Pratite nas

Azem Vllasi: ‘BiH se ponaša kao priljepak Srbiji’

Objavljeno

na

“Situacija u BiH kakva je sada, a ona je teška i izgleda besperspektvina, je takva zbog toga što postoje jake snage i sprege koje žele BiH nestane kao jedinstvena država” – kazao je Azem Vllasi, savjetnik ministra vanjskih poslova Kosova, istaknuvši kako oni koji su najpozvaniji da se bore za jedinstvenu BiH kao normalnu i funkcionalnu državu, a to su Bošnjaci, nedovoljno to čine.

U razgovoru za agenciju Fena, Vllasi ističe kako je začuđen s kolikom lakoćom  rastakanje BiH prihvaćaju bošnjački političari u Sarajevu.

– “Vi u BiH imate i Srba i Hrvata koji su odani i predani BiH kao jedinstvenoj državi triju naroda, oni drže do BiH i imam dojam da se oni više bune protiv toga što se pred njihovim očima rastače BiH nego li bošnjački političari”,  kaže Vllasi.

Haški sud je politička institucija

Na pitanje kako komentira posljednje haške presude, kada su bosanskohercegovačkim Hrvatima presuđene višegodišnje kazne zatvora, a dan kasnije srbijanski dužnosnici oslobođeni, Vllasi je kazao da je Haški tribunal na neki način i politička a ne samo pravosudna institucija.

hrsvijet

– “Politička je u tome što vidi krivicu na sve strane, pa se stječe dojam da hoće da izjednači krivnju između agresora i žrtve, napadača i onih koji su se branili u tom ratu. Sve te presude treba promatrati u širem kontekstu. Za presude  Hrvatima ipak treba sačekati pravomoćne presude. Sud funkcionira po načelu utvrđivanja individualne odgovornosti, i možda ima dokaza za ovo što su oni dobili kaznu, ali politička dimenzija je ta što je tu nadovezana ocjena o zločinačkom pothvatu, a pritom su spomenuti nekadašnji dužnosnici države Hrvatske”, istaknuo je Vllasi.

Razočarala ga je presuda Miloševićevim obavještajcima.

– “Dan iza toga, imate presudu funkcionerima srpske policije, odnosno sigurnosnih službi, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, koji su bili izravni izvršni servis vlasti Slobodana Miloševića u zločinima koji su se počinjeni u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu. Oni su bili operativci, nisu bili neki savjetnici, pisari ili pismonoše. No treba vidjeti što će reći Žalbeno vijeće Haškog tribunala”, kazao je Vllasi.

BiH se ponaša kao “priljepak” Srbiji

Na pitanje da najavljivani sastanak u Ohridu nije održan zbog Kosova, Vllasi naglašava kako stav Srbije ne iznenađuje, ali da je iznenađen stavovima BiH, za koju kaže, kako u stopu prati Srbiju.

– “Srbija je uzela za shodno da ucjenjuje “slabašnu” Makedoniju, i predsjednika Makedonije kako neće doći na skup, ako bude pozvana predsjednica Kosova, ali sam zapanjen stavom BiH da mora pravi društvo u tako glupoj stvari Srbiji. Znači BiH gotovo dobrovoljno bez da je iko prisiljava ponaša se kao priljepak Srbije, i kada sam čuo, ako je formulacija točna, da BiH neće prisustvovati ako dođe Kosovo jer BiH ne priznaje Kosovo, to je totalno glup potez. Žao mi je što je propao skup, ali je ovo velika diplomatska pobjeda Kosova jer su svi ozbiljni partneri shvatili da ne može biti suradnje ako se netko izolira, u ovom slučaju Kosovo”, kazao je Vllasi.

Kosovsko pravosuđe će suditi Kellmendiju

Govoreći o slučaju Naser Kelmendi ponovio je raniji stav da se slučaj uhićenog Kelmendija neće koristiti za političke manipulacije.

– BiH može učiniti samo toliko da njezini istražni organe dostave sav istražni materijal koji imaju za slučaj Kelmendi kosovskim pravosudnim organima. Kosovsko pravosuđe će sagledati sve dokaze i donijeti odgovarajuću odluku, koja može biti oslobađajuća ako se ne dokaže krivnja, ili inače, ako se dokaže krivnja bit će osuđen – rekao je savjetnik ministra vanjskih poslova Kosova Azem Vllasi u intervjuu za Agenciju Fena.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Potvrđeno: Presuda Ratku Mladiću 22. studenog

Objavljeno

na

Objavio

Haški sud objavio je da će 22. studenog izreći prvostupanjsku presudu generalu Vojske Srbije Ratku Mladiću.

Proces protiv Mladića počeo je 2012. godine, a optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, dugotrajnu opsadu i teror nad građanima Sarajeva i uzimanje pripadnika međunarodnih snaga UN-a za taoce tijekom rata u BiH 1992-1995.

Tužitelji su u završnoj riječi tvrdili kako je tijekom suđenja dokazano sudjelovanje Mladića u udruženom zločinačkom pothvatu nasilnog stvaranja srpske države na teritoriju BiH, čiji je bio jedan od protagonista, a za zlodjela zatražili kaznu doživotnog zatvora.

Mladić je uhićen 2011. godine nakon što je proveo gotovo 12 godina u bijegu.

Suđenje mu je počelo u svibnju 2012., a završeno u prosincu 2016. Tužiteljstvo ICTY-ja zatražilo je za Mladića kaznu doživotnog zatvora.

“Bilo kakva kazna manja od maksimalno predviđene zakonom, a to je kazna doživotnog zatvora, bila bi uvreda i živim i mrtvim žrtvama, kao i udarac pravdi”, rekao je u prosincu prošle godine Alan Tieger, tužitelj Haškog suda u Den Haagu.

Početkom listopada Srbija je dala jamstva za Mladićevo privremeno puštanje na slobodu.

Dječak iz Srebrenice: Ratko Mladić me je štitio, kako bi me sam ubio

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

18. listopada 1991. – Masakr u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

facebook komentari

Nastavi čitati