Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: Stav Vlade o Ini je jedinstven

Objavljeno

na

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se sa zastupnicima iz Republike Hrvatske u Europskom  parlamentu, u mandatu od 2014. godine.

Andrej Plenković nije izravno odgovorio je li s partnerima iz Mosta usuglašen model otkupa dionica INA-e od mađarskog MOL-a. Plenković je govorio o stavu Vlade.

“Stav Vlade koja je sastavljena od HDZ-ovih i Mostovih ministara je jedinstven. Ministar Dobrović danas će malo detaljnije izvijesitit o stavovima svog ministarstva.

Model koji sam predstavio krajm prošlog tjedna po najam je najkorisniji i najprimjereniji kako bismo otkupili MOL-ove dionice INA-e.

Inicijalna javno ponuda dionica HEP-a 25 minus jedna dionica je način na koji će Hrvatska ostvariti kontrolu nad dvije ključne energetske kompanije i skupiti sredstva za otkup dionica bez kreiranja novog javnog duga”, kazao je Plenković dodajući kako s partnerima iz Mosta nisu razgovorali o tome hoće li branitelji dobiti sedam posto dionica HEP-a.

Premijer nije želio puno govoriti o putovanju predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u SAD o kojem javnost ima vrlo malo informacija.

“Prepustio bih Uredu predsjednice da komentira te teme. No, siguran sam da će za posjeta Americi za Hrvatsku voditi važne i korisne razgovore”, kazao je Plenković.

Kad je riječ o slučaju bivšeg premijera Tihomora Oreškovića koji će raditi u Nizozemskoj, a osiguranje na koje ima pravo i kojeg se nije odrekao, poveo je sa sobom u Amsterdam što bi mogao biti veliki trošak za hrvatske porezne obveznike, premijer je kazao da će vidjeti što bi u ovom slučaju bilo najprimjerenije.

“Tu vrstu zaštite nakon prestanka mandata ima relativno uski krug osoba nakon prestanka mandata. Konkretno, za bivšeg predsjednika Vlade to je do 19. travnja, a za članove obitelji do sredine siječnja.

Bivši dužnosnik uvijek se vlastitom odlukom može odreći te zaštite. Vidjet ću što je najprimjerenije, što ne bi trebalo u sigurnosnom smislu biti problem i dodatno opterećivati hrvatske porezne obveznike”, kazao je Plenković.

Plenković se osvrnuo na sastanak sa hrvatskim europarlamentarcima.

“Tajming sastanka je vrlo dobar i koristan jer je na početku druge polovice njihova mandata. Ovo je prvi susret predsjednika Vlade sa zastupnicima u parlamentu, a ja sam treći premijer u njihovom mandatu. Želim održati kontinuirani dijalog sa zastupnicima.

Uloga EU parlamenta i zastupnika vrlo je važna zbog brojnih zakonodavnih odluka. Razmotrili smo nekoliko ključnih tema: budućnost EU nakon odluke o Brexitu, počelo je malteško predsjedanje…”, kazao je Plenković.

Dodao je da će Hrvatska imati proeuropski smjer te da smo izrazito proeuropska zemlja.

Eurozastupnica Dubravka Šuica zahvalila se premijeru.

“Ne želimo djelovati u EU parlamentu kao freelanceri već u suradnji s Vladom. predstavljamo građane RH, ali i ono što ova Vlada želi komunicirati s građanima”, kazala je Šuica.

“EU je malo poljuljana, ali nije ugrožena. Želimo otkloniti svaki populizam iz Hrvatske i vjerovati da je ona mainstream”, kazala je. Dodala je da će se zalagati za stabilnost u hrvatskom susjedstvu.

Tonino Picula također je pozdravio sastanak s premijerom.

“EU se nalazi u ozbiljnim iskušenjima koji su političke i organizacijske prirode. Izazova je jako puno na koje u trenutku ulaska Hrvatske u EU možda nitko nije računao”, kazao je Picula.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati