Pratite nas

Iz Svijeta

Angela Merkel stopama Konrada Adenauera

Objavljeno

na

Na svojoj dvodnevnoj stranačkoj konvenciji, Kršćansko-demokratska unija Angele Merkel pokušat će dati odgovore na mnoga pitanja. No jedno je sigurno: Angela Merkel je i dalje neprikosnovena šefica CDU-a.

merkelica
Merkel CDU Parteitag 08.12.2014 Köln

Kršćansko-demokratska unija (CDU) bi mogla spavati na lovorikama svog uspjeha: na posljednjim parlamentarnim izborima u zemlji osvojila je gotovo apsolutnu većinu, njezina predsjednica Angela Merkel se smatra najmoćnijom političarkom na svijetu, a na unutarnjopolitičkom planu gotovo da više i nema ozbiljnije konkurencije. No ipak nije baš da se CDU nema čime baviti na dvodnevnoj konvenciji koja počinje ovog utorka (9.12.) u Kölnu.

Borba za predsjedništvo

wolfgang s

Wolfgang Schäuble

Jedno od tih pitanje je i pitanje popunjavanja mjesta na vrhu stranke. Doduše tko će i dalje biti na čelu stranke, nije upitno. Upitno je jedino hoće li kancelarka i predsjednica CDU-a Angela Merkel ostvariti uspjeh svog prethodnika Konrada Adenauera koji je u nekoliko navrata sa 100-postotnom većinom izabran za predsjednika stranke.

No veća gužva vlada jednu hijerarhijsku stepenicu niže. Za sedam mjesta u predsjedništvu kandidira osam kandidata. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj bi se ispadanje jednog kandidata moglo protumačiti kao prihvaćanje ili odbijanje političkog smjera pojedinih kandidata. A to bi za CDU, kojeg krasi imidž stranke koja u vlastitim redovima prije svega cijeni visoki stupanj harmonije, moglo značiti početak unutarstranačkih nesuglasica i naravno obilno medijsko izvještavanje o „problemima u raju“. Za CDU trenutno sve ide kako treba i zašto kvariti tu idilu.

Drugi mogući kamen spoticanja mogla bi biti reforma poreznog sustava oko čega unutar stranke vladaju nesuglasice između stranačke baze i predsjedništva. Baza naime već godinama traži olakšice za zaposlene dok predsjedništvo stranke odbija bilo kakvu obvezujuću rezoluciju u tom smjeru jer bi to moglo naići na otpor moćnog ministra financija Wolfganga Schäublea. On je posebno ponosan na to da će njemački proračun sljedeće godine izići na kraj i bez novih zaduženja pa bi se najvjerojatnije žestoko opirao svakom pokušaju smanjenje priliva poreznog novca u državnu blagajnu.

U prijedlogu zaključaka predstojeće stranačke konvencije bavarskih kršćanskih demokrata stoji i ideja koja je već izvrgla ruglu čitavu stranku: da svi stranci u Njemačkoj i kod kuće “govore samo njemački”. (08.12.2014)
Staro breme njemačke nove Ljevice

No kad se uklone nesuglasice, cilj stranke je, kako je to najavio novi glavni tajnik CDU-a Peter Tauber (na naslovnoj slici pored Angele Merkel), kršćanske demokrate „modernizirati“ do parlamentarnih izbora 2017. i još ju više učvrstiti na poziciji „narodne stranke u sredini političkog spektra“. Novom glavnom tajniku je posebno stalo do toga stranku otvoriti za grupu građana koja postaje sve brojnija i moćnija: useljenike i njihove potomke koji su tradicionalno na strani stranaka lijevog spektra poput socijaldemokrata ili zelenih.

Dosad se CDU međutim s velikim naporom otvarao prema ovoj grupi građana. Ustupci za useljenike koje je od dolaska na vlast prije godinu dana donijela koalicijska demokršćansko-socijaldemokratska vlada, poput olakšanog stjecanja dvostrukog državljanstva, nisu plod zalaganja CDU-a nego socijaldemokrata. No politički nepromišljeni potezi „sestrinske“ stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja se trudi svako malo javnost iznenaditi čudnim zahtjevima u smjeru useljenika koji žive u Njemačkoj, poput najnovijeg po kojem CSU od stranaca traži da i kod kuće govore isključivo njemački, svaki pokušaj pretvaranja CDU-a u stranku useljenika smanjuje na najmanju moguću mjeru. (izvor:DW.DE)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Nadali smo se boljem rezultatu, ali još smo najjači

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka socijaldemokratska stranka (SPD) je nakon najgoreg izbornog rezultata u poslijeratnoj povijesti u nedjelju isključila mogućnost nastavka tzv. velike koalicije s demokršćanima i najavila odlazak u oporbu, dok izbornu pobjednicu Angelu Merkel očekuje mukotrpno sastavljanje vladajuće koalicije.

“Naravno da smo se nadali malo boljem rezultatu. Međutim, ne smijemo zaboraviti da smo upravo priveli kraju veliki izazov u zakonodavstvu, tako da sam sretna što smo dostigli strateške ciljeve naše kampanje. Mi smo najjača stranka, imamo mandat da formiramo novu vladu i ne može biti formirana koalicijska vlada protiv nas”, poručila je Merkel nakon objavljivanja rezultata izlaznih anketa, prenosi Reuters.

Merkel je rekla da ulazak AfD u parlament predstavlja izazov i da neće žuriti da formira novu vladu.

“Vratit ćemo natrag birače od AfD-a uz dobru politiku”, rekla je Merkel pristalicama po objavljivanju rezultata izlaznih anketa.

Alternativa za Njemačku (AfD) koja ulazi u parlament s između 13 i 13,5 posto glasova obećala je da će “promijeniti zemlju”.

“Promijenit ćemo ovu zemlju. Ići ćemo u lov na gospođu Merkel. Vratit ćemo našu zemlju”, rekao je Aleksander Gauland, supredsjednik stranke AfD, dok je u sjedištu stranke bilo veliko slavlje.

Javnosti se obratio i predsjednik SPD-a Martin Schulz.

“Danas navečer završava naša koalicija s Unijom CDU/CSU. Ja ću kao predsjednik SPD-a voditi oporbu u Bundestagu”, najavio je predsjednik SPD-a Martin Schulz obraćajući se okupljenima u stranačkom stožeru u Berlinu nakon objavljivanja prvih rezultata po kojima su socijaldemokrati pretrpjeli težak poraz i s 20,2 posto ostvarili najgori poslijeratni rezultat.

“Potpuno je jasno da je ovaj rezultat jasan signal birača da smo mi sada oporbena stranka”, rekao je Schulz i time potvrdio prijašnje izjave nekih čelnika stranke o odlasku SPD-a u oporbu.

“SPD neće voditi nikakve koalicijske pregovore. To je u potpunosti isključeno”, rekao je predsjednik zastupničkog kluba socijaldemokrata u Bundestagu Thomas Oppermann.

On je objasnio da će kao najjača stranka oporbe predstavljati “utvrdu demokracije” u svjetlu činjenice da je s 13,5 posto u parlament ušla  Alternativa za Njemačku (AfD).

“Ulazak AfD-a je povijesni rez preko kojeg niti jedan demokrat ne može samo tako prijeći”, rekao je Schulz.

Uniji CDU/CSU s kancelarkom Angelom Merkel predstoje pregovori o sastavljanju koalicije. Nakon odluke SPD-a o odlasku u oporbu politički je još jedino moguća koalicija sa strankom Zeleni i liberalima iz FDP-a.

Ovakva konstelacija je od lipnja ove godine na vlasti u saveznoj pokrajini Schleswig Holstein.

Očekuje se da bi sastavljanje tzv. Jamajka koalicije (nazvane tako zbog boja stranaka, crne, žute i zelene) bilo mukotrpno zbog velikih razlika u političkim programima pojedinih stranaka. To posebice vrijedi za razlike između Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja slovi za konzervativniji dio Unije i stranke Zeleni koja ne mnogim područjima zastupa suprotne interese od bavarskog CSU-a.

Velimir Bujanec: Čestitamo AfD-u na povijesnom uspjehu!

facebook komentari

Nastavi čitati