Pratite nas

Istaknuto

Barbara Jonjić: Nedilju, dvi prije Oluje čeka se isprika Hrvata

Objavljeno

na

Dočin zavrući
I ožeže oni litnji zvizdan
Našin novinarin
Dični Hrvacki te ve kuća
Ne tribaju nikakvi događaji
Ni čut
Daj in priko trijest stupnjeva
I šaku čvrčaka
Paš vidit jada

Svake godine oni se negdi do
Prvi srpnja čudon čude
Oklen lita
E
Oklen ga
‘Ko ga je zva
Kome triba
Kome triba turizam i vruće lito
Jerbo oni bi tili jesesko lito
Ono kad kvalitetno ukiši i rastra
One što su već došli ili dok je na vakat da promini pute onima što tek mislu doći
Dočin padne pet kapi kiše
Pogleda uprta u nebo
Gataju kako će nan sezona podbacit
Znani su vrlo
Znaju oni
Kako eto dolazi i globalno zalađenje
Samo u našu lipu Hrvacku
Na planeti Zemlji su globalnin zatopljenjen
A ti mučiš
Jerbo si Hrvat i kriv si za sve
Nabili ti krivnju za sve ikad
Hrvat si koji mora trpit i Pupija i njegove Novosti
I Radu na Brijunin
I slavlje u Srbu
Neka znadeš kako to nije bijo nikakav antifašistički ustanak nego slavu stravični pokolj civila
I po novoj monduri moraš kažu smišljat i neku Ispriku
Nedilju, dvi prije Oluje
E
Čeka se isprika Hrvata

Ovo lito da’ Bog dragi k’o uzinad svima njima
Baš sve nan idje na ruku
Sve
I vruće
I sunčano
I more se modri
Nema cvitanja a ni izlivanja nafte
Nema morski ćukenja
A ni meduza metar puta metar
Sve in se fore izlizale

Zadnji pokušaji sabotaže su tuten
Požari po Titinin borovin šumama
I oni požari po granican i po naplatnin kućican

Ajde ove po šumama se dade inekako potaracat
Satraše se valja pravo reć naši vatrogasci
I piloti kanadera
Podmetnili leđa uskupa su narodon
I sve je pod kontolon za sada
Bogu vala

Ali
Kako kontrolirat one požare na granican svako zeru?
Nema tuten otvorenoga plamena
A vatra taji
I žera uvik drži
Nu
Da se razumimo
Ne gore one kućice a ni granični policajci
Bogu vala
Ne gori to
Ne planjca
Nego reporteri naši dični te ve kuća uguron ložu vatru poda našin turizmon
Su mikrofonin i montiranin materijalin

Kad god se stvore kilometarske kolone
Oni ložu vatru
Umisto da ladu i slavu

Kako
O
Kako uspiju od auta koja prolaze dan, noć nanjušit baš ono auto su kojin na naše more dolazi najner’oznija Srpkinja odavlen do Tokija?
I ajde što oni nju nadju
Oni njojzi daju misto u emisijan k’o da je baš ona ‘nako ner’ozna u najmanju ruku
osvojila svicko prvenstvo u vaterpolu
Daju prostor ženi koja maše rukan
Trkelja
I priti kako ona nami Hrvatin ne bi dala ni ući u EU da se nje pita
Au
Taće
Radost neurotična niti ne zna
Kako oni tek ćule prid tin vratin
A kako smo mi već tamokar
Na tomer derneku na koji nas ona ner’ozna pustila ne bi
A dernek ruku na srce ništa posebno
Podbacijo skroz

Pa unda nađu lika koji samo ponavlja
Geld, geld
Ae
U maniri oni ljudi kojima je i engleski
Kar, kar
Razumin i to
Kad na nekome jeziku znadeš reć – kune i auto
Znadeš
Valja pravo reć’ skoro sve
I tako znan imaš puno pravo
Izvriđat u našoj Lipoj sve redon
Od
Do
Jerbo
Ti imaš geld, geld
Neka plačeš kako ti je sve redon
Prikoskupo

Na te kućice
Zaprave
Tribalo bi poslat skroz drugovačije reportere
E
Šta tebi triba turist vikat
Geld, geld
Triba ga odman zaletit, zalipit
Ubit ga u pojam
Zakucat ga da zna di je doša’
Ajmo, sučin dolaziš?
Da vidimo..
Di je geld?
Kako nisi letijo avijonon?
Šta planiraš obać?
Oš vidit Plitvička?
Gledat Morešku?
Znaš li di su Litnje igre?
Di se Alka trče?
Ajde, gukni, kad počinje
Splicko lito?
I tako redon…
Polit žeru sićon ladne vode

Nu
Za rećemo Motovun, Radine Brijune i Pupijeve Novosti
Ne tribaš ga niti pitat
Ti derneki i ne živu od turista
Nji smest ne mere ni jesensko lito
E
To mi ranimo
Mi
Za sve vično krivi Hrvati
Ranimo našin državnin jaslan

Nego
Isprika?

Istina
Nije naše more jedino lipo za toćat se
Nije jedino plavo
A niti je jedino slano
Ima i veći
I topliji
Istina živa
Al’ samo naše more ima rećemo u prvome redu do plaže
Jedan
Dubrovnik
E
Lega se lipo nako bil uz plavo more
Prostro se
Uzinad
Pa ga gledaš
‘Nako lipa dok ti pamet ne stane

Isprika?

Ajmo ‘vako
Isprika od srca što smo
Došli na vakat
Vridni smo i promućurni valja pravo reć
Nismo se držali one kako je okolo bliže
Nego mi vrcon na jug
Na ovo more
Pa zauzeli i brez ručnika
Najlišpe

Ma, ponili bi mi i ručnike
Nije problem nikakav
Al’ to van se u vakat
Stoljeća sedmog
Nosilo nije
E
Nije

Isprike svima
Što eto neki mora nikakva nemaju
A mi zauzeli baš najlišpe
Ono su tisuću otoka
I
Nami dosta
Odavlen ni makac

Eto
A vi ostali se lipo sad snađite
Manje neroze molin lipo
Ispriku ste dobili
A ‘ko ima ispriku
Taj ima sve

Samo morebit more
Ne

Barbara Jonjić / Narod.hr /Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati