Connect with us

Naši u svijetu

AVAŠKO VOKŠOVANJE

Published

on

Hrvati VojvodineIvan Tumbas, pjesnik, jedan od osnivaca DSHV-a u Subotici, započeo je sa radom kao dopisnik za HRVATSKI GLAS iz Berlina. Piše o svemu što se odnosi na povijest, kulturu, tradiciju Hrvata u Vojvodini, te o aktualnim gibanjima…

Subotica – Čeljadi odsele, ću  šarkanjovat, opcigovat, gustirat, izmuštrat, iperjašit, študirat, u mojim huncutskim adetom.

Joma velim, oni iz cocolištara su izgustirali  sa njevim sad već pokojnim pridnjakom, kako zavatit naj više miškulancije, al šta ćeš kad čerez hasne triba se burlat di mož doprit do debljeg buđelara. Jasapim metnit ću se i  šarkanjovat o našim prinjacima, jel šta kad vrime proliti džaba je ajmekat i čangrizat.

Ta naš adet Bunjevačkih Hrvata je baratat, makar bis izbijo na nos. Ta borame mismo durcast svit, jel po našem je nikako, al ezekutori su to izgustirali obaško, hamišno huncutsko vokšovanje, naprimer za izbor  vokšovanja za razbiranje naši  pridnjaka u HNV-u čilnika.

Jedni bili na čelu godinama, ugojilise, okružili, nemož zakopčad pucad na popršnjaku , ta nemož poznat čeljad. Jezičati divanili furtom furt a sve očlo u ajer pokazli da neznadu gazdovat, pa jesapidu  napravili što kažu dica u pozitivnoj ništicu jesap. Došla kaštiga čeljad vidu u škatulji i čuju na radiju al i komenciju triba manit, tu je greda. Nema druge partovat, zasukaz rukave bit kuražan, tražit potporu čeljadi  med svitom.

Jopet, moja čeljadi dignite glas za bolja vrimena velio ja svitu al nemojte špotat se, jel čilaša kad  okrene stražnjicu ne iđe baš uvik kako mi špekulišemo.

U kampanji napastovali su čeljad telefonom ta nisi se mogo  oparat od napasti kugod izlivena tekunica svit bi uteko, pa vele imate obavezu vokšat još i priteći. Da, sad počeli na počelu niki pujkat na mrginju jedni na druge pa još i zavatili i plebanoša ta di jim sramota, jeto raspredaju se očepereni po škatuljama jel dica što vele kajzti  po „portalima“ kako kome pasira čeljad se naprišivaju jednim drugima a di je sad Bunjevački put križa, očo u andraga.

Opet imademo pobednike i gubitnike a komšije Mađžari  nam se smiju pod brk. Dedaramu, imademo izgubljene i pobednike, pridnjaci u staračkoj dobi nevole puštit kajase jel jasapidu nisu zamenljivi, to se vidilo na izravnoj skupštini razbiranja i pridstavljanja čeljadi vićnika, di se nepušta divanit ko šta oće, al zato borame fiškal pridnjak hamišan napravio halabuku i gubitnike isperjašio napolje.

Kad su gospoda na vlasti isprivrćali zakon stigla ovlašna kaštiga da se netriba prdačit jel nije dobro vođena skupština pridsjedavajućeg, pa joped ajd razbirat se i stigla konačnica za našu čeljad koji su vićnici razbirani. Taka hamišna al značajna politična mudrolija dovela našu čeljad pod muštranje a da nevelim kaku sramotu.

Zato čeljadi  izdivanio sam vam što sam  naumio, nemoj te se griskat, dignite vaše čelo gori i uprite prst, koji netio vićat. Tako naumio sam prineti iz moje ćoše štiocima trevljenog događaja med našim  pridnjacima čeljadima Hrvata u Srbiji, ako netko nebude razumio stojim na pomoći.

 Uzdralje, ja nako sa salaša

[ad id=”40551″]

piše: Ivan Tumbas

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading