Connect with us

Naši u svijetu

Australski Hrvati kreirali senzaciju i osvojili azijsku Ligu prvaka

Published

on

Osvajanje azijske Lige prvaka uspjeh je koji nije samo poseban, nego i senzacionalan, može se reći – spektakularan. Jer osvojiti Azijsku ligu prvaka nakon postojanja koje se mjeri s dvije godine i sedam mjeseci uistinu je fantastično.

Western Sydney Wanderers učinio je upravo to: uzeo trofej najkvalitetnijeg i najcjenjenijeg klupskog natjecanja na najvećem i najmnogoljudnijem kontinentu.

WSW se na dugom putu do trijumfa lakše ili teže obračunavao s najeminentnijim momčadima te goleme zone, ne mareći za rejting japanskih, kineskih i južnokorejskih sastava.

Dovoljno je reći da se u polufinalu Istočne konferencije, odnosno četvrtfinalu cjelovite Lige, nije dao prebogatoj postavi Guangzhou Evergrandea za čijim kormilom je karizmatski Marcello Lippi, da je u sljedećem kolu eliminirao Seoul, aktualnog doprvaka Azije koji je lanjsko finale izgubio baš od Evergrandea.

A da u konačnom obračunu za istinsku sportsku krunu previše izgleda nije ostavio ni strašnom Al Hillau, dominantnom pogonu Saudijske Arabije i lideru Zapadne konferencije, koji se onako lako obračunao s emiratskim Al Ainom našeg Zlatka Dalića.

Australske ‘lutalice’ nisu marile za prepreke, niti njihovom sportskom i moralnom integritetu smeta podatak o silnoj dominaciji Arapa; obranili su 1:0 (završilo je bez golova) sa svoga stadiona Parramatta i zakoračili u povijest.

Na raspolaganju je u aktualnoj interkontinentalnoj ligi imao šestoricu Hrvata, pretežito Australaca hrvatskog podrijetla (petoricu) te jednog autentičnog Hrvata.

Hrvati šampioni

Ante Čović, vratar rođen 13. lipnja 1975. u Sydneyju, div od 193 centimetra. Branio za PAOK, Hammarby, Newcastle Jets, Elfsborg i Melbourne Victory, u reprezentaciji se borio s Markom Schwarzerom i Željkom Kalcem. Zanimljivo da je 2001. i 2002. pokušavao karijeru ostvariti u zagrebačkom Dinamu.

Matthew Špiranović, stoper rođen 27. lipnja 1988. u Geelongu. Dugo branio boje Nürnberga, Urawe, Al Arabija, prošao svim australskim mladim selekcijama, u A 21 utakmica. Prije 7-8 godina tražio ga HNS, nije se odazvao.

Antony Golec, lijevi branič rođen 29. svibnja 1990. u Sydneyju u kojem je igrao za istoimeni United i FC, za Adelaide, od ove sezone kod WSW-a.

Mateo Poljak, defenzivni vezni rođen 10. rujna 1989. u Zagrebu, prošao Lokomotivom i Dinamom, u Australiji od 2012. Osam puta bio u hrvatskim vrstama U-18 i U-19.

Brendon Šentalab, napadač rođen 9. rujna 1982. u Wellongongu, radio u Sydney Unitedu, Oestendeu, Saint Truidenu, Ujpestu, Sydneyju FC, tri-četiri sezone u Chengdu Bladesu i Chongqing Lifanu.

Tomi Jurić, napadač rođen 22. srpnja 1991. u Sydneyju, bio u Croatiji Sesvete, Lokomotivi, Interu Zaprešić, Adelaideu, pet puta australski reprezentantivac. Strijelac za tih kolosalnih 1:0 protiv Hilala u prvom srazu.

Svi oni igrali su 1. studenoga u Riyadhu, više ili manje, lošije ili bolje.

jutarnji.hr

 

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading