Bevanda: Sveti Otac Franjo stiže u BiH nakon državnog tajnika

0

Imamo neupitnu pomoć i potporu, a rekao bih i lobiranje za ono što je cilj svih nas – članstvo u Europskoj uniji – rekao je Bevanda

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda nazočio je beatifikaciji pape Pavla VI. u Vatikanu, a uz protokolarni susret s papom Franjom, razgovarao je s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom koji je izrazio nadu da će se vrlo brzo uspostaviti vlast u BiH kako bi zemlja nakon općih izbora ubrzala svoj put prema EU. Sugovornici su razmijenili mišljenje i o položaju Hrvata katolika.

Nakon susreta s Parolinom nagoviještena je mogućnost da Sveti Otac posjeti BiH. Možete li nam otkriti više detalja o tome?

Doslovno nam je potvrđeno da bi do kraja godine kardinal Parolin trebao doći u posjet Bosni i Hercegovini. To je svojevrsna prethodnica onoga što će se sasvim sigurno dogoditi u skorom vremenu i da ćemo imati posjet Pape Bosni i Hercegovini. Zanimanje postoji, a oko cijele organizacije posjeta se treba postići dogovor u Predsjedništvu BiH. Očekujem da to usuglasi novo Predsjedništvo.

Kardinal Parolin je izrazio očekivanje da će se ubrzati put Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji. Koliko u tome smislu može pomoći Sveta Stolica?

Vi znate koliko je veliki autoritet Svetoga Oca, ali i snaga vatikanske diplomacije. Sveta Stolica je do sada već uradila puno toga za BiH. Nije to samo formalna potpora nego, rekao bih, jedna snažna zainteresiranost za ovu zemlju. Ovo je moj treći susret s kardinalom Parolinom, državnim tajnikom. Sva tri susreta su bila, ne samo formalni čin, nego temeljna razmjena mišljenja i nevjerojatna upućenost u zbivanja u BiH. Sasvim normalno tome je pridonijela vatikanska diplomacija, ali i naši kardinal i biskupi. Imamo neupitnu pomoć i potporu, a rekao bih i lobiranje za ono što je cilj svih nas – članstvo u Europskoj uniji. Ipak, najveći je dio posla na nama i nadam se da će kompozicija vlasti koja će se formirati u novom sazivu, posebno izvršne vlasti, funkcionirati na način koji će osigurati realizaciju toga sna i da se nećemo kao do sada vrtjeti u začaranom krugu nerealnih političkih i drugih projekata kojima se nastojalo ignorirati narodnu i političku volju u BiH.

Što ste kardinalu rekli vezano uz položaj Hrvata katolika, posebno u svjetlu novih perspektiva i izbjegavanja nametanja izborne volje od Bošnjaka?

Izbori i sami rezultati, a napose izbor Dragana Čovića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH je bitan iskorak. A to je plod jedne vizije, okupljanja hrvatskih političkih snaga iako se posljednjih dana pred izbore ponovno pokušalo preusmjeravanjem glasova bošnjačkih birača utjecati na volju Hrvata. Zadovoljan sam što su ipak ostali u manjini i što nije bilo masovnog priključenja tom projektu koji bi unazadio BiH za sva vremena. U tom smislu sam prezentirao i zbivanja oko izbora, od rezultata, ali i drugih pojedinosti koji se tiču samog ovog procesa.

A kako ste ocijenili ovaj izborni proces s obzirom na sam tijek, ali i na rezultate?

Prije svega moram reći da je neosporna činjenica kako nije bilo ni najmanjeg incidenta na biralištima što je za pohvalu i što predstavlja apsolutno visoki rang demokratske organizacije i provedbe izbornog procesa. Na žalost je to svih onih koji sve u BiH predstavljaju kao crnilo. Pokazali su ljudi iz organizacije izbora, ali i građani, bez obzira na sve ono što možemo pročitati posljednjih dana i u medijima i što se prepričava u javnosti, da nije sve tako crno. Dapače, čuli smo različita razmišljanja pa čak i nekih tzv. stručnjaka iz BiH i izvan nje kako se nad zemlju nadvio crni oblak. No, moram reći kako smo pokazali da smo spremni za iskorake i da se možemo nadati kako će ostvariti napredak koji svi skupa očekujemo.

Čini mi se da svaki put morate objašnjavati najvišim dužnosnicima Svete Stolice probleme sa zastojem u provedbi Temeljnog ugovora između dviju država. Očekujete li da bi se stvari konačno mogle ubrzati u tome svjetlu?

Vi znate da su bila stalna osporavanja i opstrukcije. Rekao bih da se radi o velikoj neodgovornosti iz BiH prema Svetoj Stolici, ali i međudržavnom ugovoru koji je ratificiran i davno stupio na snagu. Sve proistekle obveze iz toga ugovora se nisu poštovale, čak i najmanji karaci za koje smo svi vjerovali da će biti neosporni. Prije svega radi se o zakonu o vjerskim blagdanima.

Zašto je taj zakon po vama bio prijeporan iako su praktično odredbe na snazi?

Čak se i Međureligijsko vijeće usuglasilo o kojim se vjerskim blagdanima radi, sve je usuglašeno, ali jednostavno u vlasti nije bilo sluha za njegovo donošenje. Ustvari, samo bi se ozakonilo sve ono što je sada na snazi. Katolici ili pravoslavci ne rade za Božić, muslimani za Bajram, i sada to sve samo treba ozakoniti. Ne razumijem zašto ne staviti u zakon tekovine svih demokratskih društava, ali očito je da ne doživljavamo svi isto demokraciju ni demokratske standarde.

(Zoran Krešić/VL)

facebook komentari