Pratite nas

BiH

Balkanske mimikrije

Objavljeno

na

Kad hrvatska državna politika nema adekvatne vlastite odgovore na neprihvatljive strane strategije, onda strah naroda može biti razložan, ali ne i opravdan, jer ga upravo taj strah paralizira za bilo koju ozbiljnu političku akciju. Prvu prigodu da se narod riješi Hrvatskoj neprijateljskih jugoslavenskih strategija bit će na predsjedničkim izborima.

opet-lapsus-josipovic-pusic-nazvao-ministricom-pravosudja

Nedavno je HNS, odnosno stranka Vesne Pusić, najavila kako će njezin stranački kandidat na sljedećim predsjedničkim izborima biti Ivo Josipović. Možda ta Josipovićeva preuranjena kandidatura, bar što se tiče prihvatljivosti HNS-a u hrvatskoj javnosti, ne bi izazivala pozornost da se ne radi o glavnom koalicijskom partneru Milanovićeva SDP-a.

Kad bi Josipović doista bio samo kandidat gospođe Pusić, vjerojatno ne bi mogao dosegnuti ni izborni prag od pet posto glasova. Naime, stranku Vesne Pusić u nepisanom programu karakterizira ekstremno “regionstvo”, a pod tim se nazivom obično skrivaju političke projekcije, koje kao temelj sadrže integracijske komponente o ponovnom ustrojavanju jedinstvene balkanske državne zajednice, koja se tijekom 20. stoljeća nasilnim putem najprije manifestirala u svom monarhofašističkom, a potom i u komunističkom obliku.

Druga pak karakteristika stranke gospođe Pusić jest ekstremni gospodarski liberalizam, koji se u političkom životu očituje i kao potpuni nedostatak socijalnoga osjećaja. Takav stav pak u pitanjima prema nacionalnim bogatstvima i gospodarskim subjektima od nacionalnoga interesa obično se u stvarnosti pretvara u posvemašnju rasprodaju, koja na kraju stanovništvo dovodi u potpunu ovisnost o stranom kapitalu.

Ako se politika gospođe Pusić nadovezuje na karađorđevićevsku političku tradiciju, onda se politika njezina predsjedničkoga kandidata, što gospodin Josipović i ne skriva, veže na komunističku politiku satrapa Josipa Broza Tita. Premda se u stvarnosti ova dva politička sustava međusobno isključuju, predsjednica HNS-a i predsjednički kandidat očito imaju previše dodirnih točaka. Možda je politička ideologija jugoslavenstva upravo ona dodirna točka, koja preteže nad svim drugim „izmima“.

Unatoč svim protimbama, možda pragmatičnu sintezu međusobna zajedništva dviju totalitarnih jugoslavenskih ideologija najbolje sažimaju dva lika hrvatske političke pozornice, koji nastupaju pod krinkom zaštite ljudskih prava – šefica Dokumente Vesna Teršelič, koju je Josipović dodjelom državnoga odličja prošle godine uzdigao na oltar časti „nacionalne“ heroine te šef samozvane udruge Goljp Zoran Pusić, inače brat predsjednice HNS-a. Mnoga povijesna iskustva pokazuju kako se protivnik, dobro kamufliran, najbolje osjeća tamo gdje ga se najmanje očekuju. Tko bi tako rekao da će se u pozadini ideje „pravednosti“ prikrivati nositelj potpuno nepravedna odnosa prema većini stradalničke populacije tijekom srpske agresije na Hrvatsku?

Jednako tako se ispod naziva Hrvatske narodne stranke, dakle po imenu bitno nacionalne pučke stranke, skriva politika ekstremnoga liberalizma.

Šefovi pak Dokumente i Goljpa, neprestano se zauzimajući za sustavni progon hrvatskih branitelja, izgledaju kao najistaknutije manifestacije totalitarne jugonacionalističke politike. Nije tajna kako se upravo „militantni“ mirovnjaci vrlo često odazivaju na londonske konzultacije, pa mnogi smatraju kako se iza njihova mirovnjačkoga djelovanja skriva tek jedna od inačica britanske balkanske strategije. No nema samo Velika Britanija svoju balkansku strategiju. Imaju je i sve velike europske sile. Rusija ju na primjer manifestira izgradnjom t. zv. Južnog toka, kojim bi posredno preko Srbije mogla u šaci držati najprije Ukrajinu, a potom i dijelove srednje Europe te Mediterana.

Ne treba zaboraviti kako u svojoj lepezi zaštite nacionalnih interesa sličnu politiku na raspolaganju ima i hrvatska saveznica Njemačka. Ona se manifestirala tijekom nedavnoga posjeta srbijanskoga premijera Aleksandra Vučića Berlinu.

Francuska pak politika, zbog svojih balkanskih probitaka, praktično je bojkotirala sarajevsko obilježavanje 100. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata, čime je htjela dati do znanja kako se i danas nalazi na sličnim versjaskim političkim pozicijama.

Čak i manje europske države, poput Madžarske, imaju svoje balkanske interese. Nakon što je hrvatska politika svim silama razrušila tradicionalno dobre hrvatsko-madžarske odnošaje, Budimpešta je bez oklijevanja javno poručila kako ih sa Srbijom veže povijesno prijateljstvo.

Države su djelatni čimbenici međunarodnih odnošaja. Među njima ne postoji sklonost i prijateljstvo, nego isključivo međunarodno pravo i interes pojedinih država.

Kad hrvatski političari shvate, naravno ne mislim na one koji se još i danas bude s gađanjem zato što žive u samostalnoj hrvatskoj državi, da im je zadaća služiti svomu narodu, a na međunarodnoj razini štiti interese vlastite države, onda će se mijenjati i mentalni sklop sadašnjega straha od svake strane političke strategije.

Naime, kad hrvatska državna politika nema adekvatne vlastite odgovore na neprihvatljive inozemne strategije, onda strah naroda može biti razložan, ali ne i opravdan, jer ga upravo taj strah paralizira za bilo koju ozbiljnu političku akciju.

Prvu prigodu da se narod riješi Hrvatskoj neprijateljskih jugoslavenskih strategija bit će na predsjedničkim izborima.

Tada će između dva suprotstavljena kandidata hrvatski izbornici određivati i državnopravnu koncepciju svoje države.

Nadamo se da će do izbora biti dovoljno vremena da i birači uvide pod kojim se sve krinkama želi preuzeti vlast nad hrvatskim narodom.

 

 

Mate Kovačević

facebook komentari

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati