Pratite nas

Naši u svijetu

AUDIO Svjedočenje Sindičića koje žele eliminirati Nobilo i Perković

Objavljeno

na

Udbin killer Vinko Sindičić potanko je svjedočio o ulozi Partije i tajnih službi u pripremi i likvidaciji Stjepana Đurekovića, te stvarnoj prirodi komunističke vlasti

Obrana Josipa Perkovića na minhenskom suđenju za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića želi od samog početka suđenja diskreditirati najpoznatijeg Udbinog killera Vinka Sindičića – ključnog svjedoka u ranijem suđenju Krunoslavu Pratesu za to ubojstvo, a koji je do kraja „utopio“ Perkovića i Partiju. Što je Sindičić i kako svjedočio da je bio ključni svjedok protiv Pratesa, vidljivo je iz audio zapisa svjedočenja – kojeg ekskluzivno objavljuje direktno.hr.

10685564_10152781679344106_7520431385177217957_nPartijski moćnik Mika Špiljak se prije organiziranja ubojstva Đurekovića 1983. godine, zabrinut za svoga sina Vanju i istragu koja se protiv njega zbog malverzacija u Ini obratio partijskom drugu iz komiteta i sve je ubrzano krenulo. O tome je svjedočio i agent Jugoslavenske tajne službe Vinko Sindičić. Za pokušaj ubojstva hrvatskog emigranta Nikole Štedula odležao je 10 godina u britanskom zatvoru. Najpouzdaniji Udbin ubojica povezuje se s još barem 6 ubojstava i pokušaja ubojstava u emigraciji. Audio snimka ovog njegovog svjedočenja nikada do sada nije objavljena.

“I tada je stvar dobila polu-legalitet, jer se je Špiljak obratio osobi za sigurnost države i sekretarijatu Centralnog komiteta, i dobio je odobrenje, polu-legalno odobrenje, ne skroz legalno, jer su ga proveli funkcionari na legalnim funkcijama, ilegalno jer to nisu smjeli uraditi. Razlog je bio što je Đureković predstavljao potencijalnog svjedoka protiv sina političara Mike Špiljka vezano uz njegove kriminalne djelatnosti u državnoj firmi nalog, recimo tako, za ubojstvo došao je iz Izvršnog biroa Centralnog komiteta Hrvatske, Mika Špiljak je imao dovoljno moći da kaže da se to treba provesti”, svjedočio je Sindičić njemačkim istražiteljima, što je iskorišteno na suđenju Krunoslavu Pratesu koji zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića služi doživotni zatvor.

U Saveznoj službi državne sigurnosti, odjel za Emigraciju, vodio je Ivan Lasić, koji sada nije dostupan njemačkim vlastima.

“To je bila stvar Zagreba i Ivana Lasića u Beogradu. Ivan Lasić je bio funkcioner SDS-a na federalnoj razini koji je obrađivao problem emigracije, on je bio neka vrsta koordinatora. On je morao to potvrditi, on je bio posljednja instanca. Dakle, kad je Đureković dospio u inozemstvo, i kad ga je Prates „pokrio“, Špiljak je smatrao da je stvar sređena da ga se može ubiti,” tvrdi Sindičić.

Slijedeće godine Đureković je likvidiran, antikorupcijska akcija „Lugano“ zaustavljena, a sin Mike Špiljka spašen zatvora.

Sindičić na vezi s Perkovićem

Optuženi Josip Perković ne poriče da je držao Pratesa na vezi, pa i da se redovito čuo s njim, a do najsitnijih detalja Sindičić je obrazlagao sudu kako je Partija osnovala komisiju koja se bavila revizijom  Đurekovićeva ubojstva.

“Glavni zadatak istrage bio je utvrditi postoji li ikakav propust zbog kojeg bi se jugoslavensku državu moglo povezati s ubojstvom i zato je Perković morao u detalje izvijestiti o događaju”, objašnjava Sindičić.

Pred tom Komisijom je Perković dao iskaz i u njemu opširno opisao vlastitu ulogu i ulogu ostalih u pripremu i izvršenje ubojstva. Njemački sud je zaključio da je Sindičić zbog Perkovićeva ponašanja prema njemu izgubio svaku lojalnost koja ga je ranije vezala za Perkovića.

“Imali smo dvije vrste svađe. Prvo, kad sam ja napuštao bivšu Jugoslaviju /…/ njegov zadatak je bio starati se o mojoj imovini i mojoj obitelji. To je bila jedna stvar. Druga je bila politička. On nije pazio na moju imovinu, moja obitelj morala je ostati u Njemačkoj”, rekao je Sindičić.

Prijetio mu je da će ga prokazati. Budući da Perković nije bio spreman vratiti imovinu, Sindičić je progovorio.

U Hotelu Laguna Sindičić je 2006. svjesno navlačio Perkovića na razgovore o ubojstvu Stjepana Đurekovića, koje je snimao. Sa sobom je vodio i svjedoke. Njihova svjedočenja o Perkovićevim reakcijama tijekom tih razgovora, uvjerila su sudsko vijeća, da je Sindičić bio član komisije koja se bavila revizijom Đurekovićeva ubojstva i da je Perković saslušan pred tom komisijom.

Sindičić je dobro znao da treba nove i svježe dokaze jer su akcije Jugoslavenske tajne policije bile pomno pripremane, krajnje konspirativne i lišene realnih imena.

“Na primjer, kad je Perković putovao u inozemstvo zvao se Tomo Novaković. Svaki put je imao drugo ime. Jednom prilikom Boris Horvat mu je bilo ime. Kad sam ja bio u Škotskoj, zvao sam se Rudolf Lahotzky, Švicarac, ne Vinko Sindičić”, svjedočio je Udbin killer

Doprinos reviziji povijesti

Tajni agent Sindičić tvrdio je da tragova tih akcija vjerojatno nema niti u arhivima. Na upit o motivima suradnje sa tužiteljstvom, Sindičić je izjavio da želi dati svoj doprinos reviziji jugoslavenske odnosno hrvatske povijesti.

Perković je, kaže se u presudi Pratesu, iznio svoju procjenu da Nijemci ne će nikada otkriti pravu istinu o ubojstvu jer će optuženik šutjeti, a dokazi koji imaju neku vrijednost (svjedoci ili isprave) nisu na raspolaganju.

Razgovore Sindičić – Perković u hotelu Laguna čulo je troje svjedoka. Perković se tijekom razgovora opravdavao da je morao postupiti po naređenju Zdravka Mustača. Mustač je svoje upute, tvrde dalje ti svjedoci, primao iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske».

Perković i Mustač su sve radili da se ja ne vratim u Hrvatsku. Ali kad je to došlo, kad su shvatili da ću tamo doći, tada me je pokušao, putem pisama, dobiti na svoju stranu, da ja ništa, što ovdje svjedočim, uopće ne govorim, da se podalje držim od države, općenito od državnih centara moći, svjedočio je Sindičić.

Autori: Val Kurtin/Neven Pavelić za Direktno.hr/foto:direktno/ilustracija: mprofaca.cro.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati