Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica

0

bujica ivan lovrinovićGosti sinošnje Bujice na Osječkoj TV i pridruženim televizijama bili su profesori zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Drago Jakovčević i Ivan Lovrinović koje je Hrvatska udruga banaka žestoko napala zbog komentara.  

Podsjetimo, HUB je od dekana Ekonomskog fakulteta tražio da se ogradi od “neutemeljnih i štetnih” izjava ove dvojice profesora. Profesor Jakovčević tvrdi da se time šalje poruka da bankarski lobi svugdje ima svoje ljude. “U policiji, imaju svoje analitičare, glasila, plaćenike. Što smo mi za njih, oni će nas obrisati s lica zemlje. Nisam zabilježio da je u mladoj Hrvatskoj zabilježen ovakav staljinistički pokušaj začepljivanja usta”.

“Bahatost iza koje stoji novac i imovina nema granica. U ovom trenutku presudno je pokazati silu novca i silu imovinske snage”, dodao je Jakovčević.

Drugi gost Bujice, profesor Lovrinović, komentirao je tvrdnje da je u slučaju valutnih klauzula sve provedeno po zakonu.

“Treba postaviti pitanje tko je pisao prijedloge tih zakona. Ljudima je poznato da onaj tko ima kapital utječe na sve razine vlasti, zašto onda ne bi tako nešto i radio? Tako je i pretvorba i privatizacija bila po zakonu, a danas smo u situaciji da se raspada hrvatsko društvo. HNB je rekao da je sve po zakonu. To govori tko je najbolje upoznat sa zakonom i tko je utjecao na takve zakone”, oštar je profesor Lovrinović.

Nastavlja kako su svi krediti koji su vezani za švicarski franak isplaćivani u kunama. “To su kunski krediti. Nastoji se rasprava prebaciti na drugi kolosijek pa se njih nastoji predstaviti kao kredite u CHF. To su kunski krediti vezani za CHF. Ako netko nakon deset godina napola ne smanji glavnicu s kamatama, nego ima duplo veći dug, to ne možemo nazvati drugačije nego lihvom”.

Jakovčević se pozvao na analizu koju su napravili na temelju izvješća Hrvatske narodne banke i koju su predstavili na današnjoj konferenciji za medije koju su organizirali s Udrugom Franak.

“Iz tog izvješća, koje je bez potpisa i bez memoranduma, pogledali smo što se događa od 2001. pa do 2013. Vršna godina u kojoj je bila najveća vrijednost odobrenih kredita je bila 2008. To je bilo 39 milijardi kuna uz valutnu klauzulu. Njihova pokrivenost stvarnim švicarskim francima bila je svega 11,7 milijardi. Dakle, pokrivenost je samo 30 posto, a ostalih 27 milijardi pokriveno je ugovorima na terminskim tržištima. To su financijske izvedenice na koje se vi kladite na kretanje tečaja. Rizik je bio aprecijacija CHF. Ako se dogodi, naša banka je zaštićena jer je sa svojom majkom u inozemstvu osigurala da ta obveza bude podmirena istodobno s rastom kredita, odnosno primjenom valutne klauzule… Građani su tako uvučeni u igru valutnih ratova”, objasnio je profesor Jakovčević.

Banke su u dobitku

Banke su tako radile  “šalterski” kako bi prodale proizvode masovno i serijski, a da nisu pitali klijente žele li osiguranje kojim bi se mogli zaštititi i na temelju čega bi mogli odustati od kredita. Uz sve to, postojale su indikacije da će doći do skoka tečaja švicarskog franka.

“Ono što smo danas prezentirali, iz tih agregiranih izvješća, stoji da su na kraju 2010. banke iskazale gubitak u derivatima od 3,3 milijarde kuna, međutim, ima valjati na umu dobit. Gubitak hrvatskih banaka od 3,3 milijarde kuna je dobitak njihovih majki, a taj gubitak su hrvatske banke nadoknadile iskazanom dobiti od tečajnih razlika u vrijednosti od 3,5 milijardi kuna. Prema tome, hrvatske banke su u istoj godini zaradile 200 milijuna kuna, a na razini grupe ili konsolidiranog izvješća grupa je zaradila ekstra dobit u iznosu od 3,5 milijardi kuna, sve na teret hrvatskih dužnika”, pojasnio je Jakovčević.

Lovrinović ne zna što su radili članovi Savjeta HNB-a. “Tamo je bilo podosta uglednih ljudi koji se pojavljuju često u medijima i daju mudre prijedloge za tešku situaciju, ali nikada se nisu oglasili i dali primjedbu na monetarnu politiku HNB-a, daje se dojam da im je najbitnije bilo sudjelovati i biti tamo. Neka njima ide na savjest što se događa u životu svakog od nas. To je iritanto gledati, nekih se sramimo, koji su zaista bili tamo, a danas dociraju. Oni su bili zaduženi da stvaraju zajedno s proteklim guvernerima fikciju stabilnosti. Danas je glavni slogan u HNB-u stabilnost cijena, a raspala se ekonomija, mladi ljudi moraju bježati vani. Ovdje je riječ o velikoj obmani, ništa drugo”.

Lovrinović dodaje da ne ruše bankarski sustav, nego ukazuju na njegovu neetičnost. Ipak, istaknuo je da je samo osam od 30 banaka imalo opciju valutne klauzule, većinom u starnom vlasništvu.

“Od trenutka kad smo sagradili monetarni suverenitet, netko je ubacio kukavičje jaje u gnijezdo našeg monetarnog suvereniteta, od 1994. kada smo uveli kunu stvara se sumnja i razgrađuje taj monetarni sustav baziran na kuni. Mi nemamo monetarne suverenosti, HNB nije središnja banka, ona je najveća mjenjačnica u Hrvatskoj, njenom guverneru je dosadno. Stalno su nas strašili – nemojte imati povjerenja u kunu. 20 godina imamo stabilnu stopu inflacije, u takvom ambijentu ne koristiti domaću valutu je grijeh”, tvrdi Lovrinović.

Jakovčević tvrdi da je Vladina mjera o fiksiranju tečaja švicarskog franka za stambene kredite mjera koja je morala biti hitno donesena, i koja je obavila svoju temeljnu zadaću – da smiri ljude koji su ugroženi i očajni. No, to je prijelazno rješenje dok se ne nađe bolji model, a prema gostima Bujice, taj prijelazni period ne bi trebao trajati dulje od tri mjeseca.

Voditelja emisije zanimalo je što će biti  s ljudima koji kredite imaju u eurima.

Lovrinović se pozvao na 2001. godinu i godine nakon kada se tvrdilo da je franak stabilan zbog stabilne Švicarske, a onda je 2011. opalio grom iz vedra neba. “Naš prijedlog je da se svi krediti konvertiraju u kunske, jer će se u suprotnom osnovati Udruga Euro”.

Marić: Bolje da se HUB ne poziva na struku i pamet

U Bujicu se telefonski javio saborski zastupnik HDZ-a Goran Marić, koji je podržao profesore i osudio pismo HUB-a. Smatram da je to izravan udar na slobodu mišljenja. To je primjer nedemokratskog akta kojim se zahtijeva zabrana ljudskog prava na drugačije mišljenje o jednom teškom ljudskom problemu. Umjesto činjenica i argumenata, HNB i banke preko HUB-a i nekih mladih pojedinaca necivilizirano i grubo se obračunavaju sa slobodom znanstvenog mišljenja. Takvima bih poručio – molim da se ne pozivaju na struku i pamet, i dalje im ostaju na raspolaganju alati kojima su se do sada koristili, a to su krivotvorine”, rekao je Marić.

Saborski zastupnik ne podupire Vladino rješenje problema “švicarca”.

“To je trebala učiniti Hrvatska narodna banka, ranije je trebala fiksirati tečaj i šteta bi bila manja. Sada imamo jedan tečaj na glavnicu, drugi na kamate. Rješenje je samo privremeno dobro, međutim, nije ga trebala utvrđivati Vlada nego HNB. Zabrinjava me šutnja akademske zajednice. Društvo ekonomista je reagiralo, ali najviše šute oni koji se financiraju iz proračuna. Oni su naučili šutjeti. Većinu njih samo interesira koliko se godišnje uplaćuje iz proračuna i njihov status, a kad je u pitanju patnja hrvatskog naroda, to ih ne zanima. I sam sam na udaru jer sam među prvima upozorio na protunarodno djelovanje HNB-a”, tvrdi Goran Marić.

Ukazao je na bivšeg guvernera HNB-a Željka Rohatinskog koji je “bio toliko popularan da su ga zamalo kandidirali za predsjednika republike”, a za njegovo vrijeme je omogućena situacija kakva vlada danas.

“U Hrvatskoj postoji nekoliko smjerova, to su mjehovi, baloni. Mjehovi lažnog ugleda. Sklonost špekulacijama i adrenalinskom poslovanju. Pojava kontaminiranog financijskog proizvoda koji se ne smije pustiti na tržište, a ne da regulatorno savjetuje, pa nije HNB konzultant za tvrtke, ona je regulator koja mora sprječavati. Jedan od elemenata je i razina financijske pismenosti, ali i pohlepa vlasnika iz financijskog sektora. Vlada i Sabor skoro su bezuvjetno prihvaćali izvješća HNB-a”.

Dodao je da ovo ne sliči na rješenje problema, nego na odgodu problema. “Financijsko tržište zatrpano je problemima koji će tek doći na red. Imamo i vezanu štednju na euro koja će tek postati problem”, zaključio je svoje javljanje Goran Marić.

Lovrinović smatra da je nepovjerenje prema kuni nasljeđe iz socijalizma, kada je vladalo nepovjerenje prema dinaru.

Pretvaranje kredita u eure nije nikakvo rješenje, smatra profesor Jakovčević. “Mi trebamo vratiti suverenitet”.

Gosti Bujice komentirali su i uspjeh Ivana Vilibora Sinčića na predsjedničkim izborima.

“Sinčić je jedan novi vjetar. Toga će biti sve više, tih propuha, odnosno provjetravanja ovih starih vjetrova. Čuo sam da rade ozbiljan gospodarski program s monetarnom reformom”, rekao je Drago Jakovčević.

“Čim je rekao riječi monetarni suverenitet, njega su počeli proglašavati luđakom, to je samo znak da je taj čovjek imao prava pitanja. Sada im samo treba jedna stručna podrška”, dodao je Ivan Lovrinović.

facebook komentari