Pratite nas

BiH

Aut federacija aut nihil

Objavljeno

na

[dropcap]U[/dropcap] vezi bosanskog “događanja naroda” ili “antibirokratske revolucije” najfascinantniji su bili napori ovdašnjih i tamošnjih promatrača, koji u stilu lijevog radikalizma i voluntarizma zamjenjuju vlastite želje sa stvarnošću, da cijelu tu gungulu protumače kao socijalni bunt obespravljenih i gladnih građana, u kojemu su, je li, jednako sudjelovali građani svih nacionalnosti.

Politički motivi, istina, nisu do kraja jasni, vjerojatno i nisu bili prisutni kod većine prosvjednika, ali svakako jesu kod onih vještih upravljača iz sjene.

Nisu se mogli ne primijetiti unutarbošnjački obračuni i optuživanja vodećih lidera i stranaka, Hrvati su ne bez razloga, s obzirom na isticane ciljeve, zahtjeve i objekte agresije, demonstracije doživjeli kao ugrožavanje i ono malo preostalih simbola i okvira autonomije, bez kojih se Federacija, koja to ionako nije, ne bi mogla ni formalnom nazivati federacijom, dok je, primjerice, Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH, okrećući pilu naopako i detektirajući kako je objekt napada bio prostor koji je bio pod kontrolom Armije BiH (!), neizravno okrivio srpsko-hrvatsku urotu protiv BiH, jer, primjećuje on, začudo Milorad Dodik se našao u Beogradu isti dan kad i Zoran Milanović u Mostaru.

Kristalno je, međutim, jasno kako su u prosvjedima sudjelovali pripadnici samo jedne nacije i vjere, što samo dodatno potvrđuje tezu kako u ovoj zemlji nedovršene povijesti vlada među narodima trajno podozrenje, distanca i nepovjerenje i kako su sva tri naroda jedni drugima Danajci. Jedni drugima ne vjeruju ni kad im prosvjede donose.

Ono u čemu postoji, reklo bi se, opća suglasnost, uključujući i bosanskohercegovački i hrvatsko-srpski i europsko-američki pogled, jest da je ova država, kako se izrazio jedan od bivših visokih predstavnika, luđačka košulja, odnosno kako je stvoren neracionalan, nelogičan i nepravedan državno-ustavni okvir, koji je generator cjelokupne političko-gospodarsko-socijalne krize.

Ali isto tako, na žalost, svaki prijedlog automatski nailazi na ogorčena odbijanja. Svi misle kako je postojeći okvir neodrživ, ali svi bi htjeli skovati okvir po svojoj mjeri. Priče o otvaranju europske perspektive su posve prazne i ne nude ništa konkretno.

Svaka objektivna analiza stanja jedne izrazito složene države i svako teorijsko promišljanje nužno dovodi do (kon)federalističkog uređenja, točnije do organiziranja savezne države kao zajednice triju republika s velikim stupnjem decentralizacije. Na tom su tragu bili svi prijedlozi predstavnika međunarodne zajednice tijekom rata.

Na taj je put kročila čak i Vesna Pusić, koja je zbog istih ideja optuživala Franju Tuđmana za dijeljenje BiH, a konačno tu je ideju prihvatio Europski parlament, zahvaljujući vjerojatno i inicijativama hrvatskih zastupnika Davora Stiera i Tonina Picule, koji dolaze iz na domaćem terenu suprotstavljenih stranaka.

EU parlament je prihvatio takvu ideju kritizirajući srpski separatizam i bošnjački unitarizam, koji se međusobno pothranjuju. Federalizacija države vjerojatno bi primirila sve otvorenije srpske težnje odcjepljenju, za Hrvate je ona, doslovno, životno važna.

U odnosu na prijeratno stanje nestalo je više od dvjesto tisuća Hrvata, dvostruko više nego Srba i četiri puta više nego Muslimana, što je samo dijelom posljedica rata, a većim dijelom posljedica njihove sadašnje političke pozicije.

Hrvati i Srbi u BiH imaju bliske poglede o uređenju države, samo što se Hrvati još uvijek ne usuđuju jasno kazati što žele. Federalna ideja je, međutim, neprihvatljiva Bošnjacima, koji se doživljavaju kao jedini baštinici zemlje i koji govore o građanskoj a misle na jednonacionalnu državu. Zlatko Lagumdžija je na prijedlog federalizacije skoro zaprijetio ratom. Posjet Zorana Milanovića Mostaru dočekan je kao miješanje u unutarnje stvari BiH. Izetbegovićev je intervju agenciji Anadolia vrlo znakovit.

Branit ćemo jedinstvo pa sve ostalo, kaže on, a Dodik može odnijeti bosanske zemlje koliko mu stane na đon. Bošnjaci su, po njegovu shvaćanju, vezivno tkivo ili “cement zemlje” i drže je na okupu s još nekoliko patriota, valjda s Komšićem i braćom Lijanović.

Očekuje pomoć “prijatelja i braće” iz Turske da pomognu u održanju jedinstva BiH i hvali se stalnom vezom s Istanbulom. Dok zamjera Milanoviću dolazak u Mostar, gdje ga je dočekao kolega mu, premijer BiH, on u Sarajevu prima Ahmeta Davutoglua, turskog ministra vanjskih poslova, koji i sam dijeli lekcije Milanoviću. Turski premijer Erdogan vrlo često spominje granice otomanskog imperija.

U takvom jednom iluzornom kontekstu nema rješenja i država je s tom pameću osuđena na propast. I ono što Bakir ne razumije: ne postoje narodi radi država, nego države radi naroda. Nitko sa strane neće donijeti i nametnuti gotov recept, iako pomoć velikih sila može biti dragocjena, ako su te sile suglasne.

Jedini pravi put je konsenzus samih naroda uz neizbježne kompromise. Pred naletom srpske unitarizacije govorilo se kako će Jugoslavija biti federacija ili je neće biti. I bi tako. To isto bi se danas moglo kazati za BiH, s tim da su izmijenjene uloge.

Josip Jović / SD

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Klub Hrvata u Domu naroda oštro osuđuje konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanici Doma naroda Parlamenta FBIH su izabrani dužnosnici sa dvostrukim legitimitetom i kao takvi prvenstveno odgovaraju narodima i građanima koji su ih  birali. S obzirom na kompleksnu političku situaciju, smatramo krajnje neprimjerenom i neodgovornom ovu višemjesečnu medijsku hajku na ovaj Dom, prvenstveno hrvatske izaslanike ali i sve druge.

Kao Klub Hrvata, oštro osuđujemo konstantno kriminaliziranje hrvatskih dužnosnika općenito, posebice izaslanika, predsjedateljice Bradara te članova njenog ureda.

Pojedini mediji su u posljednjih nekoliko mjeseci, više puta iznosili netočne, neprovjerene a posebice nedokazanetvrdnje koje krajnje diskriminiraju gore navedene osobe očito s ciljem krajnjeg narušavanja njihova integriteta.

Posebno zabrinjava korištenje informacija točnije navoda od „neimenovanih izvora“  koji dolaze iz Parlamenta FBIH ili konkretnije Doma naroda. Krajnje je neprimjereno, pa čak i nedozvoljeno iznošenje bilo kakvih osobnih podataka vezanih za izaslanike bez njihova dopuštenja pa čak i znanja a posebice namjerno puštanje određenih službenih akata u javnost.

S tim u vezi, glede posljednjih u nizu napada koji se dogodio prije nekoliko dana, odgovorno tvrdimo da ni jedan izaslanik iz Kluba Hrvata ne prima dupli paušal, nadalje, kako bi preduhitrili sve buduće napade kojih će ne sumnjamo biti jer je kampanja za pojedine očito počela, odgovorno tvrdimo da ni jedan član ovoga Kluba ne zloupotrebljava niti jedno od svojih, zakonom mu pripadajućih prava.

I na kraju, glede unitarističke koncepcije i želja određenih izaslanika da se Dom naroda ukine, pozivamo ih da vrate mandate u istom jer nije u redu da predstavljaju i sjede u instituciji za koju smatraju da nije potrebna. Klub Hrvata vrlo dobro zna koja je svrha ovog Doma, koga i zašto naši izaslanici predstavljaju i to će odgovorno činiti i dalje, stoji u priopćenju Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BIH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Parlament Federacije BiH: Jedinstveni registar branitelja dobio zakonski okvir

Objavljeno

na

Objavio

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji danas je dobio podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, čime je usvojen u oba doma ovog parlamenta.

Između ostalog, tim zakonom je data definicija jedinstvenog registra branitelja za koji federalni ministar za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata Salko Bukvarević kaže da je neophodan kako bi se uredila ta oblast, a da ga traže i branitelji.

– Smatramo da je opravdan zahtjev branitelja i da javnost mora znati tko, šta i na osnovu čega prima. Želimo da znamo tko je šta dobio, stan, prostor, bespovratna sredstva da možemo pomoći onima koji nisu dobili pomoć, zato nam treba zakonski okvir uspostave registra – rekao je Bukvarević na sjednici Doma naroda.

Istaknuo je da će podaci iz registra biti dostupni svim institucijama da bi se došlo do branitelja koji su u stanju potrebe. Federalna vlada krajem travnja ove godine utvrdila je i Parlamentu FBiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, čime je omogućena i provedba presuda Ustavnog suda FBiH od 4. svibnja 2005. i 1.  listopada 2013. godine.

Ujedno, u objašnjenju stoji da je ovim izvršena preporuka Komiteta za ljudska prava UN-a koji je BiH naložio ukidanje obaveze članovima porodice da svoje nestale srodnike proglase mrtvim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Brisana je odredba prema kojoj su članovi porodice nestalog borca bili dužni da nestalog proglase umrlim kako bi imali pravo na socijalne naknade ili bilo koji drugi oblik kompenzacije. Izmjene i dopune definiraju ko se smatra braniteljem, organizatorom otpora, dobrovoljcem, veteranom Domovinskog rata, jer su ovi pojmovi presudom Ustavnog suda FBiH proglašeni neustavnim.

Propisani su uvjeti pod kojim se stiče status ratnog i mirnodopskog vojnog invalida.   Date su i definicije obitelji poginulog, umrlog ili nestalog branitelja i obitelji umrlog vojnog invalida.   S 15 na 30 dana je produžen rok za pokretanje postupka po nastaloj promjeni, a propisana je mogućnost dokazivanja činjenica okolnosti stradanja u upravnom postupku.   Dopunjen je član 44. Zakona tako da se, pored vojne dokumentacije, uvjerenje izdaje i na osnovu pravosnažnog rješenja donesenog u skladu sa članom 43. Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.   Nova je i odredba da okolnosti nastanka ili pogoršanja oboljenja utvrđuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.

Podršku izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH dobio je i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji.   Izmjena je predložena jer je Ustavni sud Federacije BiH presudom od 7. studenog 2012. godine utvrdio da prvi član ovog zakona, kojim je propisan cenzus za korisnike prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu ratnog priznanja ili odlikovanja, nije u suglasnosti s Ustavom FBiH.

Prijedlogom zakona brisana je osporena odredba po kojoj je ostvarivanje prava bilo uvjetovano prihodovnim cenzusom, čija je primjena počela 1. svibnja 2010. godine. (Fena)

facebook komentari

Nastavi čitati