Pratite nas

Istaknuto

Andrija Hebrang: Najstrašnije je što u Saboru vidite čovjeka u tenisicama (VIDEO)

Objavljeno

na

Hoće li hrvatski glasači nagraditi ili kazniti populiste? Kakva je razina saborskih rasprava? Kako regirati na političara koji tijekom nastave ulazi u školu? U emisiji OTVORENO gostovali su: Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik Živog zida, Bojan Glavašević, saborski zastupnik SDP-a, Andrija Hebrang, bivši potpredsjednik Vlade (HDZ), Miroslav Šimić, predsjednik saborskog Kluba zastupnika Mosta, Drago Prgomet, saborski zastupnik HDZ-a i Denis Kuljiš, novinar. 

Andrija Hebrang rekao je kako je najstrašnije to što danas u Saboru vidite čovjeka u tenisicama. To je institucija za koju su ginule generacije, dodao je.

Nadovezao se na to Bojan Glavašević koji je rekao da upravo zbog toga što Hebranga, nakon 25 godina, više vrijeđaju Pernarove tenisice nego to koliko ljudi jedva preživljava ili je pod ovrhom, imamo bijes masa koji se okreću ljudima koji razmišljaju izvan te kutije.

Hebrang mu je na to odgovorio: Mladi gospodin ništa ne razumije, to sam i očekivao od njega. Smeta me i snimka gdje vi sa Fredom Matićem vrijeđate hrvatske branitelje, umiruće i mrtve borce HVO-a. To me smeta, a tenisice oblačite zato jer ne poštujete instituciju u koju dolazite.

Glavašević mu je na to rekao da je on u ratu u masovnim grobnicama izgubio oca, djeda, a za baku još ne zna gdje je. Fred Matić je devet mjeseci robijao za ovu zemlju, ubijao tenkove, vi nemate pojma što znači nosit se s takvim gubicima u životu. Vi niste ostali bez svega kao što sam ja.

Ivan Vilibor Sinčić rekao je da sebe ne smatra populistom već da govori o problemima koji muče velik broj ljudi. Istaknuo je da je Živi zid davao prijedloge Saboru, ali sve su redom odbili. To je cinizam vlasti. Najavio je da će Ivan Pernar biti kandidat za gradonačelnika grada Zagreba. Glavašević je rekao da Pernar, bez obzira na njegov osebujan način, doprinosi demokratskoj kulturi u Hrvatskoj.

Hebrang tvrdi da je populizam posljedica neuspjeha onih koji su vladali, bez obzira o kojoj se strani radi. Smatra da populizam kratko traje i ne daje riješenja. Kao iznimku i velikog majstora koji se uspio održati istaknuo je zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Da populizam nije nikakva novost napomenuo je Drago Prgomet. Torbama se gađalo, donosile su se uputnice za psihjatra predsjedniku sabora, bilo je pokušaja šamaranja pa su to neki tumačili kao prijateljske pozdrave. Smatra da je problem kada nema jasne distinkcije između populizma i zloupotrebljavanja tuđe nesreće ili kršenja zakona.

Miroslav Šimić ne misli da su mostovci populisti, ali je dodao da je Most nastao kao reakcija građana koji su nezadovoljni političkim elitama, koje su upravljale Hrvatskom 20-ak godina. Rekao je da ne odobrava ponašanje kolege Pernara, koji je bespotrebno iz klupe vikao na predsjedavajućeg. Isto tako ne odobrava nepozvane dolaske u školu i pozivanje djece da izlaze sa nastave. Zamislimo se u ulozi roditelja te djece, koji sve to gledaju i slušaju.

Šimić se dotaknuo i etičkog kodeksa koji je pokrenut na inicijativu predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova. Ne misli da će njegovo uvođenje značiti totalni preokret u ponašanju zastupnika, ali smatra da je to korak prema tome da podsjeti zastupnike na što to znači biti saborski zastupnik.

Kada ljevičari kažu populizam, oni misle na uspon nacionalizma. Kada desničari govore o populizmu- oni misle na uspon neokomunizma, rekao je Denis Kuljiš. Jedan od razloga zašto, između ostalog, raste Živi zid su upravo ovakve uzajamne optužbe partitokrata.

Zbog toga onda javnost misli- ovi zaista ništa ne rade i nemaju ništa stvarno za ponuditi. Kao najuspješnijeg u Saboru i osobu u koju bi se zastupnici trebali ugledati,  istaknuo je Božu Petrova. Dobar lik je bila i Mirela Holy, ona je bila odličan saborski zastupnik, dodao je.

Emisiju je zaključio Andrija Hebrang rekavši: beskrupulozan mladi gospodin Glavašević pokazuje da mu doista nije mjesto u hrvatskoj politici. Ovako kopati po ranama, bez ikakvog znanja i temelja, je sramota.

facebook komentari

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati