Pratite nas

Intervju

Andrija Hebrang: Kujundžić si falsificira životopis: ‘91. i ‘92. bio je u Njemačkoj, a ne u ratu

Objavljeno

na

Kad sam ga razotkrio reagirao je najniže – vrijeđao mi je oca

Andrija Hebrang na “ratnoj je nozi” s Milanom Kujundžićem, sada kandidatom za predsjednika RH. Jednostavno, ne može prihvatiti mogućnost te kandidature. Tvrdi da Kujundžić nema kvalitete potrebne za tu važnu funkciju.

– Svaki bi kandidat morao potencijalnim biračima ispričati istinit životopis. Životopis dr. Kujundžića je falsifikat, koji u ključnim dijelovima njegove karijere iskrivljava istinu. Ističem to zato što sam sukrivac što je prevario HDZ i mene kao tadašnjeg potpredsjednika Vlade kada je 2004. došao i uporno moljakao da ga postavim na nekakvu političku dužnost jer da on ima političke ambicije. Budući da je bio član stranke pitao sam ga još samo gdje je kao liječnik bio za vrijeme rata. Rekao mi je, gledajući me ravno u oči: “Ja sam ušao dragovoljno ravno u sanitet brigade.” I povjerovao sam. Nakon toga sve što je on u političkom životu postigao, na sve funkcije sam ga postavio ja vjerujući onome što mi je tvrdio. Prvo na poziciju pomoćnika ministra zdravstva, no morao sam ga nakon njegova gafa smijeniti već nakon tri mjeseca. Potom sam ga postavio za ravnatelja KB-a Dubrava te predložio Saboru za člana vijeća HRT-a. Nekoliko godina poslije kandidirao se za predsjednika HDZ-a i tada je gostovao na HTV-u. Tamo su ga isto pitali gdje je bio u vrijeme rata, međutim on je kao iz topa ispalio “ja sam prvi zadužio pištolj u civilnoj zaštiti”. Tada sam shvatio u kakvoj me zabludi držao godinama te sam provjerio u stožeru saniteta, brigade i civilne zaštite i u sanitetu hrvatske policije i ustanovio da Milana Kujundžića nije bilo nigdje. Potražio sam njegov pravi životopis i ustanovio da je on 1991. i 1992. proveo na stručnom usavršavanju u Njemačkoj, 1993. i 1994. u SAD-u, a 1995. u Mađarskoj.

Vi ste ga nazvali dezerterom, nije li to malo grubo?

Prema Klaiću, dezerter ima vojno i civilno značenje. On je kao civil osoba koja je izbjegla obaviti svoju građansku dužnost, a svi su liječnici prema tadašnjem zakonu imali ili radnu obvezu ili su se trebali javiti civilnoj zaštiti ako nisu bili u radnom odnosu. Za mene je on liječnik koji je odbio služiti domovini kada je to bilo najpotrebnije.

No, ipak je bio HDZ-ovac premda ne od samog početka?

On je na početku odbio naše aktiviste, tada je procijenio da će mu biti bolje u HDS-u braće Veselice, no on je od onih koji se priklanjaju pobjedniku pa, kad je shvatio da HDZ neće biti sankcioniran, 1992. se ipak ukrcao u HDZ. To mu nije zamjeriti, ali mu zamjeram da, kad čuje istinu o sebi, onda otkriva i svoj psihološki profil. Kad sam razotkrio njegov životopis, na jednoj je TV postaji reagirao najnižom razinom morala – vrijeđajući moga oca. Izjavio je da su Josipović i moj otac bili pod istom, crvenom zvijezdom petokrakom i aktivisti boljševika. A istina je to da je upravo boljševička partija ubila mog oca. Moj je otac život dao za obranu hrvatskih granica, a Kujundžić čak nema ni poštovanja prema pokojniku.

Nije li Kujundžiću 1992. Tuđman nudio da postane ministar zdravstva?

Slatko ću se nasmijati jer sam g. Kujundžića upoznao s predsjednikom Tuđmanom 1996. kad sam ga zbog bolesti vodio u KB Dubrava. Inače, 1992. sam od Tuđmana dobio čin pričuvnog generala HV-a i osam drugih odlikovanja pa bi bilo neobično da je u isto vrijeme tražio drugog ministra.

Kako tumačite Kujundžićeve izjave da su političke elite i glavne političke stranke uništile Hrvatsku?

Tko može uništiti Hrvatsku? Pa onaj tko je vodi, a vode je uvijek političke stranke. HDZ je bio na čelu kada je stvorena država i ostvarena pobjeda u ratu, a da je griješila, jest. No, mislim da ovdje treba razlikovati državotvorne stranke od ostalih. On se držao HDZ-a do onog trenutka kad je izgubio utrku za predsjednika HDZ-a. Okrenuo je tada leđa HDZ-u i od tada je on za njega negativan. Time je pokazao i prave razloge zašto je bio u HDZ-u, jer nakon gubitka se vidi je li tu bio zbog ideje ili svog osobnog prosperiteta. Takav čin učinio je niz naših bivših članova, pa neka prouči njihove daljnje karijere, svi su postali teški politički gubitnici, što će se dogoditi i njemu.

No, Kujundžić je uzeo od Tuđmana slogan “Sve za Hrvatsku, Hrvatsku nizašto”, nastavlja kao tuđmanovac?

Kad Kujundžić spominje Tuđmana, on govori o čovjeku o kojem apsolutno ništa ne zna. Sada je protiv županija i zalaže se za regionalnu podjelu Hrvatske, poput Josipovića. A Tuđman je bio protiv regija zato što su u povijesti regionalne podjele trgale Hrvatsku i svaki je regionalizam potencijalno opasan za ono što je postignuto u Domovinskom ratu, a to je jedinstvo cjelokupnog hrvatskog naroda. Udarac Kujundžića na Tuđmana sastoji se u tome da kopira Josipovićev plan o pet regija i na taj način pokazuje pravo lice svoje strategije, a to je pomoći Josipoviću na svaki način.

Priznajete li mu bar da je dobar liječnik i da je bio uspješan ravnatelj KB-a?

O tome je li dobar doktor neka sude njegovi pacijenti, ali mogu reći da je kao pomoćnik ministra doživio fijasko jer su u Saboru zastupnici SDP-a otkrili da je bio na misi na grobu Ante Pavelića u Madridu. Ne diram u njegovo osobno opredjeljenje, ali to je bilo vrijeme kada smo intenzivno radili na obnovi pregovora s EU pa sam zbog toga dobio brojne kritike. Naravno, morao sam ga smijeniti, no kako sam tada još vjerovao da ima određenih sposobnosti, postavio sam ga za ravnatelja KB-a, dakle ne na političku, već stručnu funkciju. Dobio je bolnicu na vrhunskoj razini, no zbog lošeg upravljanja srozao je KB. Tko mu to sve oprašta, neka zaokruži njegovo ime. VečernjiList

>>VIDEO – Hrvoje Tomasović o Kujundžiću: Kadar koji je lansirao Ivo Sanader želi se osvetiti HDZ-u

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Todorićev prvi intervju nakon sloma Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić dao je intervju agenciji Bloomberg, kazavši kako vlada sada vodi tvrtku u krivom smjeru.

Ambiciozno širenje Agrokora imalo je smisla gledno iz poslovne perspektive, ustvrdio je Ivica Todorić u intervjuu za Bloomberg, prvom otkad je morao otići sa čela koncerna te poručuje da hrvatska Vlada danas vodi prehrambeni koncern u pogrešnom smjeru.

Todorić ne priznaje bilo kakve strateške greške izuzev nedovoljne komunikacije, ističe Bloomberg. Intervju je vođen elektronskom poštom i naknadnim telefonskim razgovorom.

Todorić tvrdi da bi Agrokorovi planovi, uključujući i najveću akviziciju, onu slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora, polučili željene rezultate da je dobio dovoljno vremena da ih provede u djelo.

“Imali smo jasan plan i strategiju”, tvrdi Todorić, osnivač i još uvijek vlasnik prehrambenog koncerna. “No, Vlada nam nije dozvolila da ga provedemo u djelo.”

Agrokor zapošljava 57 tisuća radnika, a njegov portfelj uključuje, između ostalog, proizvođače hrane i energije i softverske kompanije na čitavom području Balkana.

Todorić je izgradio grupu tijekom desetljeća tranzicije Jugoslavije u tržišno gospodarstvo da bi potom prepustio kontrolu nad kompanijom izvanrednoj upravi koju je imenovala hrvatska Vlada kako bi se provelo restrukturiranje i izbjegao potencijalni slom koji bi uzdrmao gospodarstvo cijele regije, piše Bloomberg.

Nekada je bio najbogatiji građanin Hrvatske a danas spočitava sam sebi da nije pravodobno javno reagirao na bojazni investitora.

Vrijednost Agrokorovih obveznica snažno je pala od siječnja jer kreditori nisu bili sigurni kako će konglomerat riješiti problem sedam milijardi dolara duga, nagomilanog radi financiranja poslovnog širenja.

“Moja je najveća odgovornost što nisam bio prisutan u medijima, nisam komentirao ni opovrgavao određene priče koje su objavljivane ili se o njima pričalo”, kaže Todorić. “Nismo imali vremena objašnjavati nekim ljudima što radimo”, dodaje.

S dolaskom izvanredne uprave, Todorić je formalno ostao vlasnik koncerna, ali ne može sudjelovati u odlučivanju o njegovu restrukturiranju niti o poslovnoj strategiji.

Tvrdi da zbivanja nakon njegova odlaska odražavaju “nekompetentnost i bezakonje”. Kaže da razmišlja o tome kako da se suprotstavi Vladi u pitanju ‘lex Agrokora’, posebnog zakona koji je Hrvatska usvojila kako bi stvorila pravni okvir za preuzimanje njegove kompanije.

Mercator je, po njegovim riječima, bio “logična akvizicija gledano iz poslovne perspektive”.

“Rezultat je bilo drugi po veličini maloprodajni lanac u jugoistočnoj Europi, s prihodima od šest milijardi eura i 2.000 trgovina. Morate razumjesti da tako komplicirani i krupni procesi traju”, ističe Todorić.

Iako su početne istrage u travnju razotkrile “moguće nepravilnosti” u Agrokorovim poslovnim knjigama, Todorić je njihove rezultate otklonio kao nastojanja Vlade da “upotrijebi revizore za svoje političke ciljeve”. “Nema sumnje da sam griješio, svatko tko radi griješi, a ja sam radio dan i noć 40 godina kako bih izgradio Agrokor”, napominje.

“Teško je izdvojiti jednu stvar ali u cjelini gledano, postigli smo nevjerojatan uspjeh. Stvorili smo najveću kompaniju u ovom dijelu Europe”, zaključuje Todorić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Miroslav Tuđman: Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove!?

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr.sc Miroslav Tuđman, znanstvenik, sveučilišni profesor  i saborski zastupnik HDZ-a, predstavio je u Mostaru monografiju „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“.

O monografiji, otvorenom hrvatskom nacionalnom pitanju u BiH, budućnosti BiH, te načinima za rješavanje jednakopravnosti Hrvata u BiH prof.dr.sc Miroslav Tuđman govori u intervjuu za portal politika24.net.

Možete li nam ukratko objasniti o čemu govori Vaša nova knjiga „Druga strana rubikona – Politička strategija Alije Izetbegovića“?

Teško je ukratko objasniti u par rečenica sadržaj ove knjige, jer je to pregled političke strategije Alije Izetbegovća  koja se onda reflektira na njegovu unutarnju i vanjsku politiku, odnosno međunarodnu, koja se potom referira na sve koncepte međunarodne zajednice koja je nudila planove za mirno rješavanje rata i sukoba u Bosni i Hercegovini, a ta se politika onda modificirala odnosno određivala prema svim tim planovima.  Ono što je presudno za razumjevanje te politike jeste da Alija Izetbegović nije poštivao elementarnu činjenicu da je Bosna i Hercegovina tronacionalna država, da u njoj žive tri ravnopravna suverena naroda, već je smatrao da su Muslimani prvenstveno vjerska zajednica,a ne nacija, ( pritom ne smatram da su svi Muslimani- Bošnjaci tog stajališta ), već govorim o Aliji Izetbegoviću i njegovoj službenoj politici  Izetbegović je negirao i srpske i hrvatske nacionalne interese smatrajući da su ti interesi nelegitimni u BiH. To je bilo devedesetih godina, a mislim da je to u velikoj mjeri i danas prisutno u djelu bošnjačke politike.

Rezolucija Europskoga parlamenta jasno je definirala da BiH mora biti uređena po načelima federalizma i jednakosti. Ali, Bošnjaci su izričito protiv?

Doktrina politike Alije Izetbegovića je suprotna demokratizaciji međunarodnog poretka i onoga što se zbivalo devedesetih godina kada je nastalo petnaest novih država na tlu Europe, ali i onoga što smo ovih dana svjedoci. Imate slučaj Katalonaca koji traže autonomiju u Španjolskoj, u Siriji Kurdi jednako tako traže autonomiju. Prema tome svaki narod traži svoje mjesto u međunarodnome poretku i u svijetu, a u Bosni i Hercegovini se ne pristaje, odnosno ne dozvoljava se da Hrvati budu jednakopravnni sa ostala dva naroda.

Kako rješiti otvoreno hrvatsko nacionalno pitanje u BiH?

Za rješavanje hrvatskog nacionalog pitanja u BiH poznato je da bez konsitutivnosti i ravnopravnosti sva tri naroda jednostavno nema sigurne i stabilne Bosne i Hercegovine. Za očekivati je da ako će službena politika Bošnjaka i Srba biti za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine, bilo da je riječ o NATO –u ili Europskoj Uniji, da će  morati pristati na federalizaciju i pronalaženje najboljeg oblika suživota sva tri naroda.

Kakav je Vaš stav o Pelješkom mostu? Bošnjački političari se i u ovom slučaju protive

Pelješki most je budućnost, od njega Hrvatska ne može odustati. S druge strane nema nikakvih osnova da se to može osporiti. Možemo navesti primjer Turske. Koga je Turska pitala da po Bosporu diže mostove, a Pelješki most koristi gabarite, kao i tamošnji mostovi. Prema tome to su neozbiljne i da tako kažem zločeste prmjedbe.

Kako vidite BiH u bliskoj budućnosti?

Budućnost BiH u velikoj mjeri ovisi o tome kako će Bošnjačka elita definirati identitet svoga naroda; da li će se oni prikloniti tome da budu nacija- u tom slučaju biti će puno lakše doći do usklađivanja nacionalih interesa triju naroda, a ako će inzistirati na vjerskoj komponenti ( pritom ne smatram da vjersku komponentnu treba zanemariti i odbaciti, govorim o tome što je primarno u identifikaciji ) u tom slučaju će taj dogovor o budućnosti BiH biti daleko teži.

( politika24.net )

facebook komentari

Nastavi čitati