Pratite nas

Politika

Andrej Plenković: Važno je kako će se RH pozicionirati u novim okolnostima

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković održao je pred Saborom izlaganje o sastancima Europskoga vijeća. Plenković je pozvao Sabor da se, u okviru svojih ovlasti, više uključi u kreiranje vanjske politike.

Godinu je bila vrlo dinamična, poručio je, od Brexita, Trumpa do sankcija Rusiji i zato su pred nama brojni izazovi u pozicioniranju Hrvatske u Europskoj uniji i svijetu, prenosi HRT

Plenković je podsjetio da su premijeri vlada dviju zemalja članica EU-a, Velike Britanije i Italije, podnijeli ostavke nakon poraza na referendumima i rekao je da se to u Europi još nije dogodilo.

Upravo u tom kontekstu izuzetno je važno kako će se voditi europska politika i kako će se RH pozicionirati, posebice nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i novim globalnim okolnostima, kao što je asertivnija uloga Rusije, kazao je.

Važan dio razgovora na marginama bio je posvećen odnosima između EU-a i Rusije koji se trebaju redefinirati s obzirom na brojne promjene u odnosu snaga. U tom kontekstu će nova vrsta dijaloga s Rusijom biti jedna od ključnih tema za 2017., kazao je.

Nakon završetka postupka izlaska Velike Britanije iz EU-a, Unija više nikada neće biti ista, kazao je Plenković.

“Mislim da je to bila krupna, neoprostiva politička pogreška Davida Camerona uopće ići na takav referendum. Radi se o gubitničkoj situaciji i za njega osobno i za Ujedinjeno Kraljevstvo, a reperkusije za europski projekt ćemo tek svi skupa vidjeti i na globana financijska tržišta”, kazao je Plenković.

“Kada je riječ o migracijama, Hrvatska smatra da je strateški ujednačen odgovor država članica utemeljen na solidarnosti optimalan pristup upravljanju migracijskim pritiscoma”, kazao je Plenković. Podsjetio je da se Hrvatska obavezala primiti 1600 ljudi, a da je do sada relocirano samo 19 i to iz italije.

Hrvatska je podržala reformu europskog sustava azila i zalaže se učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a te je zadovoljna brzom uspostavom i početkom rada Agencije europske granične i obalne straže, koja predstavlja dobar primjer europskog odgovora na krizu. “Naš je prioritet da tzv. istočnomediteranska ili balkanska ruta ostane zatvorena”, istaknuo je.

“Trebamo ustrajati na dijalogu s državama jugoistoka Europe i svim članicama EU-a da tako i bude”, rekao je Plenković naglasivši da ovakav pristup u kojem se granice štite tehnologijom i ljudstvom, a ne fizičkim preprekama treba postati stalan.

Što se tiče pitanja sigurnosti i borbe protiv terorizma, o čemu se također raspravljalo na sastanku u prosincu, postignut je dogovor o direktivi o suzbijanju terorizma i uredbi o izmjeni zakonika o šengenskoj granici u pogledu sustavnih provjera na vanjskim granicama EU-a, rekao je Plenković istaknuvši da te direktiva predstavlja “kvalitetan kazneno-pravni odgovor na sigurnosne izazove koje danas predstavljaju strani teroristički borci i teroristi povratnici”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak raspravlja o Vladinu prijedlogu da se potvrdi Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa, morskog dna i morskog podzemlja.

Potvrđivanje Protokola od interesa je za Hrvatsku, imajući u vidu postojeću eksploataciju ugljikovodika iz podmorja sjevernog Jadrana.

Trenutno na sjevernom dijelu Jadrana, Hrvatska ima 18 plinskih eksploatacijskih platformi i jednu kompresorsku platformu na koje je spojena 51 eksploatacijska bušotina unutar tri eksploatacijska polja ugljikovodika, iz kojih se godišnje u prosjeku dobije oko 1,2 milijarde metara kubnih plina.

U prošlosti je na cijelom hrvatskom dijelu Jadranskog mora izgrađeno 128 istražnih i 51 eksploatacijska bušotina.

Primjenom Protokola osigurava se poduzimanje svih preventivnih mjera radi sprječavanja onečišćenja mora s odobalnih postrojenja, planiranje mjera zaštite od onečišćenja i iznenadnih događaja te suradnja mediteranskih država u tim aktivnostima.

Sabor će, prema tjednom planu rada, raspraviti i konačan prijedlog izmjena Kaznenog zakona, a trebao bi i glasovati o raspravljenim aktima.

Na početku današnje sjednice zastupnik Klisović je u ime SDP-a zatražio stanku zbog Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Marija Puh je u ime HNS-a zatražila stanku zbog crne statistike koja se tiče nasilja nad ženama.

Željko Glasnović tražio je stanku zbog stanja u pravosuđu.

“Kaos vlada u pravosuđu. Što će vam zakoni, kada nitko to ne provodi. Što se događa ženama? Ima jedan vic: Nedavno u Zagrebu održana je konferencija ‘Pošteni suci u Hrvatskoj’. Obojica su se pojavila. Tako vam je to, a kada ljudi vide ovakvo pravosuđe, nitko ne želi investirati.

Došao mi je čovjek koji je 1991. godine ostao bez imovine koju su mu oteli. Pita što učiniti jer je on nemoćan? Ovo je ovdje divlji zapad, a glumimo demokraciju ovdje u Saboru. Mišić je govorio jučer o socijalističkoj birokraciji i upravo to imamo. Bio sam nedavno u Pisarovini. Tamo se pljačka, imate nelegalna odlagališta, krade se drvo… Kada govorimo o nasilju od ženama, ovi redizajnirani komunisti su se o tome raspričali…Mi u Hrvatskoj imamo selektivni moral. To je čista dimna zavjesa.

Profesionalizirati treba policiju i druge službe. Pa tko će za pet tisuća kuna ići u kuću gdje je nasilje u obitelji i staviti život na kocku? Ne plaćaju se alimentacije, neki imaju deset ljubavnica, nekoliko djece, a ne žele plaćati. Seks i lova, to je skliska banana, to znaju neki ovdje u Saboru.

U Kanadi rade sudovi i noću, sve se melje, a ovdje je totalni kaos. Kod nas ništa. Hvalio mi se sudac iz bivšeg sustava, jedan crveni kmer, da uopće nije riješio niti jedan slučaj. Ja bih njega streljao, ali ne mogu”.

“Lustracija mora početi u pravosuđu. Dok se ne riješimo pravne ostavštine SFRJ od toga nemamo ništa”, rekao  je Željko Glasnović.

Željko Glasnović: Vodi se specijalni rat protiv Hrvata izvan domovine (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pupovac: Referendum je vrlo opasan projekt

Objavljeno

na

Objavio

Pupovac: Referendumska inicijativa usmjerena je protiv Srba, SDSS-a i mene

U razgovoru za Večernji list predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac komentirao je inicijativu za referendum o izmjeni izbornog zakona prema kojoj se u Sabor više ne bi biralo osam zastupnika nacionalnih manjina.

Je li inicijativa, koju pokreću Anto Đapić i Željka Markić, kojom se želi ukinuti način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, zapravo antisrpska?

To je antimanjinska inicijativa. Centar napada uperen je protiv Srba, protiv Samostalne demokratske srpske stranke i protiv mene. To je pokušaj da se još jednom zloupotrijebi institut referenduma s dvostrukim ciljem.

Da se obnovi antimanjinsko raspoloženje u Hrvatskoj, posebno antisrpsko, i da se pokuša destabilizirati Vladu desnog centra i smirenje koje je donijela ta Vlada nakon izbora 2016., a koja je izvukla zemlju iz ultrakonzervativnog projekta i populističke nacionalističke politike i atmosfere. To hoće oni koji pokreću inicijativu, a pritom zaboravljaju da je pitanje manjina regulirano međunarodnim ugovorom.

Prije svega, Pristupnim ugovorom s EU koji je prihvaćen na referendumu, uključujući i aneks. Ako bi netko sad drugim referendumom želio suspendirati dio tih ugovora iz sporazuma, to bi značilo ulaženje u sukob s EU, kao i s temeljima EU, a to su temelji slobode i prava.

S druge strane, neke manjine, poput mađarske, češke i talijanske, imaju bilateralni ugovor u kojem je definirano da će Hrvatska štititi ovaj model. Ti ljudi žele napraviti nered u zemlji i Europi i u odnosima sa zemljama koje su važne za Hrvatsku kao njezini susjedi ili partneri.

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

facebook komentari

Nastavi čitati