Pratite nas

Gospodarstvo

Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica

Objavljeno

na

bujica ivan lovrinovićGosti sinošnje Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bili su profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović koje je Hrvatska udruga banaka žestoko napala zbog komentara.  

Podsjetimo, HUB je od dekana Ekonomskog fakulteta tražio da se ogradi od “neutemeljnih i štetnih” izjava ove dvojice profesora. Profesor Jakovčević tvrdi da se time šalje poruka da bankarski lobi svugdje ima svoje ljude. “U policiji, imaju svoje analitičare, glasila, plaćenike. Što smo mi za njih, oni će nas obrisati s lica zemlje. Nisam zabilježio da je u mladoj Hrvatskoj zabilježen ovakav staljinistički pokušaj začepljivanja usta”.

“Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica. U ovom trenutku presudno je pokazati silu novca i silu imovinske snage”, dodao je Jakovčević.

Drugi gost Bujice, profesor Lovrinović, komentirao je tvrdnje da je u slučaju valutnih klauzula sve provedeno po zakonu.

“Treba postaviti pitanje tko je pisao prijedloge tih zakona. Ljudima je poznato da onaj tko ima kapital utječe na sve razine vlasti, zašto onda ne bi tako nešto i radio? Tako je i pretvorba i privatizacija bila po zakonu, a danas smo u situaciji da se raspada hrvatsko društvo. HNB je rekao da je sve po zakonu. To govori tko je najbolje upoznat sa zakonom i tko je utjecao na takve zakone”, oštar je profesor Lovrinović.

Nastavlja kako su svi krediti koji su vezani za švicarski franak isplaćivani u kunama. “To su kunski krediti. Nastoji se rasprava prebaciti na drugi kolosijek pa se njih nastoji predstaviti kao kredite u CHF. To su kunski krediti vezani za CHF. Ako netko nakon deset godina napola ne smanji glavnicu s kamatama, nego ima duplo veći dug, to ne možemo nazvati drugačije nego lihvom”.

Jakovčević se pozvao na analizu koju su napravili na temelju izvješća Hrvatske narodne banke i koju su predstavili na današnjoj konferenciji za medije koju su organizirali s Udrugom Franak.

“Iz tog izvješća, koje je bez potpisa i bez memoranduma, pogledali smo što se događa od 2001. pa do 2013. Vršna godina u kojoj je bila najveća vrijednost odobrenih kredita je bila 2008. To je bilo 39 milijardi kuna uz valutnu klauzulu. Njihova pokrivenost stvarnim švicarskim francima bila je svega 11,7 milijardi. Dakle, pokrivenost je samo 30 posto, a ostalih 27 milijardi pokriveno je ugovorima na terminskim tržištima. To su financijske izvedenice na koje se vi kladite na kretanje tečaja. Rizik je bio aprecijacija CHF. Ako se dogodi, naša banka je zaštićena jer je sa svojom majkom u inozemstvu osigurala da ta obveza bude podmirena istodobno s rastom kredita, odnosno primjenom valutne klauzule… Građani su tako uvučeni u igru valutnih ratova”, objasnio je profesor Jakovčević.

Banke su u dobitku

Banke su tako radile  “šalterski” kako bi prodale proizvode masovno i serijski, a da nisu pitali klijente žele li osiguranje kojim bi se mogli zaštititi i na temelju čega bi mogli odustati od kredita. Uz sve to, postojale su indikacije da će doći do skoka tečaja švicarskog franka.

“Ono što smo danas prezentirali, iz tih agregiranih izvješća, stoji da su na kraju 2010. banke iskazale gubitak u derivatima od 3,3 milijarde kuna, međutim, ima valjati na umu dobit. Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Prema tome, hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijardi kuna, sve na teret hrvatskih dužnika”, pojasnio je Jakovčević.

Lovrinović ne zna što su radili članovi Savjeta HNB-a. “Tamo je bilo podosta uglednih ljudi koji se pojavljuju često u medijima i daju mudre prijedloge za tešku situaciju, ali nikada se nisu oglasili i dali primjedbu na monetarnu politiku HNB-a, daje se dojam da im je najbitnije bilo sudjelovati i biti tamo. Neka njima ide na savjest što se događa u životu svakog od nas. To je iritanto gledati, nekih se sramimo, koji su zaista bili tamo, a danas dociraju. Oni su bili zaduženi da stvaraju zajedno s proteklim guvernerima fikciju stabilnosti. Danas je glavni slogan u HNB-u stabilnost cijena, a raspala se ekonomija, mladi ljudi moraju bježati vani. Ovdje je riječ o velikoj obmani, ništa drugo”.

Lovrinović dodaje da ne ruše bankarski sustav, nego ukazuju na njegovu neetičnost. Ipak, istaknuo je da je samo osam od 30 banaka imalo opciju valutne klauzule, većinom u starnom vlasništvu.

“Od trenutka kad smo sagradili monetarni suverenitet, netko je ubacio kukavičje jaje u gnijezdo našeg monetarnog suvereniteta, od 1994. kada smo uveli kunu stvara se sumnja i razgrađuje taj monetarni sustav baziran na kuni. Mi nemamo monetarne suverenosti, HNB nije središnja banka, ona je najveća mjenjačnica u Hrvatskoj, njenom guverneru je dosadno. Stalno su nas strašili – nemojte imati povjerenja u kunu. 20 godina imamo stabilnu stopu inflacije, u takvom ambijentu ne koristiti domaću valutu je grijeh”, tvrdi Lovrinović.

Jakovčević tvrdi da je Vladina mjera o fiksiranju tečaja švicarskog franka za stambene kredite mjera koja je morala biti hitno donesena, i koja je obavila svoju temeljnu zadaću – da smiri ljude koji su ugroženi i očajni. No, to je prijelazno rješenje dok se ne nađe bolji model, a prema gostima Bujice, taj prijelazni period ne bi trebao trajati dulje od tri mjeseca.

Voditelja emisije zanimalo je što će biti  s ljudima koji kredite imaju u eurima.

Lovrinović se pozvao na 2001. godinu i godine nakon kada se tvrdilo da je franak stabilan zbog stabilne Švicarske, a onda je 2011. opalio grom iz vedra neba. “Naš prijedlog je da se svi krediti konvertiraju u kunske, jer će se u suprotnom osnovati Udruga Euro”.

Marić: Bolje da se HUB ne poziva na struku i pamet

U Bujicu se telefonski javio saborski zastupnik HDZ-a Goran Marić, koji je podržao profesore i osudio pismo HUB-a. Smatram da je to izravan udar na slobodu mišljenja. To je primjer nedemokratskog akta kojim se zahtijeva zabrana ljudskog prava na drugačije mišljenje o jednom teškom ljudskom problemu. Umjesto činjenica i argumenata, HNB i banke preko HUB-a i nekih mladih pojedinaca necivilizirano i grubo se obračunavaju sa slobodom znanstvenog mišljenja. Takvima bih poručio – molim da se ne pozivaju na struku i pamet, i dalje im ostaju na raspolaganju alati kojima su se do sada koristili, a to su krivotvorine”, rekao je Marić.

Saborski zastupnik ne podupire Vladino rješenje problema “švicarca”.

“To je trebala učiniti Hrvatska narodna banka, ranije je trebala fiksirati tečaj i šteta bi bila manja. Sada imamo jedan tečaj na glavnicu, drugi na kamate. Rješenje je samo privremeno dobro, međutim, nije ga trebala utvrđivati Vlada nego HNB. Zabrinjava me šutnja akademske zajednice. Društvo ekonomista je reagiralo, ali najviše šute oni koji se financiraju iz proračuna. Oni su naučili šutjeti. Većinu njih samo interesira koliko se godišnje uplaćuje iz proračuna i njihov status, a kad je u pitanju patnja hrvatskog naroda, to ih ne zanima. I sam sam na udaru jer sam među prvima upozorio na protunarodno djelovanje HNB-a”, tvrdi Goran Marić.

Ukazao je na bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je “bio toliko popularan da su ga zamalo kandidirali za predsjednika republike”, a za njegovo vrijeme je omogućena situacija kakva vlada danas.

“U Hrvatskoj postoji nekoliko smjerova, to su mjehovi, baloni. Mjehovi lažnog ugleda. Sklonost špekulacijama i adrenalinskom poslovanju. Pojava kontaminiranog financijskog proizvoda koji se ne smije pustiti na tržište, a ne da regulatorno savjetuje, pa nije HNB konzultant za tvrtke, ona je regulator koja mora sprječavati. Jedan od elemenata je i razina financijske pismenosti, ali i pohlepa vlasnika iz financijskog sektora. Vlada i Sabor skoro su bezuvjetno prihvaćali izvješća HNB-a”.

Dodao je da ovo ne sliči na rješenje problema, nego na odgodu problema. “Financijsko tržište zatrpano je problemima koji će tek doći na red. Imamo i vezanu štednju na euro koja će tek postati problem”, zaključio je svoje javljanje Goran Marić.

Lovrinović smatra da je nepovjerenje prema kuni nasljeđe iz socijalizma, kada je vladalo nepovjerenje prema dinaru.

Pretvaranje kredita u eure nije nikakvo rješenje, smatra profesor Jakovčević. “Mi trebamo vratiti suverenitet”.

Gosti Bujice komentirali su i uspjeh Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim izborima.

“Sinčić je jedan novi vjetar. Toga će biti sve više, tih propuha, odnosno provjetravanja ovih starih vjetrova. Čuo sam da rade ozbiljan gospodarski program s monetarnom reformom”, rekao je Drago Jakovčević.

“Čim je rekao riječi monetarni suverenitet, njega su počeli proglašavati luđakom, to je samo znak da je taj čovjek imao prava pitanja. Sada im samo treba jedna stručna podrška”, dodao je Ivan Lovrinović.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

MMF: Utjecaj krize u Agrokoru na gospodarstvo u RH je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond predviđa hrvatskom gospodarstvu pozitivne trendove: rast od 2,9% u ovoj godini i 2,7% za 2018. godinu.

Turizam, izvoz i povećanje potrošnje građana glavni su razlozi za gospodarski rast. Nezaposlenost, osobito mladih i visok javni dug glavne su slabosti nacionalne ekonomije.

Utjecaj krize u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo, prema tumačenju MMF-a, za sada je pod kontrolom.

U projekcije rasta MMF-a za hrvatsko gospodarstvo kriza u Agrokoru već je uključena. Utjecaj Agrokora na hrvatsko gospodarstvo za sada je ograničen. Naravno da postoje prijetnje za rast zbog krize, za sada su one ograničene.

Da bi se nastavio takav trend, bitno je da se kriza i dalje rješava na miran način. Dakle, problemi se moraju rješavati brzo, a napredak u rješavanju krize mora i dalje biti transparentan, kazao je Khaled Sakr, šef Misije MMF-a za Hrvatsku.

Naglasio bih da je jedan od razloga što je utjecaj Agrokora na rast hrvatskoga gospodarstva bio ograničen i politika HNB-a koji je svojim mjerama uspio spriječiti izloženost bankarskog sektora jednom velikom vjerovniku, dodao je Sakr.

Napomenuo je da je iznimno važno zadržati trend rasta. Sve zemlje u regiji koje su bile pogođene globalnom krizom imale su pad BDP-a. Hrvatskoj će trebati deset godina da se vrati na poziciju prije početka globalne krize, dvostruko dulje nego zemljama u regiji.

Zato je važno nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost čija je stopa visoka posebno među mladima, ženama i ljudima srednje dobi. Važno je nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost i oživiti program nacionalnih reformi, istaknuo je Sakr.

facebook komentari

Nastavi čitati