Andrej Plenković: Ono što je najvažnije je da idemo prema gospodarskom rastu i razvoju

1

Premijer Andrej Plenković u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a govorio je o netom završenom summitu Europske unije u Bruxellesu, europskim ciljevima Hrvatske, “Europi više brzina”, sinoćnjem ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća, državama Zapadnog Balkana, oporbenom prozivanju zbog zajedničke konferencije za novinare s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom itd.

Temeljno pitanje summita u Bruxellesu bilo je što u ovome trenutku, pa nakon što iz EU izađe Velika Britanija, napraviti s europskim projektom, rekao je Plenković.

Govoreći o pozicijama Hrvatske, kazao je da je zagovarao tri točke:

1) da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet, veće povjerenje europskih birača u europske institucije. Moramo se snažno oduprijeti rastućem populizmu i demagogiji koji je sada na horizontalnoj razini u nizu članica EU-a vidljiv.

2) druga je tema da se europske politike, zajedničke politike europske unije i europski proračun (ta redistributivna snaga ogromnih sredstava – oko 150 milijardi eura godišnje) mora konkretnije osjetiti u svakodnevnom životu svih građana.

3) treća tema je da imamo snažniju globalnu ulogu, da pridonesemo u globalnom upravljanju, da vidimo promijenjene okolnosti u Washingtonu, jednu asertivnu politiku Rusije i da se EU pozicionira kao globalni akter, kazao je Plenković.

Što se tiče Europe više brzina, tu treba stvari demistificirati, rekao je premijer Plenković. Europa više brzina postoji i danas. Pod tim podrazumijevamo da trenutno nisu sve članice EU-a u eurozoni. Nisu sve članice ni u schengenskom prostoru.

Nisu sve članice ni u različitim oblicima pojačane suradnje, npr. u europskoj obrani. Ono što je bitno je da moramo izbjeći scenarij u kojem bi svega nekoliko država članica najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih krenulo u tješnju, bržu i dublju integraciju, a da druge u tom procesu zaostanu, pa da se s vremenom stvori dojam o tome da veliki bogati i utjecajni odlučuju, a mali tek slijede. Taj proces mora biti uključiv i otvoren za sve, izjavio je premijer i dodao da Hrvatska želi biti dio toga procesa.

Govoreći o ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća i činjenici da za to nije imao potporu svoje države, Plenković je kazao da se eto, nažalost, sinoć dogodila jedna dosta bizarna situacija u Bruxellesu.

Unutarnjopolitička situacija u Poljskoj prelila se na europske institucije. Svi znamo da su Hrvatska i Poljska izrazito prijateljske zemlje, od zajedničke slavenske pripadnosti do velike bogate tradicije, političke, gospodarske, kulturne suradnje, a isto tako i kvalitetne suradnje s potvrđenim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Poljska je predložiola jednog drugog kandidata, Jaceka Saryusza-Wolskoga mog prijatelja s kojim sam zajedno radio na dosjeu Ukrajine proteklih nekoliko godina, no sve ostale članice osim Poljske podržale su Tuska. Nadam se da će se izgladiti odnosi između Tuska i aktualne poljske vlade, dodaje.

Plenković je izjavio i da je Europsko vijeće jučer nakon devet godina donijelo zaključke i za nama susjedne države. Potvrdili smo europsku perspektivu svih država. Ja sam osobno izrazio veliku podršku naporima BiH u reformskim procesima, da održimo europski put.

Po meni, europski put je jamac i stabilnosti i kohezije većine naših susjednih zemalja. Ova priča s Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu da odbaci zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH za genocid protiv Srbije, naravno da ima reperkusije u BiH.

Ono što je nama važno je da sva tri konstitutivna naroda i njihovi politički akteri prionu onome čemu je Hrvatska lani pomogla, a to je bilo podnošenje zahtjeva za članstvo, političke reforme, odgovor na upitnik Europske komisije, stvaranje preduvjeta za donošenje novog izbornog zakona i potpuna ravnopravnost Hrvata kao konstitituvinog naroda.

Na pitanje smatra li da je učinio nešto sporno ili prekršio načelo trodiobe vlasti kada je održao konferenciju za novinare zajedno s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom u vezi s aferom “dnevnice”, odgovorio je kako ništa sporno tu nema. Našli smo se u situaciji koja je vrlo neuobičajena, rekao bih gotovo bizarna – da je u zgradi Vlade godinama očito postojao jedan sustav izvlačenja novaca temeljem fiktivnih putnih naloga.

Kada smo stekli cjeloviti uvid u te procese, koji očito traju godinama, odmah sam zvao državnog odvjetnika, razgovarali smo i odlučili tu informaciju podijeliti s javnosti i prepustiti cijeli slučaj DORH-u koji sada to vodi. To je ono što je odgovoran potez, ne mene kao predsjednika Vlade i pravnika, nego kao običnog građanina. Politikantski komentari i zlorabljenje političkih funkcija na način da se tu insinuira da je tu nešto protuustavno – doslovno je smiješno.

Naravno da nas je iznenadilo što se to događa u središtu Vlade. Tko bi mogao zamisliti da se takve prakse događaju godinama. Nitko za tim ne ide. Ja imam ne samo povjerenje u sustav i one koji rade u njemu, nego od posla vam nije ni na kraj pameti da se tako nešto događa, kazao je Plenković.

Odgovarajući na pitanje kakve su njegove prognoze u vezi s očekivanim podacima rejting agencije Moody’s, Plenković je rekao: Ono što je izuzetno važno, postoji puno političkih tema koje dobijaju velik odjek u javnosti i koje mediji jako rado i mnogo stavljaju u fokus naših ljudi. Međutim Vlada je tu da provodi svoj program, da rješava probleme, da se bavi bitnim.

Za mene je najvažnija zadaća, uz političku stabilnost, koju smo čini mi se vrlo jasno projicirali i donijeli, koja je tu s nama. Ono što je najvažnije je da idemo prema gospdoarskom rastu i razvoju.

Ako pogledamo jučerašnju raspravu na Europskom vijeću o novim zaposlenjima, rastu, konkurentnosti, o tome da su dobri trendovi na razini Europske unije, onda su sigurno dobri trendovi i pokazatelji i domaći i strani za 2016., rastu BDP-a, smanjenju javnog duga, smanjenju proračunskog deficita.

Dvije kreditne rejting agencije su nam dale izglede u stabilne. Pričekajmo, ja sam uvjeren da će biti na dobrome tragu jer svi to u ovome trenutku prepoznaju, a to je nama poticaj za nastavak strukturnih reformi, rasterećenje gospodarstva, stvaranje stabilnog i pouzdanog, pravnog i fiskalnog okvira za sve koji imaju poslovni plan u Hrvatskoj.

Budući da je osnovano Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, novinar Damir Smrtić upitao je premijera očekuje li da će Vijeće riješiti prijepore, a zemlja se okrenuti budućnosti. Očito je da u Hrvatskoj teme koje nas opterećuju su teme tog bolnog 20. stoljeća gdje smo nažalost imali priliku biti zemlja u kojoj smo vidjeli totalitarne, nedemokratske režime – ostavile su brojne posljedice i podjele.

Te podjele se vide u javnoj raspravi i javnom životu. Intencija ovoga Vijeća je da u jednom smirenom i stručnom institucionalnom okviru, ako pažljivo gledate ljude koji su u tom Vijeću, mi smo nastojali da to budu ljudi iz ključnih hrvatskih insticija, ali ne iz politike, upravo da bi u jednom miru sa svojim referencama, ljudi sa sveučilišta, pravnici, politolozi, povjesničari, mogli donijeti ono što se naziva preporukama, i glede arhiva, građe, kulture sjećanja.

Ja sam tu temu detaljno pratio u Europskom parlamentu i mislim da dobra iskustva drugih zemalja možemo primijeniti u Hrvatskoj – i konačno neka pitanja staviti iza nas.

facebook komentari

  • Agromentum

    “Ono što je najvažnije je da idemo prema gospodarskom rastu i razvoju.” Takva izjava nije ništa novo i na prvi pogled i ne izgleda loše. Međutim, postavlja se pitanje, možemo li ovim sustavom vrijednosti stvarno sve i ostvariti? Ako pogledamo zemlje koje vrijede kao gospodarski jake, u svakoj je naglašena nacionalna komponenta, takoreći, neki oblik “zdravog egoizma”. I to je taj “motor” koji ih tjera naprijed – bez podjela na lijevo ili desno. Dalje kaže da EU treba imati “snažniju globalnu ulogu”. BiH im pred nosom, pa ne mogu ništa rješiti, a oni bi htjeli bit’ još i neki “global player”…