Ante Nazor: Tito ne može imati trg ni u jednom hrvatskom gradu

1

Ante Nazor, član Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, objasnio je za Dnevnik Nove TV što očekuje od rada tog novog tijela.

Gost u Dnevniku Nove TV bio je Ante Nazor, član novoosnovanog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, kojeg se kolokvijalno naziva Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću.

Čuli smo što je zadaća Vijeća, hoćete li se sastajati redovito ili po potrebi, od slučaja do slučaja, od ploče do ploče?

Ma ne, ovo nije interventna skupina. Ovo je Vijeće koje je, sasvim razumljivo da je osnovano u jednom trenutku kada smo svjedoci duboke podjele u hrvatskom drutšvu, društvene klime koja nije zdrava i koja je upravo uzrokovana zanemarivanjem činjenica dugi niz godina.

Kad pogledamo koliko je hrvatska povijest složena, od četrdesetih godina i građanskog rata, od poraća i totalitarizma nedemokratskog režima, pa onda devedesetih godina velikosrpske agresije na Hrvatsku koja je prouzročila nove traume, normalno da je došlo vrijeme da se napokon suočimo, prije svega sa onim razdobljem povijesti koje nam je ostalo neistraženo, a to je jedna velika rupa od ’45. godine na ovamo.

Tako da vjerujem i raduje me u svemu tome, da je ovo Vijeće zamišljeno prije svega kao institucionalno vijeće, tu su predstavnici važnih institucija u Hrvatskoj, od HAZU-a čiji je predsjednik i predsjednik ovog Vijeća, ovdje je Matica hrvatska, predstavnici fakulteta, rektori, pravnici… 18 ljudi i naravno da tu ima mjesta za još stručnjaka koji se bave razdobljem Drugog svjetskog rata i poraća, ali ne može biti 50 ljudi.

Svaki od njih, rečeno je vrlo jasno, je dobrodošao i bit će otvoren pristup svima koji imaju nešto za reći. Meni je drago da se država uhvatila u koštac s time i da je to prepustila institucijama. Naravno da se tom problematikom ne mogu baviti premijer ni ministri, nego je to stvar struke.

Ali ovo nije samo stvar povjesničara, jer je situacija u društvu takva, ovo je nešto što ima puno šire društveno značenje. Zato i je multidisciplinarno i zato je kombinacija povjesničara, pravnika i svih onih koji su vezani uz istraživanja koja nam mogu pomoći da napokon napravimo otklon od svih totalitarizama.

Što će biti s vašim zaključcima? Hoće li oni ići u saborsku proceduru kako bi se ugradili u zakone?

Ovdje se donose preporuke na temelju rasprave ljudi koji ne misle isto, ali je važno i to očekujem od ovog Vijeća, da se prihvate neke stvari civilizacijske razine koje su neosporne, a to je da napokon počnemo jednako poštivati sve one koji su ubijeni a da im nije dokazana krivnja da su počinili neki zločin. To je preduvjet i jednako tako osuda svih zločina. To je neki temelj od kojeg možemo početi.

U vijeću je 18 članova, 18 mišljenja. Kako ćete formirati stavove, dvotrećinskom većinom, natpolovičnom većinom…?

Jučer je rečeno da bi bilo poželjno kad bi se postigao konsenzus oko tih osnovnih stvari. Naravno, kad se krene u neke detalje sigurno će biti razmimoilaženja, ali mi kao društvo ne možemo, a što nije dosad bila činjenica, da se prihvate žrtve kao početak rasprave, da se više nikad ne dobodi, primjerice, da Hrvatski sabor ukine pokroviteljstvo nad komemoracijama ubijenim Hrvatima i ne samo Hrvatima nego ubijenim građanima Hrvatske. Ako to na kraju bude konsenzusom prihvaćeno, to je već jedan pomak da nemamo te tektonske podjele u društvu.

I sami ste spomenuli da su u Vijeću osobe koje su ideološki različite. Kako ćete donositi odluke o, primjerice, pozdravu Za dom spremni, o zvijezdi petrokraci ili Titu?

To ćemo vidjeti kad dođemo na to, svatko od nas ima svoj stav, vidjet ćemo koja je to razina koju možemo prihvatiti. Neosporno je da je Tito povijesna osoba, o njemu se treba raspravljati i govoriti na znanstvenim i stručnim skupovima.

Što se mene tiče, ja bih s njim učinio što je učinila i Predsjednica, njemu je mjesto u muzejima, nikako ne u nazivima javnih trgova i ulica iz civilizacijskih razloga, ostavimo sada povijest, onaj tko je suodgovoran za masovna ubojstva, prije svega i svoga naroda, mislim da mu nema mjesta u javnom prostoru nazivima ulica.

Vjerujem da oko toga neće biti problema. Oko njegove povijesne uloge u nekoj etapi razdoblja povijesti, jer kad govorimo o povijesti moramo uzeti u obzir i kontekst vremena, ne smijemo generalizirati, ništa nije crno bijelo. Uvijek govorimo o režimima i odgovornosti režima za stanje.

Zato se i zove ovo Vijeće za nedemokratske režime, pa ćemo vidjeti. Što se tiče Tita, meni je stav vrlo jasan. On je povijesna osoba, ali onaj tko je odgovoran ili je sudjelovao u masovnim ubojstvima, ne može imati trg u bilo kojem gradu u Hrvatskoj.

Što se tiče aktualnog premijera, razgovarali ste s njim. Što vam je rekao, je li vam dao neke upute?

On je držao jučer uvodnu riječ i drago mi je da je naglasio da svatko od nas ima svoje stavove i da ništa nije unaprijed već napisano i dogovoreno pa da mi budemo paravan za neke odluke. Mislim da je to mudra odluka da se nađu ljudi iz institucija i da raspravljaju o nečemu što je zaista društveni problem. Kad bi se mogla pobuditi ta empatija za, uvjetno rečeno, onoga drugoga, već bismo napravili veliki iskorak.

Mislim da to treba biti okvir, a za ove detalje, pitanja pozdrava i pojedinih povijesnih osoba i događaja, vidjet ćemo do koje razine možemo ići. Ovo društvo mora uspostaviti civilizacijski okvir. Imamo samostalnu državu, s Jugoslavijom smo raskrstili još 91. godine, ali bojim se da je mnogo toga narativa ostalo što nije bilo znanstveno utemeljeno. Ono što svi očekujemo da će sve preporuke koje budemo donosili biti znanstveno utemeljene na izvorima i činjenicama. Mimo toga sigurno nitko od nas neće ići.

Puno sreće u radu Vijeća. Trebat će vam, teme su osjetljive.

Hvala lijepo. Mislim da je premijer to jučer rekao, ovo je vijeće za budućnost jer je pitanje kakvu ćemo poruku ostaviti našoj djeci. Iskreno rečeno, ne bih više volio da me zovete zbog ovakvih tema. Volio bih da ovdje više vidim gospodarstvenike i da se moja djeca više ne zamaraju problemima koje nismo riješili u bivšoj državi. Vrijeme je da ih na znanstveni način zatvorimo.

>>>Ante Nazor: Ne riješimo li kontroverze iz prošlosti, nema nam budućnosti<<<

facebook komentari

  • Ivan Tetkovic

    Jedna od prvih izjava Slovenskog kopileta i krvnivnika glasila je:Ustasku djecu mladju od 11 godina ne treba ubijati,jer se ista mogu prevaspitati,kasnije je to malo ublazio pa je izjavio:Nisu djeca kriva za roditeljske zlocine.Da je pokojni Franjo Broz znao dace kopile kome je dao svoje prezime postati jedan od najvecih krvnika na svijetu sigurno to nebi ni ludilu to ucinio.