Pratite nas

Pregled

Andrej Plenković prikupio 77 potpisa

Objavljeno

na

Četiri saborska zastupnika, članova budućeg kluba stranke Milana Bandića u Saboru, dali su svoje potpise za podršku Andreju Plenkoviću za sastavljanje Vlade, potvrđeno je Večernjem listu iz više izvora.

Riječ je o članu Predsjedništva HSU-a Kažimiru Vardi, nezavisnom gradonačelniku Đurđevca Željku Lackoviću, gradonačelniku Petrinje, reformistu Darinku Dumboviću i Ermini Lekaj Prljaskaj, zastupnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Dvojica gradonačelnika izabrana su u Sabor s koalicijskih lista koje je predvodila stranka Milana Bandića. U saborski klub pridružit će im se još dva zastupnika manjina i to Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke manjine te Robert Jankovics, zastupnik mađarske nacionalne manjine. I njihovi se potpisi podrške Andreju Plenkoviću također očekuju.

Uz ova četiri nova potpisa, a nakon što je predsjednik HSS-a Krešo Beljak HDZ-u već uručio pet potpisa HSS-ovih izabranih zastupnika, omjer snaga u pregovorima Mosta i HDZ-a znatno se promijenio u korist HDZ-a. Praktički, HDZ već ima više od 76 potpisa zastupnika, minimalno potrebna za dobivanje mandata za sastavljanje nove Vlade i već se može otputiti predsjednici na Pantovčak po taj mandat. Naime, sa svojim 61 mandatom, pet HSS-ovih te potporom sedam manjinaca (bez Ermine Lekaj Prljaskaj), uz četiri potpisa iz Bandićeva budućeg saborskog kluba, HDZ i bez Mosta ima 77 mandata!

HDZ se sastaje s manjincima

Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac danas je rekao da manjinci sutra nastavljaju pregovore s HDZ-om te da ne očekuje komplikacije i da bi sve moglo biti riješeno do ponedjeljka kada predsjednica RH ima novi krug konzultacija.

– Do kraja tjedna sigurno ćemo završiti s pregovorima – poručio je danas i zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Sudeći po tome da se pregovori HDZ-a i Mosta nastavljaju i sutra i večerašnjoj izjavi Andreja Plenkovića da očekuje i više od minimalno potrebnih 76 potpisa, jasno je da HDZ želi što stabilniju Vladu koja će uključivati Most, ali i cijeli niz malih partnera. Moguće je da će i nakon četiri potpisa iz Bandićeva kluba HDZ nastaviti s prikupljanjem potpisa. A dodatne mandate mogu tražiti na više adresa. Na raspolaganju su im Željko Glasnović, bivši član HDZ-a koji je osvojio mandat u dijaspori, HDSSB s jednim osvojenim mandatom, bivši mostovci Ivan Lovrinović i Ivica Mišić koji su mandate osvojili u koaliciji sa Živim zidom, ali i HNS.

Potpora HNS-a iz Sabora?

HNS ponavlja da ovu Vladu trebaju sastaviti Most i HDZ, no postoji priča da bi u slučaju opasnosti od ponavljanja izbora HNS mogao dati potpise HDZ-u. Kako su nam neki HNS-ovci neslužbeno rekli, spremni su poduprijeti HDZ samo da bi državu spasili od novih izbora. Ta opcija jedino je pak moguća, ako im je vjerovati, u kombinaciji bez Mosta i bez sudjelovanja HNS-a u radu Vlade. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak danas nam je samo rekao da je on uvjeren da je Vlada HDZ-a i Mosta gotova stvar.

– Nitko iz HDZ-a nam se nije obraćao. Mi se ne mislimo miješati u njihove pregovore s Mostom i idemo u oporbu – kazao je Vrdoljak.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović pisala Kavazoviću: I dalje ostajem pri izrečenim stavovima

Objavljeno

na

Objavio

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću, kao odgovor na njegova dva ranije upućena pisma, te poručila kako “i dalje ostaje pri izrečenim stavovima”.

Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o tisućama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o radikalizaciji islama u toj državi.

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Kavazović je u izjavi za agenciju MINA izrazio zahvalnost Grabar-Kitarović na odgovoru ističući kako se s njom slaže da je “iskrena komunikacija najbolji put da se otklone bilo koje i bilo kakve dvojbe koje bi mogle naštetiti odnosima država i naroda kojima pripadamo”.

On je u posljednjem pismu od predsjednice Hrvatske i drugih organa i dužnosnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Također je zatražio od predsjednice Hrvatske da, radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa, pojasni dokaze na osnovu kojih iznosi tvrdnje o tome da su muslimani u Bosni i Hercegovini i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Prethodno je hrvatska predsjednica izjavila kako “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.

“U posljednje vrijeme primjećujem retoriku protiv Hrvatske, pa i protivljenje Pelješkom mostu, koji nikako ne može ugroziti Bosnu i Hercegovinu”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini protive se tomu da se gradnja Pelješkog mosta počne prije nego dvije susjedne zemlje riješe granicu na moru.

“Ta retorika nije zdrava, nije dobra, jer su Bosna i Hercegovina i Hrvatska orijentirane jedna na drugu”, dodala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću objavljenom ranije navodi da se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1.000 ljudi, uglavnom “sljedbenika džihadističkog salafizma”.

Upitana je li reakcija Bošnjaka, s obzirom na to izvješće, pretjerana, Grabar-Kitarović je rekla da SOA radi objektivno, kvalitetno i bez političkog utjecaja.

“Brojke same nisu bitne koliko su bitni trendovi rasta radikalizma i pojedinaca koji su ili dio ekstremističkih skupina ili su samoradikalizirani pojedinci”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Istaknula je da se protivi tomu da se ekstremizam i radikalizam izjednačuju s bilo kojim narodom, etničkom ili religijskom skupinom.

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Na Županijskom sudu u Splitu izrečena je presuda Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, zbog ratnih zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima.

Proglašen je krivim po dvije točke optužnice: zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini.

Postupak protiv Vasiljkovića trajao je godinu dana i u njemu je ispitano 60 svjedoka. Optuženom se sudilo prema tri točke optužnice, i to za zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva od sredine 1991. do početka 1993.

Prošli je tjedan Dragan Vasiljković u svojoj obrani ustvrdio da je žrtva montiranog političkog procesa. Odbacio je sve navode iz optužnice, posebno onaj da je imao zapovjedništvo nad zatvorom u Kninu. Rekao je da je samo jednom prigodom dao prijedlog da se zatvor preseli.

Tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva iz Šibenika Živana Beroš Dodig i Sanda Pavlović Lučić završni su govor držale tri i pol sata i među ostalim rekle da je tužiteljstvo dokazalo da je Vasiljković bio zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je sjedište imala u prostoru tvrđave u Kninu.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.

Usto je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Ivan Šantek: Očekujem da će ‘kapetan Dragan’ biti osuđen za sve zločine

facebook komentari

Nastavi čitati