Pratite nas

Hrvatska

Lako se može dogoditi da Josipović ponovno bude izabran za predsjednika

Objavljeno

na

Razgovor s Benjaminom Tolićem

Gospodine Toliću, u ovom razgovoru ograničit ćemo se na aktualna dnevnopolitička pitanja koja Vi redovito svaki tjedan komentirate u kolumni za “Hrvatsko slovo”. Inicijativa udruge “U ime obitelji” da se na referendumu promijeni izborni zakon i time, među ostalim, omogući tzv. preferencijsko glasovanje zasigurno je u samom vrhu političkih tema posljednjih tjedana. Kako Vi gledate na tu inicijativu i njezinu važnost za političku budućnost RH?

btolicKada predstavnička demokracija zahiri, politički se narod svojim predstavnicima može oduprijeti samo zakonitim ili nezakonitim oblikom izravne demokracije – referendumom ili pobunom. Predstavnička je demokracija obično jaka i lukava. U Hrvatskoj je dugo odolijevala narodnoj volji. A onda je lani, valjda stoga što joj se zahtjev činio benignim, popustila pred zahtjevom udruge „U ime obitelji” da se provede referendum o unošenju definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca u Ustav. I dobila je zasluženu pljusku. Otada je demos zasiplje zahtjevima da raspisuje referendume o mnoštvu pitanja.

Bio sam oduševljen lanjskim referendumom. Ne stoga što bih se bio ponadao da će referendumska odluka uljuditi hrvatsko društvo, nego stoga što sam u zahtjevu i organizaciji vidio znakovit proplamsaj državljanske samosvijesti.

Sadašnji zahtjev udruge „U ime obitelji” da se referendumskom odlukom promijeni Zakon o izboru zastupnika u Hrvatski [državni] sabor tematski je pun pogodak jer identificira izborni zakon kao izvor mnoštva krupnih zala u hrvatskomu društvu i državi.

Ali nisam podupro tu inicijativu. Zašto? Paket prijedloga obuhvaćen referendumskim pitanjem nije dostatno promišljen. Nedostaje temeljni prijedlog – da se svi državljani stvarno izjednače u biračkomu pravu. Tako bi se ostvarilo naslovno republikanstvo Republike Hrvatske i dokinuo uvrjedljivi danak u vlasti i novcu što ga Republika Hrvatska plaća svojim državljanima koji nisu etnički Hrvati.

Paket prijedloga obuhvaćen referendumskim pitanjem nije dostatno promišljen. Nedostaje temeljni prijedlog – da se svi državljani stvarno izjednače u biračkomu pravu. Tako bi se ostvarilo naslovno republikanstvo Republike Hrvatske i dokinuo uvrjedljivi danak u vlasti i novcu što ga Republika Hrvatska plaća svojim državljanima koji nisu etnički Hrvati.
Preferencijsko glasovanje za stranačke liste prividno bi uzdrmalo, a stvarno učvrstilo svemoć stranačkih knezova jer se tako mijenja samo redoslijed njihovih miljenika.

Preferencijsko glasovanje za stranačke liste prividno bi uzdrmalo, a stvarno učvrstilo svemoć stranačkih knezova jer se tako mijenja samo redoslijed njihovih miljenika. Vrijednost biračkoga glasa treba ujednačiti u svim izbornim jedinicama, dakle i u inozemnoj. Biranje najmanje 20 zastupnika u izbornoj jedinici nužno smanjuje broj izbornih jedinica u zemlji sa sadašnjih deset na najviše četiri ili pet, a Venecijansko povjerenstvo EU preporučuje poklapanje granica izbornih jedinica s granicama upravnih jedinica.

Taj prijedlog, zbog notorne europobožnosti hrvatskih političkih elita, snažno izlazi ususret kukurikavačkom snu o dokidanju županija i upravnom preustroju zemlje u pet regija. Upravo je zbog pogubnosti hrvatskoga regionalizma, koji su njegovale sve tuđinske vlasti, Republika Hrvatska ustavno definirana kao jedinstvena država, a županijski je sustav uspostavljen na utuk regionalizmu.

Kako će ta referendumska inicijativa utjecati na političku budućnost Hrvatske? Ne znam. No svakako je dobro što je naciju probudila iz stranačkoga drijemeža.

Što je danas, osim SDP-a i HDZ-a, u Hrvatskoj stabilno?

Kako komentirate činjenicu da su i HDZ i SDP složno ustali protiv referendumske inicijative?

Bilo bi čudno da nisu. Oni su i inače u mnogo čemu složni. Bili su glavni stupovi saborskoga Saveza za Europu. Oni su – kažu: radi ulaska Hrvatske u Europsku uniju – političku jednakopravnost hrvatskih državljana pretočili u zakonsku odredbu da više od 400.000 Hrvata izvan domovine i manje od 200.000 Srba u domovini dobivaju jednak broj (po tri) zastupnika u Hrvatskomu [državnom] saboru, bez obzira na broj birača koji izađu na izbore.

Političku su stabilnost države HDZ i SDP osim toga zajedno gradili i na ustavnoj odredbi koja za državni referendum dokida tzv. kvorum. Odredili su da se valjana odluka na državnomu referendumu donosi većinom glasova birača koji izađu na birališta. Time su minirali obrambeni nasip i dobili današnju poplavu referendumskih inicijativa.

Kada udruga „U ime obitelji” predlaže da se izborni prag za ulazak u Sabor snizi s 5 na 3 posto glasova, SDP i HDZ složno vrište: – To bi ugrozilo političku stabilnost države, jer bi prag od 3 posto omogućio ulazak mnoštva malih stranaka u Sabor! – To je točno. Jer, što je danas, osim SDP-a i HDZ-a, u Hrvatskoj stabilno?

No to je i licemjerno. Jer taj argument brani upravo tu „političku stabilnost” koja dopušta sudjelovanje u državnoj vlasti samo HDZ-u, SDP-u i njihovim saveznicima. A njihovi saveznici, po demoskopskim istraživanjima, uživaju potporu birača znatno nižu od izbornoga praga koji predlaže udruga „U ime obitelji”. Sve u svemu, postupanje SDP-a i HDZ-a nije odveć etično, ali je barem logično. Ja se čudim razočaranju Željke Markić. Zar je doista očekivala da će HDZ objeručke prihvatiti zabranu izbornoga saveza koji on već dvije godine mukotrpno gradi?!

Kada udruga „U ime obitelji” predlaže da se izborni prag za ulazak u Sabor snizi s 5 na 3 posto glasova, SDP i HDZ složno vrište: – To bi ugrozilo političku stabilnost države, jer bi prag od 3 posto omogućio ulazak mnoštva malih stranaka u Sabor! – To je točno. Jer, što je danas, osim SDP-a i HDZ-a, u Hrvatskoj stabilno?

HDZ i Crkva

Hoće li po Vašem mišljenju ova referendumska inicijativa imati posljedica na odnos između Katoličke crkve i najjače oporbene stranke budući da je Crkva dala potporu referendumu?

Referendum izborni zkaonPitanje me zbunjuje. Koja Crkva? „Zajednica svetih” (communitas sanctorum), tj. zajednica svih krštenih? Ili zajednica crkvenih dostojanstvenika? A onda, nisu li upravo katolici – jer u Hrvatskoj su bezvjerci i inovjerci izborno nemoćne manjine – nije li upravo ta najšira Katolička crkva dvaput izabrala Stjepana Mesića i jednom Ivu Josipovića za predsjednika Republike Hrvatske?

Drago mi je što u zadnje vrijeme visoki crkveni dostojanstvenici češće „izlaze iz sakristije” i javno pokazuju zauzetost za dobro hrvatskoga društva i države. Ali ne mogu ni nagađati, a kamoli znati hoće li razmimoilaženje pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika i HDZ-ovih stranačkih prvaka oko ove referendumske inicijative imati kakva utjecaja na odnos između Katoličke crkve i HDZ-a. Niti su politika i logika jednojajčane blizanke niti je dostojanstvenička Katolička crkva zlopamtilo.

Zakašnjelo buđenje

Nisam siguran da te udruge mogu znatnije doprinijeti demokratizaciji hrvatske političke scene, ali njihov je angažman i bez toga dragocjen. Samo one mogu uspješno suzbiti nesnosni teror kojim svjetonazorne manjine već petnaestak godina zlostavljaju hrvatsko društvo.

Kako gledate na sve jači angažman tzv. civilnih udruga konzervativnog usmjerenja posljednje dvije godine? Može li njihov angažman u budućnosti doprinijeti većoj demokratizaciji političke scene i preobrazbi sadašnjega sustava?

To je prilično zakašnjelo buđenje. No, bolje ikad nego nikad! Nisam siguran da te udruge mogu znatnije doprinijeti demokratizaciji hrvatske političke scene, ali njihov je angažman i bez toga dragocjen. Samo one mogu uspješno suzbiti nesnosni teror kojim svjetonazorne manjine već petnaestak godina zlostavljaju hrvatsko društvo.

Predsjednički izbori

Krajem ove odnosno početkom iduće godine očekuju nas predsjednički izbori. Kako gledate na izglede sadašnjega predsjednika dr. Ive Josipovića, a kako na izglede gospođe Kolinde Grabar Kitarović?

Josipović je zbog štete koju je kao državni poglavar nanosio Hrvatskoj davno trebao biti opozvan i sankcioniran.To međutim ne znači da se on uzalud nada novomu predsjedničkom mandatu. Dapače, lako se može dogoditi da ga opet izabere ono isto dobrostivo i zaboravno katoličko izborno tijelo koje je već triput za predsjednike Republike Hrvatske pobožno izabiralo ideološki vrlo slične odvjetke vrlo sličnih bezbožničkih obitelji.

Uz to ne treba zaboravljati da Josipović, za razliku od Kolinde, može s položaja državnoga poglavara sve do izbora svaki dan glasom i slikom po desetak puta ulaziti u dom svakoga birača. Kolinda se može –ako može – Josipoviću snažno suprotstaviti samo oprječnim političkim programom. To sam joj, nepitan za savjet, javno predložio u kolumni Deset savjeta Kolindi. Zašto? Zato što mislim da je krajnji čas da se prekine sramotna pantovčačka tradicija.

Josipović, za razliku od Kolinde, može s položaja državnoga poglavara sve do izbora svaki dan glasom i slikom po desetak puta ulaziti u dom svakoga birača. Kolinda se može –ako može – Josipoviću snažno suprotstaviti samo oprječnim političkim programom. To sam joj, nepitan za savjet, javno predložio u kolumni Deset savjeta Kolindi. Zašto? Zato što mislim da je krajnji čas da se prekine sramotna pantovčačka tradicija.

Parlamentarni izbori

Za nešto više od godine dana očekuju nas i parlamentarni izbori, na kojima mnogi već sada najavljuju pobjedu HDZ-a odnosno koalicije koju ta stranka prevodi. Može li po Vašem mišljenju HDZ dovesti do pozitivnih promjena na političkoj i gospodarskoj razini? Je li HDZ po Vašem mišljenju prošao nužnu katarzu u odnosu na Sanaderovo vrijeme?

Sustavna će klackalica, ako je štogod ne poremeti, bez sumnje podignuti HDZ i njegovu koaliciju na vlast. HDZ ima i snage za pozitivne promjene u politici i gospodarstvu. Pitanje je hoće li ih htjeti .provesti. A katarza? Aristotelovsko pročišćenje? Hrvatska državna politika nakon Franje Tuđmana nije atička tragedija. Ta je politika tragična lakrdija. A u lakrdiji, makar i tragičnoj, ne može biti ni latinske lustracije, a kamoli grčke katarze.

Britanski mućak

Iako su mnogi najavljivali da će nakon ulaska Hrvatske u EU prestati pritisci za njezino daljnje “regionalno povezivanje” i da će se Hrvatska više orijentirati na srednjoeuropski prostor, čini se da se u tomu ništa bitno nije promijenilo. Vaš komentar?

Hrvatske su političke elite eurotropne. London je izmislio tzv. Zapadni Balkan (Euroslaviju, Regiju), Bruselj je to prihvatio, Mesić i Račan potpisali na zagrebačkom Zapadnobalkanskom sastanku na vrhu u studenomu 2000. Otad se promijenilo samo to da nam sada, otkad smo u Europskoj uniji, i Angela Merkel prodaje taj britanski mućak.

Sustavna će klackalica, ako je štogod ne poremeti, bez sumnje podignuti HDZ i njegovu koaliciju na vlast. HDZ ima i snage za pozitivne promjene u politici i gospodarstvu. Pitanje je hoće li ih htjeti provesti. A katarza? Aristotelovsko pročišćenje? Hrvatska državna politika nakon Franje Tuđmana nije atička tragedija. Ta je politika tragična lakrdija. A u lakrdiji, makar i tragičnoj, ne može biti ni latinske lustracije, a kamoli grčke katarze

EU

Prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU odlučno ste istupali protiv hrvatskoga ulaska u tu asocijaciju. Kako gledate na prvu godinu članstva u Uniji?

Kao prorok koji je donedavno proricao banalne očitosti, a sada ga boli svijest da se na svakom koraku obistinjuju njegova žalosna proroštva. Dostatno je spomenuti samo masovni bijeg školovanih mladih ljudi iz Hrvatske.

Naziru li se po Vašem mišljenju političke snage koje bi u budućnosti mogle Hrvatsku politički i gospodarski osoviti na noge i afirmirati kao ravnopravna sudionika u njezinu užem i širem političkom okružju?

Ja nekakve snage ne nazirem, ali vidim dosta mladih pojedinaca koji ulijevaju nadu. A bliska mi je i misao Friedricha Hölderlina: Gdje je pogibelj, tu raste i ono spasonosno.

Davor Dijanović/HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati