Pratite nas

Naši u svijetu

U Argentinu tragom krhotina prošlosti

Objavljeno

na

Zorka Rašić imala je dvanaest godina kad je 1942.  dospjela u Jasenovac.  Ali nije bila zatvorenica: u selo kraj logora dovela ju je služba njezina oca Jure, koji se netom vratio iz Belgije. Ustaškom pokretu pristupio je davno prije rata, a po povratku u Nezavisnu Državu Hrvatsku dodijeljen je za tekliča zapovjedništva jasenovačkog logora.

Taj je posao obavljao sve do srpnja 1944. godine kad su partizani napali vlak kojim je putovao u Zagreb. Ustaški zastavnik Jure Rašić tada je poginuo, oduzevši sebi život nakon što je bio teško ranjen. Prije toga savjesno je iz čuturice napunjene benzinom polio povjerljivu poštu i spalio je, kako ni ona ne bi pala u ruke neprijatelju.

Vitalna gospođa Rašić, rođena 1929.,  opisivala je ovih dana u Buenos Airesu doživljaje svoje obitelji  Igoru Vukiću i Zdenku Kuftincu, istraživačima povijesti koji su tragom takvih krhotina prošlosti doputovali iz Zagreba u Argentinu.

Svjedočenja poput ovog dragocjena su istraživačima. Iako sjećanja djeteta koje je od 1942. do 1944. živjelo u Jasenovcu ne treba uzeti zdravo za gotovo, posebnu vrijednost susretu s njom dale su autentične fotografije iz ratnog  Jasenovca, koje su s njom stigle sve do daleke Južne Amerike.

Igor Vukić, novinar je i publicist, tajnik zagrebačkog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Zdenko Kuftinec istražuje vojnu i ratnu povijest, osobito djelovanje ustaških, domobranskih i drugih postrojbi u Drugom svjetskom ratu. Došli su na mjesec dana u Buenos Aires kako bi razgovarali sa što više sugovornika o povijesnom razdoblju kojim se bave. Pregledali su niz osobnih arhiva i zbirki fotografija. Argentina je posebice zanimljiva, jer ovdje žive potomci mnogih istaknutih i utjecajnih osoba iz ratnog razdoblja.

„Razgovor s osobom poput Zorke Rašić bio je izuzetno važan. Mene je još jednom učvrstio u ocjeni da je logor u Jasenovcu bio radni logor, u kojem nije bilo masovnih, serijskih ubojstava“, rekao je Igor Vukić.

Dolazak u Buenos Aires uslijedio je nakon kontakata putem elektroničke pošte i Skypea koji su trajali više od dvije godine. No izravni susreti su ipak nenadoknadivi.

Zdenko Kuftinec ističe kako se se najbolji rezultati postižu u zajedničkom pregledavanju fotografija: „Tisuće fotografija iz Drugog svjetskog rata postoje u hrvatskim arhivima i muzejima, ali nedostaju oni koji bi mogli identificirati snimljene osobe. Ovdje se ljudi sjećaju svojih rođaka i brzo ih prepoznaju na slikama.“

A pravi užitak je pronaći nečiji ratni dnevnik koji baca novo svjetlo na složenu hrvatsku ratnu povijest, dodaje Kuftinec.

Zagrebački istraživači gostovali su na hrvatskom radio programu Croacias Totales. Opisivali su rezultate svog rada, stanje u arhivima i dostupnost podataka o povijesnim događajima. Predstavili su i rad nedavno osnovanog  Vijeća za suočavanje s prošlošću. Slušatelji su se javljali sa zanimljivim pitanjima i prijedlozima za suradnju.

Gostovanje dvojice zagrebačkih povjesničara tako je stvorilo još jedan most između iseljene i domovinske Hrvatske, u nastojanju za realnim i objektivnim prikazom osjetljivih tema iz hrvatske povijesti.

Stella Hubmayer / Kamenjar.com

Buenos Aires, 24. travnja 2017.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati