Pratite nas

Pregled

Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora

Objavljeno

na

Apel hrvatskih intelektualaca za slobodu misli i govora

APEL ZA SLOBODU MISLI I GOVORA, ZA SLOBODU POVIJESNOG ISTRAŽIVANJA!

  1. Hrvatska javnost dulji niz godina svjedoči nastojanjima političara i političkih stranaka, da se pretvore u vrhovne tumače nacionalne i svjetske povijesti, poglavito povijesti 20. stoljeća i napose Drugoga svjetskog rata.
  2. To nastojanje se ne očituje samo u pokušajima manipulacije javnošću, nego i u težnjama da se takozvana povijesna istina propiše rezolucijama i deklaracijama političkih ustanova i njihovih parapolitičkih izdanaka, a ponekad i u pokušajima da se znanstvena istraživanja i interpretacije faktično ograniče odlukama pravosudnih tijela koje su donesene za pojedinačne, konkretne slučajeve.
  3. Historiografija je znanstvena disciplina, a ne ideološka batina. Njezina je zadaća istraživati i tumačiti prošlost, ne podređujući se današnjim ideološkim predodžbama i ne služeći sadašnjim političkim potrebama.
  4. Odvijajući se u kontekstu europskih i svjetskih političkih, svjetonazorskih, kulturnih, gospodarskih, vjerskih i drugih prijepora, povijest je hrvatskoga naroda u posljednje stoljeće i pol obilježena snažnim sukobima, koji su pridonijeli dubokim podjelama u hrvatskom društvu. One nisu otklonjene ni u Domovinskome ratu, koji je označio pobjedu borbe hrvatskoga naroda za neovisnošću i u kojem je stvorena i obranjena neovisna i demokratska hrvatska država.
  5. Te podjele su se odrazile i na historiografske prijepore i nedoumice koje traju desetljećima, i koje iz dana u dan rađaju novim spoznajama i novim interpretacijama. Te spoznaje i interpretacije se ne obaziru na političke i ideološke dogme, jer to nužno proizlazi iz karaktera historiografije kao znanstvene discipline. One su plod novih istraživanja, novootkrivenih dokumenata i svjedočenja. Svaki pokušaj da ih se ograniči i propiše političkim deklaracijama, zakonodavnim rješenjima ili pravosudnim odlukama, nasrtaj je na znanost, demokraciju i slobodu.
  6. Samo nedemokratski, totalitarni režimi propisuju istine, a samo oni koji o povijesti ne znaju ništa, ne znaju da je to propisivanje istine jedan od glavnih razloga njihove propasti. Potpuno iluzorno je misliti da se društveni prijepori, kao sastavnica svakoga demokratskog društva, mogu ukloniti represijom i zabranama. Svaka zabrana ili „istina“ koju izravno ili neizravno propiše država, može ne samo produbiti postojeće društvene podjele i pridonijeti novima, nego i ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja i istraživanja.
  7. Zbog svega toga pozivamo hrvatsku javnost i sve odgovorne čimbenike, da se suzdrže od političkoga, zakonodavnog i pravosudnog ograničavanja znanosti, i od svakog pokušaja da propišu poželjne, ideološki pravovjerne istine. Upozoravamo da se u protivnome kreće na put bez povratka – put u cenzuru i kontrolu mišljenja. Demokratskom je poretku lakše otrpjeti negativne posljedice zloporabe totalitarnih simbola i apologije totalitarnih režima, kolikogod one nerazumne i štetne bile, negoli ugroziti slobodu misli i govora, slobodu izražavanja i istraživanja.
10. listopada 2017.

POTPISNICI (abecednim redom):
1. dr. sc. Mato Artuković
2. prof. dr. sc. Ivo Banac
3. dr. sc. Nikica Barić
4. doc. dr. sc. Zlatko Begonja
5. dr. sc. Ante Delić
6. izv. prof. dr. sc. Andrea Feldman
7. dr. sc. Mislav Gabelica
8. dr. sc. Vladimir Geiger
9. dr. sc. Zlatko Hasanbegović
10. dr. sc. Mario Jareb
11. dr. sc. Tomislav Jonjić
12. dr. sc. Stipe Kljajić
13. prof. dr. sc. Mijo Korade
14. dr. sc. Jure Krišto
15. dr. sc. Ana Lederer
16. dr. sc. Zlatko Matijević
17. dr. sc. Stjepan Matković
18. dr. sc. Anđelko Mijatović
19. doc. dr. sc. Ana Munk
20. prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak
21. dr. sc. Amir Obhođaš
22. prof. dr. sc. Ante Uglešić
23. izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato
24. izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato

Podržite peticiju i potpišite Apel!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Doprinos hrvatske dijaspore je ogroman, no Hrvati izvan domovine potpuno su izolirani

Objavljeno

na

Objavio

Sabor raspravlja o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan domovine u kojem se, među ostalim, navodi i da je Hrvatska lani financirala s više od 40 milijuna kuna brojne infrastrukturne, obrazovne, kulturne i druge važne projekte hrvatskih institucija i udruga u cijelom svijetu.

Saborska sjednica počela je stankom. Zatražili su je Željko Glasnović zbog hrvatske dijaspore, Ivan Lovrinović koji želi govoriti pretvaranju građana u dužničke robove, a Mislav Šimić iz Mosta tražio je stanku na temu aktualne političke situacije, jednako kao i HDZ

Željko Glasnović rekao je da je doprinos hrvatske dijaspore ogroman, no da su Hrvati izvan domovine potpouno izolirani.

Iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list.

To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec.

Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi.

U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja.

Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani.

Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje – rekao je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi ‘dosjei stoje u ladicama godinama’.

Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija,  gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta ‘pravna kaljuža’ te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a ‘doći će 200 sirijskih izbjeglica’

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Ante Todorić stigao u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Ante Todorić, stariji sin Ivice Todorića koji je bio dopredsjednik Uprave Agrokora i osumnjičen u DORH-ovoj akciji Agrokor, vratio se u Hrvatsku.

Ante Todorić, osumnjičenik u aferi Agrokor, stigao je u Zagreb. S obzirom na to da je istražni sudac, za 14 osumnjičenih odlučio da se brani sa slobode, uključujući i Antu Todorića, njegovi odvjetnici su rekli da on u Hrvatsku stiže u puno ležernijoj atmosferi, javlja dnevnik.hr

Idući korak, nakon dolaska u Zagreb, jest da se Ante Todorić javi u Županijsko državno odvjetništvo na ispitivanje vezano za slučaj Agrokor.

Od 15 osumnjičenih, istražni sudac jednomjesečni istražni zatvor zatražio je samo za bivšeg predsjednika uprave Agrokora Ivicu Todorića.

facebook komentari

Nastavi čitati