Bariša Čolak: Najlošija opcija bila bi da se Izborni zakon ne promijeni

1

Prema našem prijedlogu potpuno isto vrijedi glas Hrvata iz zapadne Hercegovine ili onoga u Tuzli ili u Sarajevu. Druga je stvar što nažalost u pojedinim sredinama nema dovoljan broj Hrvata, kazao je za TV1, predsjedatelj Doma naroda PS BiH Bariša Čolak.

Upitan zašto HNS predlaže treći kanal, jes li nezadovoljan zastupljenosti hrvatskog jezika na javnim servisima ili pak uređivačkom politikom, Čolak je kazao da je veći problem uređivačka politika, prenosi Hrvatski medijski servis.

– Naprosto vrijeme koje je iza nas je pokazalo da je zaista malo sadržaja s prostora gdje su većinski nastanjeni Hrvati, nego javni RTV sustav bi zaista trebao biti taj koji će promovirati kulturne i identitetske sadržaje jednog naroda, ne samo jednog naroda nego i svih građana, ali ovdje se radi o jednom narodu. Naravno kada je riječ o jeziku i tu imamo primjedbu i to ozbiljnu i zato smo mi u HNS-u izradili jedan prijedlog koji je dugo bio u javnoj raspravi i ja se nadam da će vrlo brzo i parlamentarci imati priliku o njemu raspravljati, kazao je Čolak.

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona, Čolak je kazao kako bi najlošija opcija bila da se Izborni zakon ne promijeni.

– Ne dovodim u pitanje to da se izbori ne raspišu jer tu nema zaprake da se ne raspišu, međutim ako dalje analiziramo i vidimo što nam nudi i kakva riješenja Izborni zakon onda vidimo da je potpuno nemoguće implementarati izborne rezultate, u slučaju da Ustavni sud BiH donese novu odluku kojom bi postojeće odredbe koje je proglasio neustavnima, stavio izvan snage. To je zapravo praksa Ustavnog suda koji je nama parlamentarcima dao rok od šest mjeseci da uskladimo izborni zakon s odlukom Suda, a ukoliko to ne učinimo, a sad je već gotovo sigurno da nećemo onda nam prijeti opasnost da izborne rezultate ne bismo mogli implementirati, i ne bi mogli izabrati izvršnu vlast u Federaciji ali ni Dom naroda u državnom parlamentu. Nadam se i vjerujem da će doći do izmjene izbornog zakona jer je to svima u interesu da se provede odluka Suda i da imamo vrlo jasna pravila prije nego što raspišemo izbore, kazao je Čolak.

Na konstataciju urednice Dnevnika Nikoline Veljović da je većina aktera u BiH svjesna da se Hrvatima mora omogućiti da biraju svoje predstavnike, poput člana Predsjedništva i pitanje može li se tu naći kompromis, Čolak je kazao kako po njemu to nužno.

– Mi smo ovim našim prijedlogom koji smo upitili u parlamentarnu proceduru i sada očekujemo odluku Ustavnog suda kada je riječ o potezanju pitanje vitalnog interesa bošnjačkog naroda – dakle, ovisno od te odluke procedura će se nastaviti, kako god to bude. Mislim da je šteta što smo izgubili dva mjeseca. Mislim da svakom narodu treba omogućiti da bira svoje predstavnike kada je riječ o Domu naroda i kad je riječ o članovima Predsjedništva. U tome nema ništa sporno jer mi time ne vrijeđamo ničiji vitalni interes što tražimo da hrvatski narod može izbarati člana Predsjedništva, kao i druga dva naroda, rekao je.

Upitan jesu li Hrvati iz Bosne koleteralna šteta nastojanja politike da spriječi Bošnjake da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Čolak je odgovorio:

– Ne, apsolutno ne. Svi oni koji to tvrde, ja bih ih uputio da pročitaju odluku Ustavnog suda i da pročitaju naš prijedlog. Po našem prijedlogu potpuno isto vrijedi glas Hrvata iz Zapadne Hercegovine ili onoga u Tuzli ili u Sarajevu. Druga je stvar što nažalost u pojedinim sredinama nema dovoljan broj Hrvata. Prema tome kada promatramo odluku Ustavnog suda vidjet ćemo da je stavio znak jednakosti između udjela jednakosti jednog konstitutivnog naroda u jednoj izbornoj jedinici u odnosu na taj narod i njegovu ukupnost u Federaciji i broja izaslanika koji se biraju iz te jedinice u odnosu na ovaj broj sedamnaest. Dakle, potpuno jednaka je vrijednost glasa u okviru svakog konstitutivnog naroda. Međutim imamo u FBiH situaciju koju imamo. Milijun i petsto tisuća je Bošnjaka a Hrvata nešto ispod petsto tisuća i Srba svega pedeset i šest. Kada bi bio izravan izbor Srbima bi bilo dovoljno tri i pol tisuće glasova za jedan mandat, dok Bošnjacima treba devedeset ili Hrvatima trideset tisuća. Mi smo te stvari postavili na vrlo jasan način. Ono što bi bilo dobro, a nije tako jer je u Ustavu FBiH, međunarodnim intervencionizmom napravljeno, kada bi imali trideset izaslanika, a ne po sedamneast, naravno da bi onda gotovo svaka sredina mogla imati izaslanika za Dom naroda, kazao je.

Međutim, kritičari zaboravljaju da je Sud proglasio neustavnim tu odredbu gdje kaže da se svakom konstitutivnom narodu osigurava jedno mjesto u svakom od županija ili izbornih jedinica, dodao je.

SDA kaže da to ne bi podržali zato što bi opet mogli dobiti presudu suda za ljudska prava u Strazbourgu, što bi izazvalo kaos. Čolak, kaže kako je to besmislica.

– Neosnovane su takve tvrdnje zato što Ustavni sud je proglasio neustavnom odredbu, koja je dakle u Izbornom zakonu, odredba članka 10.12., a koja kaže da se svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji. Upravo je ta odredba proglašena neustavnom iz prostog razloga što se u dosadašnjoj praksi dolazilo do nelegitimnog izbora i do toga da jedan narod drugome bira političke predstavnike. Ustavni sud je utvrdio da to nije dobro, odnosno da je to neustavno, i dakle nema govora da bi na taj način mogla doći upitnost ovakva implementacija odluke Ustavnog suda kao što smo to mi predložili.

facebook komentari

  • Agromentum

    Najveći kompromis u svakoj višenacionalnoj zemlji se jednostavno može nazvati “jednakopravnost”. Sve što bi bilo ispod ili iznad, ne može voditi nikakvom dobru.