Berlinski skup pod ravnanjem kancelarke Merkel u ovaj dio Europe donijet će ‘svjež zrak’

1

Za 12 dana njemačka kancelarka Angela Merkel u Berlinu će ispred sebe staviti premijere, ministre vanjskih poslova i ministre ekonomije država zapadnog Balkana. U prvom tjednu listopada Europska komisija podnijet će službeno izvješće o Bosni i Hercegovini.

merkel bihParaliza i etnički blokovi Skup u Berlinu kojim će dirigirati kancelarka Merkel zapravo ima za cilj pokazati da je Njemačka odlučna “upetljati” se na Balkan što će sigurno ovom dijelu Europe donijeti “svjež zrak” i osigurati da lakše diše.

U stankama jednodnevnog skupa u Berlinu, kako doznajemo, na raport kod najmoćnije političarke svijeta ići će, pojedinačno, a sve iza zatvorenih vrata, premijeri balkanskih država. Inače, skup će se baviti prvenstveno problemima Balkana. Već je osigurano 11,7 milijardi eura za države ove regije do 2020. godine.

Taj novac bit će uglavnom investiran u ekonomiju, a uvjet da bude odobren jesu konkretni gospodarski i infrastrukturni projekti. Kojim projektima će BiH aplicirati, još je nepoznanica. Skrojen je i protokol sastanka u Berlinu – premijeri će se zasebno baviti regionalnim temama, ministri vanjskih poslova vladavinom prava, jačanjem pravosudnih institucija, borbom protiv korupcije i kriminala i slobodom medija, a ministri ekonomije konkretnim gospodarskim temama s naglaskom na već postojećim projektima.

Prema našim izvorima iz diplomatskih krugova, berlinski sastanak neće biti “jedna u nizu velikih sjednica” niti će Njemačka dopustiti bilo kakve “repove obećanja”. Što je konkretno urađeno, bit će referirano na sastanku premijera i ministra vanjskih poslova i ekonomije balkanskih država u Beču u kolovozu iduće godine. Kada se sve ovo zna, jasno je da 28. kolovoza i berlinski skup neće odmah donijeti ništa spektakularno, drugim riječima, konkretne rezultate za BiH. Hoće, međutim, dati smjernice onima koji će nakon listopadskih izbora preuzeti vlast u BiH. Sama kancelarka Merkel jasno je poručila da “želimo u BiH novu politiku u cilju približavanja EU-u kako bismo pokazali ljudima u Bosni i Hercegovini da je njihova budućnost u Europskoj uniji, naravno, ako lideri te zemlje budu spremni poduzeti zajedničke korake”. Kada se s ove izjave skine diplomatski celofan, stav službenog Berlina je više nego jasan i precizan. Istog dana kad se bude održavao balkanski summit, završit će se kolovoski odmor u Europskoj uniji i specijalni timovi vratit će se problemu BiH, svakako s uputama s berlinskog skupa, a prednost će imati one nevidljive za javnost.

Izvješće Europske komisije o BiH za ovu godinu, priopćili su nam naši izvori, uglavnom je završeno. Ostavljen je rujan za eventualne korekcije, ali upućeni misle da ih neće biti – BiH i dalje čuči pa nema ništa novo za dodati i oduzeti. U najkraćem, ovo izvješće Europske komisije bit će za BiH najlošije od svih dosadašnjih i u njemu se konstatira da nije pomakla ni pedlja s europskog začelja. Jedina dva plusa u izvješću su prvi poslijeratni popis stanovništva održan krajem prošle godine i donošenje propisa koji su omogućili raspisivanje općih izbora 12. listopada ove godine. Sve stalo su minusi – nikakvih reformi u bilo kojoj oblasti nema, ne postoji politika dijaloga i kompromisa, politika je smrvila gospodarstvo, borba protiv korupcije nije dala nikakve rezultate, državne, entitetske, županijske i općinske institucije vlasti postale su plijen političkih lidera, politička elita oduzela je sve ovlasti zakonodavnoj vlasti na svim razinama, nije uspostavljen mehanizam koordinacije koji bi osigurao da država nastupa istim glasom zbog čega je BiH sama sebe udaljila od EU-a i europskih pretpristupnih IPA fondova. Presuda “Sejdić – Finci” koju je donio Europski sud za ljudska prava nije provedena čime se nastavlja kršenje ljudskih prva onih koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi pa zbog toga nije stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju zbog čega BiH ne može podnijeti aplikaciju za kandidatski status u EU-u…

Dok je to tako, BiH ostaje zadnja država u Europi. Da se s tim građani ne mire, pokazali su njihovi masovni prosvjedi u veljači ove godine i njima se u izvješću Europske komisije daje pozamašan prostor. Ocijenjeni su kao dokaz frustracije građana vlastima, a u prvi plan se stavlja da su bili multietnički. Smatra se da je nezadovoljstvo građana, odnosno isti problemi koji ih muče bez obzira u kojem entitetu živjeli, doprinijelo da se sada raspadaju etnički blokovi formirani kako bi politička elita lakše mogla manipulirati građanima šireći strah jednih od drugih. Taj raspad već se vidi i golim okom pa je u političkim strankama zbog toga zavladala panika i očekuje se da rezultatima listopadskih izbora temelji etničkih blokova budu srušeni. Raspletanje čvora Paraliza kompletne države stavlja se na teret aktualnim vlastima, bez izuzetaka. To što će redovito izvješće Europske komisije službeno biti objavljeno nekoliko dana prije općih izbora, tumači se kao smjernica biračima, ali i opomena navrijeme onima koji će nakon izbora preuzeti vlast. Po mnogim ocjenama, sve ono što će se na relaciji Berlin – Bruxelles – Washington – Sarajevo događati na sceni, a još više iza kulisa, treba značiti buđenje Europske unije i SAD-a kada je u pitanju završavanje nezavršenog posla u Bosni i Hercegovini.

Bodo Weber, njemački stručnjak za zapadni Balkan, s razlogom upozorava na pogreške EU-a: “Političku elitu u BiH Europa ne vidi kao ozbiljnog partnera nego kao problem s kojim se nerado bavila posljednjih sedam godina”. Prema okvirnom scenariju raspletanja bh. čvora, vlasti izbrane na izborima u listopadu moraju u prvom polugodištu iduće godine promijeniti sadašnja ustavna rješenja kako bi BiH postala funkcionalna država. To, pored ostalog, podrazumijeva jednog predsjednika države, jednu adresu države, umjesto Vijeća ministara uspostavu Vlade BiH s formiranjem dva nova ministarstva – za poljoprivredu i za obrazovanje, znanost i tehnologiju, ukidanje županija u Federaciji, odnosno osnivanje regija po ekonomskim, prometnim i geografskim kriterijima… U tom slučaju, realna je mogućnost da se novi opći izbori održe 2016. godine zajedno s lokalnim. OHR, kao vrhovni tumač Daytonskog sporazuma, neće biti ukinut dok BiH ne ispuni sve potrebne uvjete i ne dobije kandidatski status u EU-u, a od formiranja trećeg entiteta nema ništa ma koliko to zajedničkim snagama tražili HDZ i SNSD uz tihu asistenciju nekih krugova iz Sarajeva. – Nikakvog uporišta nemaju priče da Europskoj uniji i SAD-u treba jedna nemirna i nestabilna država u Europi, da je kocka pala na BiH i da je cilj da se preko BiH namiruju neki drugi interesi – kažu naši izvori iz diplomatskih krugova i dodaju da je još 2006. međunarodna zajednica teret odgovornosti za budućnost zemlje prebacila na domaće vlasti, ali su one iznevjerile EU i SAD, a prije svih građane BiH jer je sve što su radili bilo mimo njihovih interesa.

Građani su se napokon podigli i usprotivili tim i takvim vlastima, javno kazali što hoće i sada to trebaju ovjeriti na izborima, a EU i SAD su na raspolaganju u punom smislu te riječi.

izvor:glasbrotnja.net

facebook komentari

  • Gabro Vuskic

    Disqus – Gabro Vuskic