Pratite nas

BiH

Bespućima zapadnog Balkana

Objavljeno

na

Tijekom kolovoza svakodnevno su nas zapljuskivale vijesti o sastancima i inicijativama regionalnog karaktera. Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti

pusić trčkara za angelom merkelMinistrica vanjskih poslova Vesna Pusić sudjeluje na Bledu u panel diskusiji o budućnosti zapadnog Balkana zajedno s kolegom iz Srbije Ivicom Dačićem i nižerangiranim diplomatima iz “regije”, dok ministar turizma sudjeluje s kolegama iz te iste regije na nekom sastanku o suradnji na području turizma. To je posljednja vijest u moru sličnih vijesti koje su nas tijekom kolovoza svakodnevno zapljuskivale iz dnevnih novina i s malih ekrana.

U Cavtatu su se početkom spomenutog mjeseca sastali gospodarski lideri da bi razmotrili i unaprijedili međusobnu suradnju i dogovorili zajedničke poslove. Spomenuti su neki infrastrukturni, trgovinski, turistički i energetski projekti, ali je sve ostalo samo na spominjanju. Uostalom, projekti i nisu važni, važna je regija. Onda je uslijedio veliki skup zapadnobalkanskih političara na vrhu pod signifikantnim nazivom Brdo-Brijuni, uz pokroviteljstvo kancelarke Angele Merkel, koja je nekoliko tjedana poslije, manje više, isti skup organizirala u Berlinu. Naravno, naglašena je potreba jačanja regionalne suradnje Očekivalo se kako će se dogoditi neki novi Berlinski kongres, neki prijedlozi o preuređenju BiH koja je neuralgična točka Balkana, i u sklopu toga neko rješenje neodgodivog i neizdrživog hrvatskog pitanja. No, o tome nije bilo ni riječi. Vesni Pusić, koja nas je tamo predstavljala uz Zorana Milanovića, to je pitanje ionako ravno lanjskom snijegu.

Idemo dalje. Ministri kulture država bivše Jugoslavije dogovarali su njegovanje zajedničke kulturne baštine. Osim spmenutih stećaka koji će se zajednički kandidirati za UNESCO-vu zaštitu, nije jasno o kakvoj se zajedničkoj baštini radi. Nemoguće je naći bilo kakvu bližu povezanost, recimo hrvatske i srpske, muslimansko-bošnjačke ili makedonske književnosti, arhitekture, likovne i glazbene umjetnosti, ili folklora. Poznata je stvar da su svi europski umjetnički pravci imali svog odraza na našem tlu, što se za druge balkanske nacionalne kulture to nikako ne može kazati. Možda se pod zajedničkom baštinom misli na dubrovačke pisce ili na otete umjetnine? U Mostaru su pak predsjednici država potpisali nekakvu deklaraciju o nestalima u ratu devedesetih. Čemu pompozna deklaracija o nečemu što bi trebalo biti samorazumljiv i diskretan posao određenih institucija?

S televizijskih ekrana odjekuje reklamni spot, tobože za pomoć poplavljenima s refrenom – “Svi smo isto”. Još jedno, rekli bismo bezočno korištenje prirodne katastrofe za prozirnu promociju mrtve političke ideje. Čak je i obilježavanje obljetnice kornatske tragedije vatrogasaca iskorišteno za defile predstavnika vatrogasnih društava iz susjednih zemalja. A onda jedan bizaran gost kod Aleksandra Stankovića u “Nedjeljom u 2”. Besmislice o južnoslavenskom jedinstvu slušali smo ovaj put ne od Igora Mandića, nego od praunuka Stjepana Radića, kako bi, dakako, ideja bila uvjerljivija. Inače, Andreja Zlatar Violić, ministrica kulture predlaže da se kao dan sjećanja na ovog velikog političara ne uzima dan beogradskog atentata na njega, kako to ne bi remetilo prijateljske odnose s Srbima! Sljedeći je konzekventan korak prestanak obilježavanja “Oluje”.

Kao ključni projekt o kojemu je bilo najviše govora u više navrata je naglašena jadransko-jonska autocesta. Iza zatvorenih vrata procurila je informacija da bi cesta od Ploča išla Popovim poljem na Trebinje i dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj. Ministar Hajdaš Dončić zabrinut je za ekološke posljedice kada bi cesta išla dubrovačkim primorjem, pa se onda sjetio visoke cijene. Zanimljivo, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić je protiv dubrovačke varijante zbog zagađivanja i zbog navodnog protivljenja stanovnika mjesta dubrovačkog primorja. No, do sada se nisu bunili, iako je upravo pravac iznad Dubrovnika već ucrtan u prostorni plan Županije. Predsjednik Ivo Josipović, koji u zadnje vrijeme stiže popovati o svemu i svačemu, drži kako se još ne zna trasa, a onda dajući argumente za trebinjski koridor, što znači kako ipak nije da se ne zna, ističe kako će cijela regija profitirati, a naročito Hrvati u Federaciji BiH, kojih se, eto, naglo sjetio. Jasno je kako u hrvatskom nacionalnom interesu ne može biti cesta preko druge države. Onako kako je zamišljena u županijskom prostornom planu ona integrira nacionalni prostor, važna je za potpunu turističku valorizaciju kraja kroz koji prolazi, donosi prihod i od cestarine, itd. Istina, radi se o euopskom projektu i europskom novcu, ali Hrvatska je već izgradila veći dio ovog cestovnog pravca i svakako ima argumente za to da cesta prolazi njezinom područjem, čega se evo naša vrhuška unaprijed odriče.

Trasa je navodno dogovorena na sastanku četvorice premijera zemalja kroz koje bi prolazio taj put. Naravno, trasu nisu dogovorili ti premijeri, nego je ona određena na nekom drugom, višem mjestu, a našim je političarima stavljeno u zadatak konstruirati i izmišljati argumente koji će ovako zamišljenu i naređenu trasu opravdati. I baš su hrvatski političari najgorljiviji u opravdavanju nečega što je najmanje u hrvatskom interesu.

Bilo da je riječ o gospodarstvu, kulturi, cestama, poplavama, traženju nestalih itd., najmanje su važni poslovi, kultura, sanacije šteta, ili nestale osobe. Iza svega toga uvijek stoji jedan politički projekt kodnog naziva “zapadni Balkan” za kojega nije sasvim jasno kamo smjera i gdje će završiti. Taj projekt već dulje vrijeme guraju velike sile. Jedanput Britanija, drugi put SAD, treći put Njemačka. Oni svakako imaju svog trgovačkog (širenje tržišta), pa i političkog interesa (izolacija od utjecaja Rusije i Turske) za uvezivanje ovog prostora u sklopu Europske unije i NATO pakta. Ali, što se to Hrvatske tiče? Naši politički prvaci preuzeli su zadatak lokomotive ili mosta nimalo ne vodeći računa o vlastitim probicima i vraćajući nas u tamnu prošlost. Njima je više na srcu i na jeziku “regija” nego vlastita zemlja. Oni guraju susjede u zajednicu europskih naroda ne postavljajući nikakve uvjete, iako sa svima njima imamo teških, neriješenih sporova.

Sa svojim podaničkim, sluganskim, lakejskim mentalitetom sadašnja vlast bezpogovorno izvršava zadatke po svim pitanjima, a izgleda kad je riječ o regionalnoj politici, pri čemu se zaboravljaju srednjoeuropska i mediteranska regija, s posebnim užitkom, jer žabu nije teško natjerati u vodu. Ona brižno njeguje mentalno jugoslavenstvo i sve više institucionalno povezivanje država bivše Jugoslavije, dok najjača oporbena stranka obećava radikalni raskid s jugoslavenskom prošlošću uključujući tu, dakako, detitoizaciju i čak lustraciju.

Ali nema jasnog stava o projektu koji se zove zapadni Balkan, jugosfera, jugoistočna Europa ili naprosto “naši prostori”. Najveće iskušenje kako za recentnu tako i za buduću vlast jest i biti će politika vezanih ruku i izvršavanja zadataka. Čini se kako je takva politika ključ neuspjeha sadašnje vlasti te kako će napuštanje takve politike biti ključ uspjeha svake buduće vlasti. Inače nam ne gine crni scenarij.

Josip Jović/dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati