Berlin slavi obljetnicu pada Zida

2

Glavni grad Njemačke dočekuje 25. godišnjicu pada Berlinskog zida. Na brojnim svečanim ceremonijama odaje se počast žrtvama bivše diktature. Simbolično Zid će po drugi put “pasti”

Berlin će tokom ova tri novembarska dana, tokom kojih se obilježava 25 godina od pada Berlinskog zida, ponovo biti podijeljen grad. Vrhunac niza svečanosti je na sam dan pada Zida (9. studenog), kada će duž cijelog grada biti osvijetljen niz lampiona, točno duž linije kuda je nekada prolazila granica. Uzduž te linije postavljeno je 8.000 osvijetljenih bijelih balona napunjenih helijem. Cijela ova umjetnička instalacija je dugačka 15 kilometara.

Ideja o postavljanju takozvane “granice svjetla” potječe od braće Marca i Christophera Baudera. Jedan je režiser, a drugi umjetnik. Oni su htjeli da ljudi postanu svjesni dimenzija nekadašnje barijere. “Htjeli smo da postane vidljiv taj rez koji je Zid iza sebe ostavio u Berlinu i dugo nakon što je nestao bivši DDR”, kaže Christopher Bauder.

Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima Zid je ponovno osvanuo među Berlinčanima

On se u Berlin doselio 1994., pet godina nakon pada Zida. Tada je podjela bila još uvijek vidljiva. Istočni dio grada se znatno razlikovao od zapadnog dijela. U međuvremenu su razlike nestale, kaže Bauder.

“To se vidi kada mi prijatelji dođu u posjetu. Oni pitaju: ‘A kuda je prolazio zid? Jesmo li u zapadnom ili istočnom dijelu grada?’ Ponekad ni sam ne znam odgovor na to pitanje, jer se jednostavno više ne razmišlja o tome.” Sada se, međutim, u brojnim ceremonijama podsjeća na dugogodišnju podjelu grada. Posjetioci sve do nedjelje navečer (9.11.) mogu prošetati uzduž nekadašnje granice, a na šest točaka mogu i poslušati dodatne informacije o podjeli.

Oživjeti sjećanje na život u DDR-u

Očekuje se da će tijekom ovog vikenda Berlin posjetiti preko 100.000 posjetitelja. Turistički radnici su za njih pripremili brojne ponude. Tako čuveni luksuzni hotel Kempinski svojim gostima nudi vožnju Trabantom, automobilom koji se proizvodio u nekadašnjem DDR-u. U hotelu navode da tu vrstu zabave biraju uglavnom gosti koji stižu sa zapada Njemačke.

Königsberške okruglice“Königsberške okruglice” nikad neće postati “Kalinjingradske okruglice”

Adina Apartment Hotel koji se nalazi na čuvenom graničnom prijelazu Checkpoint Charlie sačinio je pravi “paket” ponuda. Tu je ulaznica za Muzej DDR-a, ali i takozvani “ostalgični” meni (Ost = istok) s jelima koja su bila klasici u kuhinjama nekadašnje države. Kao predjelo je tu “soljanka”, gusta juha od krastavaca za koju recept izvorno potječe iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Glavno jelo su mesne okruglice u umaku od kapara, koje su poznate pod nazivom “Königsberške okruglice”. Königsberg je do 1945. bio istočna granica Njemačke, ali je nakon što su nakon Drugog svjetskog rata Nijemci raseljeni s tih područja grad promijenjeno ime u Kalinjingrad. Stoga je nekadašnja komunistička partija DDR-a SED zahtijevala da se promijeni i ime jela ali to u narodu nikada nije zaživjelo.

Tema pada Berlinskog zida odavno je prisutna i na kazališnim pozornicama tog grada. “Mali teatar” u četvrti Friedenau tako još od 2010. u programu ima mjuzikl “O, kada ćeš doći?” koji objedinjuje šlagere iz 60-ih i 80-ih godina s istoka i zapada Njemačke. Uz četvrt vijeka od pada Zida aktualan je i mjuzikl “Iza horizonta” koji uz muziku poznatog njemačkog pjevača Ude Lindenberga priča priču o ljubavi jedne muzičke zvijezde sa Zapada i “komunističke omladinke” sa istoka.

Zvaničnoj ceremoniji prisustvuje i kancelarka

U Bernauškoj ulici, uzduž koje je do prije 25 godina prolazila granica, danas se nalazi memorijalni centar u počast onima koji su poginulu pri pokušaju prelaska preko Berlinskog zida. Na dužini od oko dva kilometra tu su sada postavljeni originalni dijelovi, kao i rekonstrukcije Zida, te kompletno uređena rekonstrukcija granične zone, sve sa promatračnicom za stražare i bodljikavom žicom. Ovdje se 9. studenog održava i središnja svečanost. U Kapeli pomirenja ujutro se održava misa kojoj će prisustvovati građani i građanska udruženja te ugledni gosti među kojima je i kancelarka Angela Merkel. Ona toga popodneva otvara i poseban Dokumentacioni centar koji objedinjuje dokaze o povijesnim uzrocima podjele i posljedicama koje je ona imala na svakodnevni život građana s obje strane granice. Tijekom dana se održava i više programa namijenjenih djeci, a svjedoci tog vremena će odgovarati na pitanja najmlađih.

Novi zid od svjetlećih balona Novi zid od svjetlećih balona

Posjetioci u Berlinu tako ovih dana imaju priliku na razne načine suočiti s nedavnom prošlošću Njemačke. Oni sigurno neće osjetiti istinski bezgraničnu euforiju koju su stanovnici Berlina osjećali tih dana 1989., kada je pao Zid koji je grad dijelio punih 28 godina.

A u nedjelju navečer kada se oko 19 sati bude navršavala 25. godišnjica pada Berlinskog zida, u smjeru neba će biti pušteni i baloni napunjeni helijem, poredani duž nekadašnje granice. Zid će tako po drugi put nestati. dw.de

>>Pad Berlinskog zida: od kraja povijesti do neoliberalnog otrežnjenja

gorbacov-povodom-25-godina-od-pada-berlinskog-zida-umjesto-da-postane-lider-europa-je-postala-arena-politickih-sukoba-koji-postaju-vojni_1459_8897Zapadna politika prema Rusiji pod pokroviteljstvom Washingtona dovela je do trenutne krize, ako se konfrontacije nastave, Europa će oslabiti i postati nevažna, upozorio je bivši sovjetski vođa, Mihael Gorbačov.

Govoreći povodom dvadeset i pete obljetnice rušenja Berlinskog zida u Berlinu, pozvao je zapadne vođe da pokušaju ublažiti napetosti, te da se susretnu s Rusijom na pola puta kako bi premostile novonastali jaz.

Gorbačov je rekao kako su “Vođe zapadnog svijeta, nakon završetka Hladnog rata, opijeni euforijom i trijumfom, uveli anti-Ruske politike koje su na koncu dovele do trenutne krize”.

“Iskoristivši slabljenje Rusije i manjak protuteže, preuzeli su monopol nad svjetskom dominacijom i vodstvom. Odbili su voditi se oprezom na koji su ih mnogi ovdje prisutni upozoravali. Događaji u posljednjih nekoliko mjeseci posljedica su kratkovidne politike kojom se pokušava nametnuti volja jednoga ne uzevši u obzir i ignorirajući interese partnera”, rekao je Gorbačov.

Bivši sovjetski vođa naveo je i primjere takvih politika: proširivanje NATO saveza, uvođenje protu raketnog štita, vojna intervencija u Jugoslaviji i Iraku, podržavanje odcjepljenja Kosova, odnos prema krizi u Siriji i druge. Ukrajinska kriza “Žulj je koji se pretvara u krvareću ranu”, rekao je.Europa je ta koja trpi najveću štetu u trenutnoj situaciji.

“Umjesto da se pretvori u vođu koji donosi političke promjene, Europa je postala arena političkih preokreta, natjecanja za sfere utjecaja i na koncu vojnog sukoba. Posljedica toga je njezino slabljenje dok drugi centri moći i utjecaja zadobivaju momentum. Ako se to nastavi, Europa će polagano izgubiti jak glas u svijetu političkih pitanja i polako postati nevažna”, kaže Gorbačov.

Ono što se sada mora napraviti jest stišavanje zapadne anti-ruske retorike i potražiti točke usklađivanja odnosa. “Moje iskustvo iz osamdesetih godina prošlog stoljeća govori mi da se mnogo teži i naizgled nerješivi sukobi mogu izgladiti ako postoji politička volja i ako su prioriteti pravilno postavljeni”, rekao je.

Pokušao je uvjeriti okupljene kako je Rusija spremna učiniti svoj dio po tom pitanju, a kao primjer naveo je govor ruskog predsjednika Putina na forumu Vladai.

“Unatoč oštrih kritika upućenih zapadu, posebice SAD-u, u njegovom govoru vidim želju da se pronađe put prema smirivanju napetosti, te u konačnici izgradi osnova za partnerstvo”, rekao je Gorbačov.

Prema Gorbačovu Ukrajina je mjesto trenutnog sukoba između Rusije i zapada, ali može postati i središte pomirbe. Pozvao je sukobljene strane da udruže snage i pomognu Ukrajini da prevlada posljedice građanskog rata s kojim je suočena.

Dugoročno gledano europskom sigurnosnom sustavu potrebna je reforma jer se proširivanjem NATO saveza i trenutnim obrambenim politikama EU-a ne uspijevaju dobiti pozitivni rezultati. To će zahtijevati popravke unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koja se u trenutnom obliku ne može nositi sa zadatkom koji joj je postavljen.

“Da je jedan takav sigurnosni mehanizam stvoren najgori scenariji sukoba u Ukrajini mogli su biti preokrenuti”, rekao je Gorbačov.  AFP/RT

facebook komentari

  • wolf

    Braco moja mila,sta je u nas u Ercegovini zidova i podzida
    mi bi mogli komotno slavit 365 dana u godini.
    Sta ih se stusi,urusi pa opet zidji,e dokle vise ajvancit radi
    obicnog duvara :)))))