Pratite nas

Iz Svijeta

Barack Obama održao oproštajni govor

Objavljeno

na

Barack Obama u utorak je u svom oproštajnom predsjedničkom govoru pozvao Amerikance da se zauzmu za američke vrijednosti i odbace diskriminaciju dok zemlju preuzima njegov nasljednik, republikanac Donald Trump.

U emocionalnom govoru u kojem je zahvalio svojoj obitelji i proglasio svoje vrijeme dok je bio predsjednik SAD-a kao najveću čast u svom životu, Obama je apelirao na okupljene da prihvate njegovu viziju napretka te istovremeno odbace neke od politika koje je Donald Trump promovirao tijekom predsjedničke kampanje za Bijelu kuću.

“Jednako kao što kao građani moramo ostati na oprezu od vanjske agresije, tako se moramo čuvati od slabljenja vrijednosti koje čine ono što jesmo”, rekao je Obama pred mnoštvom od oko 18.000 ljudi u svom rodnom gradu Chicagu, gdje je proslavio svoju povijesnu izbornu pobjedu 2008. kao prvi afroamerički predsjednik SAD-a.

Trump, koji će preuzeti ured 20. siječnja, predložio je, između ostalog, da SAD zabrani ulazak muslimanima u zemlju, gradnju zida na granici s Meksikom, ukidanje Pariškog dogovora o klimatskim promjenama te ukidanje Obaminog zakona o zdravstvenoj reformi.

Obama se jasno usprotivio takvim stajalištima tijekom vatrenih govora u sklopu predsjedničke kampanje u kojoj je podržavao demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, no nakon završetka izbora postigao je pomirljiviji ton s Trumpom.

U svom oproštajnom govoru dao je do znanja da se njegova stajališta nisu promijenila.

“Odbijam diskriminaciju protiv američkih muslimana”, rekao je, što je popraćeno pljeskom publike.

“Ako netko može iznijeti plan koji je bolji od poboljšanja koja smo napravili za naš sustav zdravstvene zaštite, a koji pokriva što više ljudi po što manjim troškovima, javno ću to poduprijeti”, rekao je. Trump je, naime, apelirao na Kongres u kojem većinu ima Republikanska stranka, da odmah ukine zakon.

Obama je u svom govoru priznao da je ispravljanje povijesnih nepravdi – rasnih podjela bio nemoguć cilj.

“Nakon mojeg izbora, bilo je priče o post-rasnoj Americi. Takva vizija, koliko god bila dobronamjerna, nikada nije bila realna. Rasa je i dalje ostala moćno sredstvo podjele u našem društvu”, ustvrdio je.

Obama je naglasio da želi Trumpu dati jednak prostor koji je njemu dao prethodnik, republikanski predsjednik George W. Bush tako što se nakon napuštanja ureda nije eksponirao u javnosti.

Obaminom govoru prisustvovali su prva dama Michelle Obama, potpredsjednik Joe Biden, njegova žena Jill Biden te mnogi od sadašnjeg i bivšeg osoblja Bijele kuće te onih koji su sudjelovali u kampanji.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar će Plenkovića ovog tjedna pozvati na dijalog o granici

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski premijer Miro Cerar ovog će tjedna pozvati hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na nastavak njihova dijaloga o granici, piše u utorak ljubljansko “Delo” pozivajući se na izvore u vladi.

Cerarov poziv temeljit će se na prošlotjednom zaključku parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, koji je podržao vladine aktivnosti na implementaciji arbitražne presude o granici i Ceraru dao ovlaštenje da u vezi s tim nastavi dijalog s Hrvatskom, piše vodeći slovenski list.

“Delo” navodi da su se odnosi Ljubljane i Zagreba nakon Plankovićeva govora u Ujedinjenim narodima, u kojemu je ponovio hrvatska stajališta o neprihvaćanju arbitraže, “zaledili”  te da su se oni, nakon što je Cerar otkazao ranije dogovoreni posjet Zagrebu, samo neformalno sastali tijekom nedavnog europskog summita u Tallinu, kada su razgovarali oko pola sata.

Tada je hrvatski premijer Ceraru kazao da je cilj Hrvatske da kroz dijalog dođe do boljeg razumijevanja pozicije jedne i druge strane, no sljedeći njihov sastanak  moguć je samo o provedbi odluke arbitara, navodi list.

Jučerašnja odluka slovenske vlade da objavi “vizualizaciju” tijeka međudržavne granice, odnosno grafički prikaz granice što ga je, prema presudi arbitražnog suda, pripremila slovenska geodetska uprava, znak je da se Slovenija “ubrzano priprema na implementaciju arbitražne presude”, navodi “Delo”.

Kako u vezi s objavom tog materijala na internetskim stranicama vlade navodi Slovenska televizija, arbitražni sud je u svojoj presudi odredio jasne koordinate granice na moru, gdje do sada granica nije bila određena, pa je po stajalištu Slovenije riječ o definitivnom rješenju, po kojemu Sloveniji pripada 81 posto površine Savudrijske vale, odnosno Piranskog zaljeva.

S druge strane, arbitražni sud nije odredio koordinate granice na kopnu, gdje se uglavnom držao načela razgraničenja po katastarskim podacima, zbog čega niti zacrtana granica iz objavljenih karata slovenskog Geološkog zavoda nije konačna nego privremena jer je treba uskladiti s Hrvatskom, navodi RTV Slovenija.

To se, kako navodi, prema međunarodnom pravu i po presudi arbitražnog suda može izvesti samo u bilateralnom dogovoru dviju strana.

Tehnički pregovori o usklađivanju mogli bi potrajati više godina, a ako dogovor s Hrvatskom o implementaciji presude ne bude moguć, Slovenija će koristiti privremeni zemljovid Geološkog zavoda, navodi Slovenska televizija.

Miro Cerar dobio jedinstvenu potporu na aktivnostima oko arbitraže

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Carles Puigdemont: Katalonska težnja ka neovisnosti trebala bi biti predmet pregovora sljedeća dva mjeseca

Objavljeno

na

Objavio

Katalonska težnja ka neovisnosti trebala bi biti predmet pregovora “sljedeća dva mjeseca”, rekao je katalonski čelnik Carles Puigdemont u pismu španjolskome premijeru Marianu Rajoyu u ponedjeljak.

-Sljedeća dva mjeseca, naš je glavni cilj pozvati Vas na dijalog i omogućiti međunarodnim, španjolskim i katalonskim pregovaračima da otvore put pregovorima.

U svojemu pismu, koje je na uvid dobila agencija dpa, Puigdemont se nije jasno očitovao je li njegova regija formalno proglasila neovisnost od Španjolske, no naveo je da katalonski parlament ima “demokratski mandat” da to učini nakon spornog referenduma održanoga 1. listopada.

Rajoy je Puigdemontu dao rok do ponedjeljka u 10 sati da razjasni ovo pitanje, a u protivnom će se suočiti sa sankcijama vlasti iz Madrida, nakon što je katalonski čelnik 10. listopada rekao kako Katalonija ima pravo na odcjepljenje, no da će zamrznuti te planove i pregovarati.

Višnja Starešina: Zašto Herceg-Bosna ne može biti Katalonija

facebook komentari

Nastavi čitati