s novinarima HRT-a i njihovim gostima, prednjače u promoviranju tog istog Andreja Plenkovića i nesumnjivo štete atmosferi unutar HDZ-a i Domoljubne koalicije oko postizborne kombinatorike i razgovora o vrlo izvjesnom slaganju parlamentarne većine.

Što je logičnije u ovoj situaciji, nego odgovore na ove dvojbe potražiti izravno od samog Andreja Plenkovića.

Plenković: Ne vidim tko i s kojim ciljem plasira pojedine informacije

Ne želeći da ovo “portretiranje” u posljednje vrijeme jedne od najviše spominjanih osoba u Hrvatskoj prođe bez izjave glavnog aktera, gospodinu Plenkoviću smo se obratili na njegov službeni email i zatražili odgovore na nekoliko  pitanja.

Uz ispriku da zbog putovanja i niza obveza u Bruxellesu na raspolaganju ima malo vremena za odgovor na naš upit, diplomatski nas je uputio na mjesta gdje možemo potražiti temeljne informacije o njegovom političkom radu.

-Moj rad kao političara i zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu je transparentan, a brojne informacije dostupne su na web stranici na stranici EP pod zastupnici – Andrej Plenković, te na stranici HDZ-a. Ujedno na društvenim mrežama facebook i twitter možete steći dodatan uvid u moje aktivnosti – uljudno nam je odgovorio Plenković.

Za ostvarivanje uvida u njegove stavove o migrantskoj krizi, boravku u Banja Luci i sudjelovanju na Međunarodnom studijskom danu, punog naziva „Dvadeset godina od završne faze protjerivanja Hrvata, Bošnjaka i drugih s područja Republike Srpske“, kao i drugim aktivnostima također nas je uputio na već publicirane autorske tekstove, vijesti i interviewe.

Međutim, nas su najviše zanimali stavovi o otvorenim medijskim pokušajima otvaranja unutarstranačkih borbi u HDZ-u i medijskoj promociji njega osobno u kojoj sudjeluje cijeli niz novinara i medija – od Nacionala i razgovora s Nedjeljkom Matičem, preko HRT-a pa sve do tabloida ’24sata’ . Iz Plenkovićevih odgovora nameće se zaključak da je upravo taj dio i njega osobno više zanimao.

-Kad je riječ o dva pitanja koja se odnose na intervjue drugih ljudi, “označavanja…”, navodnu “moju medijsku promociju”, razne spekulacije, moguću “štetu za mene i stranku” zbog članaka u kojima se mene spominje, mislim da je sasvim razvidno kako je je riječ o stavovima i komentarima autora tih tekstova, s kojima nemam veze niti se na njih namjeravam referirati. Vama kao glavnom uredniku ozbiljnog portala prepuštam analizu tko i s kojim ciljem plasira pojedine informacije, a čiju korist – kao što i Vi aludirate u pitanju – ne vidim – odgovorio je Plenković.

Podsjećajući kako isključivo odgovara za stavove koje osobno iznosi, istaknuo je kako  podržava napore HDZ-a da osigura parlamentarnu većinu za sastavljanje nove Vlade.

-Kao političar odgovaram jedino za stavove koje osobno iznosim. Na temelju političkog i diplomatskog iskustva te pravničkog obrazovanja, imam običaj paziti na sadržaj javno izgovorene ili napisane riječi. U okviru postizbornih konzultacija podržavam napore HDZ-a da kroz pregovore s drugim listama i strankama nastoji osigurati parlamentarnu većinu za sastavljanje Vlade – zaključio je Andrej Plenković, otvoreno se ogradivši od spekulacija djela medija.

Hrsvijet.net

facebook komentari

  • kršni

    Odmah se može shvatiti da je gospodin Plenković diplomat.