Pratite nas

Razgovor

Andrija Hebrang: Kakvo mi to društvo gradimo ako mičemo simbole otpora srpskome fašizmu?

Objavljeno

na

 Premijer Plenković je na prekretnici

Vlada premijera Andreja Plenkovića ulazi u najveću krizu zbog, za sada, dvojbenoga stava oko ploče poginulim braniteljima HOS-a koja je postavljena u Jasenovcu.

Još je značajnije da s time u krizu upada i HDZ kao stranka koja je vodila državu tijekom stvaranja hrvatske države i njezine obrane od srpsko-crnogorske agresije.

Kao stožerna državotvorna stranka, Tuđmanov HDZ nije samo temelj hrvatske državnosti i samostalnosti već i pokazatelj hrvatskoga stanja duha. U srži je biračkoga tijela najveće stranke u Hrvata domoljublje i zaštita nacionalnih interesa, kao što je to temelj politike svih samostalnih naroda svijeta. Zato kada kihne HDZ, razboli se cijela Hrvatska. Svaka stranputica ove stranke uzdrmala je cijelu državu, a svijetli trenutci HDZ-a rezultirali su hrvatskim napretkom. Danas se HDZ trese zbog kolebanja u obrani hrvatskih interesa, u ovome slučaju staroga hrvatskoga pokliča „Za dom spremni“.

Najnovija kriza pokazuje koliko je Hrvatska duboko podijeljena i što koči njezin ukupni razvoj. Na izborima 1990.godine poražene snage pritajile su se tijekom rata i spremale preuzimanje države ako krene po zlu, a to zlo je u njihovim planovima bila pobjeda Hrvatske vojske u ratu protiv Srbije i Crne Gore. Nakon ostvarenja takve briljantne pobjede hrvatske obrane, oni počinju upotrebljavati svoje ubojito oružje koje su preuzeli, a to su mediji, financijske institucije i pravosuđe. Manipulacijama i lažima u području javnih informacija kriminaliziraju sve što je branilo Hrvatsku.

Navedeni tipovi nisu digli glas protiv pozdrava Za dom spremni tijekom obrane od srpske agresije, kada je taj pozdrav s postrojbi HOS-a raširen na sve brigade i sve borbene jedinice. Osobno sam ga čuo stotinama puta na svim bojišnicama. Javili su se tek sada, kada osjećaju da opet drže sve poluge vlasti u Hrvatskoj.

Na ključne položaje prošlih dvadeset godina, u sve vrhove vlasti, mogu doći samo pripadnici ili simpatizeri bivše komunističke partije. Statistika pokazuje da je u to vrijeme antikomunista na čelu državnih institucija bilo manje od pet postotaka! Mi antikomunisti mogli smo samo povremeno prema vrhu, kad je zagustilo, ali ne do vrha. Tako je odlučilo biračko tijelo.

Kada su moji stranački kolege, a kasnije i većina hrvatskoga biračkog tijela, na čelo stranke i Vlade doveli Andreja Plenkovića, ponadali smo se vraćanju hrvatske politike na stazu obrane njezinih interesa. Zbog zanemarivanja srži hrvatskoga bića, taj je put danas ugrožen, a oni koji su bojkotirali Domovinski rat, ponovno dižu glave. Tako ja vidim buđenje protivnika staroga hrvatskog pozdrava.

Simbol najteže hrvatske bolesti

Jasenovac

Što znači jedna ploča u Jasenovcu? Ona je simptom najteže hrvatske bolesti, a to je nerazjašnjena povijest. Već desetljećima naša povijesna pitanja povezana s ideologijom i svjetonazorom guramo pod tepih. Nismo odlučno osudili komunistički režim, protežiramo još uvijek petokraku, ne obznanjujemo istinu o strašnim zločinima nad Hrvatima u Domovinskome ratu. Hoćemo naprijed, a neriješena povijesna pitanja vuku nas natrag. Tako je sada iskočila ta ploča, koja ima dvostruko značenje. S jedne su strane hrvatski branitelji koji su branili državu kada još nije bilo organizirane obrane i ginuli za našu Domovinu. Pratio sam ih kao ratni ministar na ratištima i divio se njihovoj hrabrosti. Bez HOS-a i njima sličnih Srbija bi pregazila Hrvatsku u par dana!

Početak obrane od agresije bilo je doba emocija i domoljublja, a pjesme i simboli starih težnji Hrvata za slobodom
bili su nam jedini oslonac! Tako je i hrabra skupina pripadnika HOS-a uzela kao znak slogan „Za dom spremni“, koji je kasnije legaliziran u njihovu službenome obilježju. S druge strane oni, koji su bili daleko od prvih crta obrane, odlučuju o tom važnom pitanju za branitelje. Hoćemo li skinuti još jedan simbol obrane od srpskoga fašizma devedesetih? Jer srpska agresija imala je sva obilježja fašizma. Bila je militantna, genocidna, silom nametnuta, a temeljila se na istrjebljenju Hrvata. Zar nije fašizam pobiti 7 263 hrvatska civila, što uz oko tisuću nestalih znači preko 8 000 civila, među kojima žene i djeca čine polovicu žrtava? Dokaze koje smo o tomu publicirali zanemaruju sve dosadašnje hrvatske vlade.

Nije li fašizam to što su protjerali 240 000 Hrvata iz okupiranih područja, pa smo u Oluji naišli na jednonacionalni srpski sastav stanovništva? Nije li fašizam rušenje 14 bolnica, stotine ambulanti i vjerskih objekata? Ili stvaranje koncentracijskih logora u koje su otjerali 30 000 ljudi? Umjesto da kao pobjednici proglasimo te istine, a naše branitelje svrstamo među antifašiste, mi klecamo pred navalom uništavanja naših antifašističkih simbola. Izraz „Za dom spremni“ zaslužio je takav epitet u borbi protiv srpskog fašizma! A jedini fašizam u Europi nakon onoga u Drugome svjetskom ratu bio ja taj srpski u agresiji na hrvatski teritorij. Dakle mladići HOS-a i drugih braniteljskih postrojba junaci su koji su rušili fašizam, a oni koji su se tada skrivali, okreću tu istu optužbu upravo prema braniteljima! Eto, do čega dovode neriješena pitanja prošlosti, od čijega rješavanja uporno bježimo.

Kakvo mi to društvo gradimo?

Pozdrav „Za dom spremni“ u ratu je bio općeprihvaćen. U ratu smo ga rabili kao stari hrvatski pojam. Ovaj puta podnjim smo se borili protiv crvene zvijezde petokrake i četničke kokarde koje su nosili agresori na svojim kapama. Danas, dvadesetak godina kasnije, ta krvava petokraka nije sporna, četništvo se relativizira, ali se napada pozdrav koji nas je hrabrio da se od njih obranimo?! Kakvo to mi društvo gradimo? Uz bezbroj puta ponovljenu napomenu da smo osudili ustašku suradnju s fašizmom, a taj teret sada nam ponovno nameću neki kojima je srce daleko od današnje Hrvatske. Na žalost, hrvatski narod takve je birao čak i za predsjednike države. S narodom zavedenim dezinformacijama lako se upravlja. Na sreću, iz povijesti je poznato da svaki narod progleda i spozna istine, što je preduvjet za demokraciju bez manipulacija.

Inače, za neznalice, izraz „Za dom“ prvi se put javlja 1684. godine u spjevu Ritter Vitezovića „Odjeljenje sigetsko“, prenosi se u operu Ivana Zajca 1876. godine, a nalazimo ga u bezbroj tekstova prije II. svjetskoga rata. Zato taj pozdrav usvaja i Ante Pavelić još 1932. godine, kada još nije potpisao pakleni sporazum s fašistima. Zato dovoditi taj pozdrav u vezu s fašizmom nije opravdano, dapače, zlonamjerno je. Izraz dom za Hrvate znači vlastiti dom, obitelj i vjeru, znači domovinu koju brane stoljećima i nikada nisu posezali za tuđim domom.

Truli kompromis

Zbog svega iznesenoga, odluka o braniteljskoj ploči značit će veliku prekretnicu u političkome životu Hrvatske. Ovo je prilika premijeru Plenkoviću da zaokrene politiku prema hrvatskim istinama. U protivnome, potresi koji se osjećaju u stranci pojačat će se i dovesti do promjena na političkoj sceni. S druge strane, to je prilika stranim tijelima u hrvatskoj vlasti, HNS-u i militantnome dijelu srpske nacionalne manjine, da i dalje drže Hrvatsku kao taoca svojihlaži.

Zovem ih stranim tijelima jer nisu izabrani na izborima u vlast, a o njoj odlučuju. Ovo je prilika za istinu o komunizmu, za stalno odgađani početak otkopavanja žrtava komunističkih zločina, ali i za istinu o civilnim žrtvama i ukupnim nekažnjenim ratnim zločinima tijekom srpsko-crnogorske agresije. Bez odgovora na ta pitanja, kako vidimo, svaki i najmanji problem protivnici hrvatske stabilnosti koriste da ju uzdrmaju.

Postupi li premijer rješavanju ovoga problema traženjem truloga političkog kompromisa, otvara se novo poglavlje raskola u hrvatskome društvu. Takvo rješenje bilo bi samo kratkoročno, a rezultiralo bi još većim podjelama. Prilika je ovo za istinu o komunističkim i fašističkim zločinima, o čemu imamo nedvojbenu dokumentaciju. Prilika je i za istinu o srpskim zločinima nad hrvatskim civilima, o čemu smo objavili dokaze. Napokon, to je prilika da se jednom zauvijek hrvatski branitelji dignu na pijedestal utemeljitelja hrvatske države, a njihovo znakovlje da se štuje jer je u početku obrane države bilo jedino oružje.

prof. dr. sc. Andrija Hebrang
Hrvatski tjednik

HEBRANG: DA SMO IZGUBILI ’95. OPET BI SE PONOVILA JAZOVKA!

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Slovenija kompromitiravši arbitražni postupak zapravo ugrozila  međunarodno pravo, piše Hina, koja se poziva na subotnje izdanje Jutarnjeg lista.

Dodaje da “dok se Slovenija sada poziva upravo na poštivanje međunarodnog prava pokušavajući natjerati Hrvatsku da provede arbitražnu presudu o međusobnoj granici”.

Govoreći o pogoršanju odnosa sa Slovenijom u kontekstu arbitraže o graničnom prijeporu, Grabar-Kitarović je rekla kako su Hrvatska i Slovenija dvije prijateljske zemlje, te da “ovo jedno pitanje ne treba stavljati u središte naših odnosa”.

Naglasila je kako oko arbitraže postoji nacionalni konsenzus, da je ona nepovratno kompromitirana i da za hrvatski politički vrh ona ne postoji.

“Slažem se s onim što je premijer Plenković u svom govoru u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda naglasio, jer, legalizira li se protupravno postupanje kroz postupak arbitraže, to daje dobar povod bilo kome drugome da se ponaša na isti način, da se instrumenti međunarodnog prava, koji se koriste za uspostavu međusobnog povjerenja, iskoriste za ostvarivanje vlastitih interesa”, rekla je Grabar-Kitarović.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Grabar-Kitarović je istaknula kako je Hrvatska spremna rješavati granično pitanje sa Slovenijom bilateralno.

Odnosi s drugim susjedima

Grabar-Kitarović je odbacila tvrdnje da vodi kampanju protiv Bosne i Hercegovine, istaknuvši kako nema osobe koja više zastupa članstvo te države, ali i drugih zemalja u hrvatskom susjedstvu, u euroatlantske saveze, te kako ju za to optužuju oni koji su protiv takvih integracija

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein Kavazović u ponedjeljak je uputio hrvatskoj predsjednici pismo u kojemu je ustvrdio kako ona i još neki hrvatski dužnosnici zlonamjerno pokušavaju diskreditirati Bošnjake povezujući ih s terorizmom.

Hrvatska čelnica je naglasila kako nikad nije poistovjećivala prijetnju međunarodnog ekstremizma i terorizma s Bošnjacima niti s učenjem islama, što joj se nameće.

“Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno”, istaknula je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

“Nema te osobe i nema te države koje zastupaju članstvo BiH i ostalih naših susjeda u EU kao što sam to ja osobno i hrvatska vlada”, naglasila je predsjednica.

Ona smatra kako se problemi zapadnog Balkana neće riješiti samo pristupanjem tom savezu, no da ono predstavlja “ozbiljnu matricu za sveobuhvatne procese reformi u državama”.

Članstvo svih hrvatskih susjeda u EU-u preduvjet je za trajni mir, stabilnost i prosperitet, smatra Grabar-Kitarović i dodaje kako dosadašnje inicijative međunarodne zajednice oko pristupanja euroatlantskim savezima nisu bile dovoljno snažne, te kako na tome treba jače raditi s BiH koju vidi kao suverenu državu jednakopravnih konstitutivnih naroda.

Predsjednica je za Jutarnji rekla kako se ne može oteti dojmu da je ona osobno, ali i Hrvatska pod orkestriranim napadima onih koji ne žele ulazak BiH u EU i NATO.

Dodala je i kako je protivljenje bošnjačkih dužnosnika Pelješkom mostu bespredmetno, te da će se taj most graditi u skladu sa svim međunarodnim standardima, uključujući i Konvenciju o pravu mora.

Grabar-Kitarović je u razgovoru izrazila mišljenje da se još uvijek ne može govoriti o prijateljstvu između Hrvatske i Srbije, no da je nepobitno da postoji dobra volja i s njene, ali i sa strane predsjednika Aleksandra Vučića, s kojim je potpisala Deklaraciju o unaprjeđenju odnosa i rješavanu otvorenih pitanja, da se konačno krene u poboljšanje odnosa.

To pokazuju i simbolički koraci poput izgradnje infrastrukture za Hrvate u Vojvodini i dogovor o obnovi rodne kuće bana Josipa Jelačića, smatra predsjednica.

Potez Mađarske i Slovenije da blokiraju hrvatsko članstvo u Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) ne smatra dobrim za bilateralne odnose s tim državama.

Otkrila je da je tijekom svog nedavnog posjeta toj državi Mađarima naglasila da blokiranje Hrvatske nije dobar potez, istaknuvši i kako je taj posjet bio dogovoren prije odluke Budimpešte, zbog čega joj “nije bilo ugodno” tamo otići.

Naglasila je da kao predsjednica nema ovlasti ni namjeru pregovarati o pitanju Ina-MOL jer je to u domeni vlade, kao i pitanje statusa šefa MOL-a Zsolta Hernadija.

“Kako su mi kazali mađarski premijer i predsjednik, za Mađare je slučaj Ina-MOL gospodarsko-tehničko-pravno pitanje koje oni ne žele politizirati”, rekla je predsjednica za Jutarnji list.

Odnosi sa svjetskim silama

Predsjednicu je sredinom rujna posjetio posebni izaslanik kineskog predsjednika Meng Jianzhu, pa je u subotnjem intervjuu otkrila da je s njim razgovarala o gospodarskoj suradnji, odnosno o mogućnostima realizacije projekata koje su predstavili u okviru inicijative Triju mora, vrijednih gotovo 50 milijardi eura.

Razgovarali su o suradnji hrvatskih i kineskih luka u izvozu kineskih roba na srednjoeuropsko, ali i zapadnoeuropsko tržište, što je lakše preko Hrvatske nego preko sjevernoatlantske rute, a u tom kontekstu je spomenuta i luka u Vukovaru.

Govoreći o nadolazećem posjetu Rusiji u kojoj će se sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom, Grabar-Kitarović je izrazila očekivanje da će se “postaviti novi okvir odnosa koji su dugo bili zanemarivani”.

“Ne očekujem da ćemo ovim posjetom premostiti sve razlike koje postoje, ali očekujem da ćemo dati zamah našim odnosima, a posebice gospodarskima”, rekla je predsjednica, dodavši kako se javio velik broj tvrtki koje će tijekom posjeta sudjelovati na gospodarskom forumu.

Rusija je svjesna hrvatskog članstva u EU-u i NATO savezu, istaknula je predsjednica, naglasivši kako vjeruje u ponovnu uspostavu povjerenja između te dvije države jer između njih ne postoji nikakvo neprijateljstvo.

Rusija je i jedna od članica Vijeća za provedbu mira u Bosni i Hercegovini, pa je time bitan čimbenik u razgovorima o budućnosti jugoistočne Europe, podsjetila je Grabar-Kitarović.

U Moskvi će se razgovarati i o inicijativi Triju mora za koju je Grabar-Kitarović ponovila da nije usmjerena protiv Rusije, nego na brisanje granica između istoka i zapada Europe.

Britanski časopis The Economist je sredinom srpnja u tekstu naslovljenom “Njemačka strahuje da će Trump razjediniti Europu” osvrnuo na podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa toj inicijativi koju su pokrenule Hrvatska i Poljska i o kojoj je tijekom svog posjeta Varšavi on razgovarao s hrvatskom predsjednicom.

Predsjednica je stoga u subotnjem razgovoru za Jutarnji ponovila i da ta inicijativa nije usmjerena protiv Njemačke, te da službeni Berlin na nju nema prigovore, o čemu je nedavno na Malti razgovarala s predsjednikom Frankom-Walterom Steinemierom.

“Berlin sa zanimanjem promatra što se događa u okviru Inicijative, ali držim da su zablude da je ona usmjerena protiv nekoga raspršene. To je inicijativa za, a ne protiv”, rekla je Grabar-Kitarović.

Kazala je i kako je spomenutim sastankom u Varšavi uspostavljena nova dimenzija u odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Država, kao i veći interes Trumpa za prostor srednje i jugoistočne Europe.

Najavila je nastavak inzistiranja na potpisivanju Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja jer je to preduvjet za ozbiljnija američka ulaganja u Hrvatsku, ali i općeniti rast trgovinske razmjene.

Sa Sjedinjenim Državama ćemo raditi i na argumentiranju euroatlantskog puta susjednih država, a uloga Washingotna je na ovim prostorima uvijek bila bitna kad je trebalo posredovati u rješavanju otvorenih pitanja, rekla je predsjednica.

“Fokusiranjem SAD-a na ovaj prostor želimo postići ubrzanje procesa kako bismo nadišli zastoj u pristupu EU i NATO-u koji stvara opasan vakuum koji može ispuniti netko treći”, zaključila je Grabar-Kitarović u Jutarnjem listu.

Kolinda Grabar Kitarović: Dosudi li Haag udruženi poduhvat, gubi svaki kredibilitet

facebook komentari

Nastavi čitati