Pratite nas

Intervju

Bevanda za Bljesak: Bošnjačka politika je lutala nad Mostarom

Objavljeno

na

Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a, predsjednik mostarskog Gradskog odbora HDZ-a BiH i nositelj liste HDZ-a i HNS-a BiH za Skupštinu HNŽ-a, Slađan Bevanda, u razgovoru za Bljesak.info osvrnuo se na izbor policijskog komesara, nemire u veljači i stanje sigurnosti. Bevanda je govorio i o promjenama koje čekaju Ministarstvo unutarnjih poslova, ali i o rješenju za Grad Mostar, koje je spremno, ali je na čekanju.

Bljesak.info: Krenut ćemo od najaktualnijeg. Kako komentirate izbor policijskog komesara i tvrdnje SDA i SDP-a da je izabran nelegalno kao i da Neovisno povjerenstvo nije moglo raditi u skladu sa zakonom jer je jedan član dao ostavku?

O stolnom gradu
Mostar doista jeste stolni grad Hrvata u BiH. U Mostaru su sve najvažnije institucije bh. Hrvata: sveučilište, klinička bolnica, kazalište, HAZU i on s te strane jest stolni grad Hrvata u BiH.

BEVANDA: Ta trakavica je trajala godinu dana. Uz mnoge opstrukcije, na kraju smo došli do toga da imamo ravnatelja policije, čovjeka na čelu uprave policije koja je prevažna u ministarstvu. Izbor ravnatelja policije je urađen sukladno zakonu, njegov je odabir konačan i, prema odluci neovisnog povjerenstva, radi već od 1. listopada. Prihvaćen je od svih djelatnika i surađuje sa svim djelatnicima.

Bljesak.info: Kako komentirate najave kaznenih prijava protiv Vas zbog toga?

BEVANDA: Te prijave su zapravo smiješne. Zakon o unutarnjim poslovima kaže da Neovisno povjerenstvo za izbor i reviziju odabire ravnatelja policije i svoj prijedlog daje na vladu. Ministarstvo unutarnjih poslova je samo medij kojim se taj prijedlog šalje do županijske vlade. I to je ministarstvo uradilo. Vlada je uradila svoj dio posla, vratila dopis do ministarstva, ministarstvo je taj dopis proslijedilo povjerenstvu koje je donijelo konačnu odluku sukladno zakonu i potpuno neovisno. U popratnom pismu sugerirali smo da se primjeni zakon o Unutarnjim poslovima. Povjerenstvo je apsolutno sukladno zakonu donijelo odluku koja je konačna i izvršna. Ovo sve je, u svome izvješću, potvrdio i predstavnik OHR-a koji je nadzirao rad povjerenstva. Tako da su prijetnje kaznenim prijavama potpuno neutemeljene.

Bljesak.info: Dakle, sve je po zakonu?

BEVANDA: Ne postoji nikakva sumnja da je sve urađeno po zakonu. Možda su postojale osnove da se razmotri odgovornost određenih ljudi iz vlade koji su opstruirali izbor ravnatelja policije u zadnjih godinu dana. Oni su izravno utjecali na stabilnost županije, sigurnost građana i javni red i mir.

Bljesak.info: Mislite na ministre SDA i SDP?

BEVANDA: Da, na one koji su mjesecima opstruirali rad vlade. Onda kada je postalo gusto, kada se radilo i o njihovim glavama i pozicijama, u veljači ove godine, oni su pristali da se na mjesto ravnatelja policije imenuje bilo tko na mjesec dana. Međutim, kad je situacija smirila, od toga su odustali.

Bljesak.info: Spomenuli ste veljaču. Svi smo bili svjedoci da je policija stajala pred zgradama koje su kasnije spaljene i da nisu učinili ništa da se to ne dogodi. Je li policija mogla spriječiti paljenje zgrada?

O komesaru
Ne postoji nikakva sumnja da je sve urađeno po zakonu. Možda su postojale osnove da se razmotri odgovornost određenih ljudi iz vlade koji su opstruirali izbor ravnatelja policije…

BEVANDA: Dakako da se moglo spriječiti. Policija je morala reagirati na drugačiji način. Mislim da će novi ravnatelj policije imati puno posla dok rasvijetli ulogu policije u tom događaju. Nakon tih događanja, nemilih događanja, kada je izgorjela i zgrada županijske vlade, a Ministarstvo vanjskih poslova je dio Vlade, tad su se plasirale priče da specijalna policije nije mogla reagirati jer ne postoji ravnatelj policije. A to je potpuno neistinito. Specijalna policija mora reagirati uvijek kad je ugrožen javni red i mir u većem obujmu, odnosno kad je ugrožena temeljna policija. Znači, temeljna policija je trebala makar pokušati uraditi svoj dio posla za koji je plaćena. A nije. Zašto? Mislim da ćemo dobiti odgovore i na to pitanje. U svemu tome jedina svijetla stvar je da nitko nije stradao Sve ovo što je izgorjelo obnovljeno je. Da je netko poginuo, danas sigurno ništa ne bi bilo isto.

Bljesak.info: Kad smo kod obnove zgrade županijske vlade, je li zgrada obnovljena po zakonu. Je li trebalo biti sve transparentnije kada je u pitanju obnova i objava javnih nabavki? Jer, zgrada vlade se ekspresno obnovila.

BEVANDA: Mislim da je apsolutno je sve po zakonu o javnim nabavkama. To je lako provjerljivo i mislim da je dobro da se obnovilo što prije.

Bljesak.info: Pokrenuli ste i akciju postavljanja kamera u Mostaru i najavili ste da je riječ o testnoj fazi. Dokle je došla testna faza i postoje li konkretni rezultati?

BEVANDA: Nisam ja to pokrenuo. To se pokrenulo još prije par godina u Gradu Mostaru, ali je bilo zapelo i tapkalo u mjestu. Moj ured je sve to stavio na stol, napravili smo određene korake i tu priču pokrenuli s mrtve točke na kojoj je stajala par godina. Mi smo u toj fazi da sutra puštamo u probni rad operativni centar i video nadzor. Opremili smo jedan od najmodernijih operativnih centara u regiji na koji će biti spojene cijeli sustav. U ovoj fazi ćemo pustiti desetak kamera, a u konačnici, prema elaboratu, grad Mostar će pokrivati 76 kamera. To ne znači da se još kamera ne može uključiti u ovaj sustav sa nekih drugih objekata. Imali smo potporu gospodarstvenika cijelog Mostara što je sasvim normalna pojava svugdje u svijetu da gospodarstvenici pomažu lokalnu zajednicu. Ovih dana, u skoro svim općinama u županiji se uvodi video nadzor. Čapljina, koja je uvela sustav prije par godina, prednjači u tome i tamo se stopa kriminaliteta doista smanjila. Od kada je uveden video-nadzor, u Čapljini nije bila niti jedna krađa vozila. Naš cilj je da sve video-nadzore iz svih općina uvežemo na ministarstvo u Mostaru. Predradnje su urađene i to ćemo imati u dogledno vrijeme.

O sigurnosti u Mostaru
Ako se usporedimo sa sredinama u BiH koje su slične Mostaru ili veće, koje se hvale određenim stvarima a tamo u stvari vlada velika nesigurnost  onda možemo reći da je stanje dobro.

Bljesak.info: Ima li već rezultata, unatoč testnoj fazi?

BEVANDA: Imam podatke od djelatnika iz PU Mostar da je recimo na Španjolskom trgu u nekih pola sata desetak vozila prošlo kroz crveno svjetlo. Kada se nalazimo u prometu nemamo taj osjećaj. Dakle, sigurno je da će u vremenu koje dolazi biti poboljšana sigurnost građana i imovine i da će se manje kršiti javni red i mir. Sustav će također bitno pomoći u rasvjetljavanju kaznenih djela.

Bljesak.info: U kakvom je stanju sigurnost u županiji i gradu Mostaru? Možete li biti zadovoljni?

BEVANDA: Mislim da je stanje dosta dobro ali daleko od onoga što mi želimo. Uspjeli smo nakon nemira u veljači uradili dosta toga da se i Grad Mostar i županija stabiliziraju. Ako se usporedimo sa sredinama u BiH koje su slične Mostaru ili veće, koje se hvale određenim stvarima a tamo u stvari vlada velika nesigurnost onda možemo reći da je stanje dobro. Međutim, ja osobno nisam zadovoljan, sve to može i mora biti i puno bolje i mi želimo, i kroz ovaj video nadzor i kroz buduće opremanje i edukaciju policije da to poboljšamo.

Bljesak.info: Govorite o opremanju. Dakle, policija se modernizira?

BEVANDA: U naredih par dana ćemo imati prvu isporuku novih vozila za policiju. Planirano je u sljedeće tri godine obnoviti cjelokupni vozni park u ministarstvu. Ove godine će biti isporučeno 29 vozila, iduće godine 40, pa onda 30. Ovih dana će policija dobiti i nove odore nakon onih iz 2009 godine. Policija će prvi put imati i policijske šapke. Također ćemo pustiti u rad i novu web stranicu. Stara je neažurna i zastarjela. Zamišljeno je da nova bude stvarni servis građanima.

Bljesak.info: Vjerojatno će sve ovo u javnosti biti percipirano kao rad pred izbore i kampanju. Može li se reći da je to tempirano? Nabrojali ste puno toga.

BEVANDA: Ako uzmete u obzir da sam ja preuzeo ministarstvo 1. ožujka ove godine, mislim da se ne može povezati s izborima. Nastojimo biti što operativniji i učinkovitiji. Uvjeren sam da je sve što se uradi za opće dobro pozitivno, bez obzira u kome vremenu to bilo. Ponosan sam da je ovo što smo moj tim i ja uradili prepoznato i prepoznatljivo, što ostaje trajno i što je dalo jedan novi zamah ministarstvu.

O paljenju u veljači
Policija je morala reagirati na drugačiji način. Mislim da će novi ravnatelj policije imati puno posla dok rasvijetli ulogu policije u tom događaju.

Bljesak.info: Da se vratimo na sigurnost. Imamo neke neriješene slučajeve u Mostaru. Jedan od njih je i bomba pod spomenikom ispred Gradske Vijećnice. Mislite li da se taj konkretan slučaj zbog politike drži podalje od rješavanja?

BEVANDA: Treba uložiti napore i riješiti sve slučajeve. Ne smije biti slučajeva na koje može utjecati bilo tko. O konkretnom slučaju ne mogu reći puno, ali moj stav je da ne smije biti nedodirljivih.

Bljesak.info: U intervjuu za naš portal, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, rekao je kako je slučaj grada Mostara dogovoren sa SDA i da se čeka da prođu izbori. Što Vi kao predsjednik Gradskog odbora HDZ-a znate o tome i kakvo je Vaše viđenje mostarskog problema?

BEVANDA: HDZ BiH je svoje prijedloge rješenja problema u Mostaru dao odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH. Taj prijedlog nije ništa drugo nego urediti Grad Mostar kao druge lokalne zajednice u BiH i doista ne vidim razloga da to tako ne bude danas, 20 godina nakon rata. Naš prijedlog je bio konkretan, korektan, vrlo odgovoran za Grad Mostar i Mostarce i u biti je u konačnici činio jednakima i ravnopravnima sve Mostarce. Neki drugi su smatrali, a tu prije svega mislim na bošnjačke stranke, da netko i dalje treba biti privilegiran, da nečiji glas treba vrijediti pet puta više nego nečiji drugi i da to tako može ići u nedogled. Pregovori su počeli iz Gradskog odbora HDZ-a u Mostaru, ali nije bilo pomaka. Nastavljeni su u SDP-u, ali ni tamo nismo imali dogovora, pa je medijaciju preuzeo OHR i održano je nekih 80-90 sastanaka. Razgovori su bili vrlo naporni i jako teški i na svim tim sastancima je bošnjačka politika lutala i nije iznijela niti jedan čvrst prijedlog niti čvrst stav. Stjecao se dojam da oni jednostavno ne žele da se problem Grada Mostara riješi. Naš stav je bio konkretan od početka i takav ostaje do kraja. No, uz jednu malu izmjenu. Kada smo vidjeli da jednostavno Bošnjaci nipošto ne žele da Mostar bude kao ostale lokalne samouprave u BiH, onda smo mi predložili da mora biti primjenjivo u cijeloj BiH ono što bude primjenjivo u Mostaru. Pozitivno su odgovorili na taj prijedlog. Međutim, vrlo brzo i u tome su našli zamjerke.

Bljesak.info: Ipak postoje neki dogovori?

BEVANDA: Određeni pomaci su dogovoreni na sastancima SDA i HDZ-a na najvišoj razini. To je ono što je gospodin Čović govorio. Međutim, ti su pomaci dio paketa koji se odnosi, ne samo na Grad Mostar, već i na više razine vlasti. Mislim da je rješenje podređeno personalnim problemima u vodstvu SDA, pa i bolest i smrt Sulejmana Tihića, da su na neki način odgodile rješavanje tog problema. Nadam se da će nakon ovih izbora i nova vlast i novo vodstvo SDA pokrenuti promjene i da će se riješiti problem u Mostaru, ali i u samoj BiH.

O razvoju županije
Mi uopće nemamo urede za apliciranje prema EU fondovima. Potrebno je taj ured žurno osnovati u županiji, ugledati se na primjere iz Hrvatske i Poljske

Bljesak.info: Dakle, Mostar će se riješiti u paketu s ostalim problemima u BiH?

BEVANDA: Mi smatramo da je taj paket doista nužan i da bi to tako bilo najbolje.

Bljesak.info: Može li se reći da najave da je Mostar stolni grad i da će biti stolni grad prave nekakav kontra-učinak kada je u pitanju dogovor s Bošnjacima?

BEVANDA: Zbog čega bi pravili kontra-učinak?

Bljesak.info: Ne znam. Ja pitam Vas.

BEVANDA: Mostar doista jeste stolni grad Hrvata u BiH. U Mostaru su sve najvažnije institucije bh. Hrvata: sveučilište, klinička bolnica, kazalište, HAZU i on s te strane jest stolni grad Hrvata u BiH. S druge strane, on je grad svih njegovih građana i svi ljudi u Mostaru, bilo koje nacionalnosti, se u njemu moraju osjećati zbilja komotno i dostojanstveno.

Bljesak.info: Stanje u županiji baš i nije bajno. Tko je kriv za ovakvo stanje? HDZ je bio u vlasti protekle četiri godine. Raste nezaposlenost, ljudi se iseljavaju, mnogo je problema.

BEVANDA: To je pitanje za jednu širu elaboraciju. Treba se vratiti u 2006. godinu. Vlada koja je formirana te godine naslijedila je oko 30 milijuna KM suficita na računima. Ta vlada je uspjela potrošiti sav taj novac i zadužiti ovu vladu za još 30-ak milijuna KM. Znači, ta vlada je u četiri godina napravila minus od oko 60,70 milijuna, a da ne spominjem da je devastirala sve što je mogla. I Ministarstvo unutarnjih poslova, i zdravstvo i obrazovanje. Ja mogu reći da je stanje u MUP-u bilo toliko zapušteno da ja nisam mogao vjerovati da je to tako. Ova vlada je ipak uspjela u neku mjeru vratiti dignitet županije, sanirati koliko toliko proračunski minus i stabilizirati županiju. S druge strane, imamo pojavu koja je generalna za sve županije. Vlada Federacije BiH se svakodnevno zadužuje i taj novac ubacuje u davno propala poduzeća po Bosni, a na kraju se kod vraćanja tih dugova od županija oduzima novac. Tako da je županija ove godine primila 20 milijuna KM manje nego prije. Grad Mostar je primjerice prve godine kada je uveden PDV primio 19 milijuna KM, a prošle godine samo devet. Dakle, sustavno se osiromašuju lokalne zajednice i županije. Novac troši Federacija, znamo gdje, a malo toga novca dođe u županije s hrvatskom većinom.

Bljesak.info: Kakvo rješenje onda nudite?

BEVANDA: Mi mislimo, i naš plan nakon ovih izbora je da se u vremenu duboke krize posebno treba posvetiti socijali. Trebamo napraviti redefiniciju socijalnih davanja da bi ona bila pravičnija. Drugi pravac djelovanja mora biti jačanje institucija , koje su od značaja za Hrvate u BiH. Tu, prije svega, mislim na Sveučilište, Sveučilišnu kliničku bolnicu, HAZU, Hrvatsko narodno kazalište kojima se mora osigurati normalno funkcioniranje, jačanje i rast. S treće strane, preduvjet da bi sve ovo mogli osigurati je jačanje gospodarstva. Zadnjih godina se zapošljavanje u ovoj županiji svelo na zapošljavanje u državnim službama i javnom sektoru. Tu se zbrine poneka obitelj, ali to nije pozitivan trend. Nema zapošljavanja, nema radnih mjesta u realnom sektoru i mislim da je taj dio skoro pa i zamro. Naša poduzeća muku muče s preživljavanjem nema investicija i novih radnih mjesta.

Bljesak.info: Kako do investicija?

BEVANDA: Naši županijski proračuni, negdje od polovice idućeg mandata moraju početi biti razvojni i davati poticaje gospodarstvu. Ne treba daleko ići da vidimo kako se gospodarstvo poticajno razvija, kako se uređuju poslovne zone. Mi uopće nemamo urede za apliciranje prema EU fondovima. Potrebno je taj ured žurno osnovati u županiji, ugledati se na primjere iz Hrvatske i Poljske koja je po tom pitanju mnogo uradila. Tu treba zaposliti sposobne i odgovorne ljude koji su obrazovani i koji će moći odgovoriti toj zadaći. Potrebno je te urede otvoriti u svim općinama u županiji, posebno u onima koje su naslonjene fizički na granicu s Hrvatskom i EU. Mislim da bez jačanja gospodarstva i bez radnih mjesta jednostavno možemo ubacivati milijune KM u socijalu, a da, nažalost, nećemo pomoći ljudima. Strane investicije neće doći u ovu državu dok ona ne bude pravno uređena i dok se ulagači ne budu osjećali sigurno. To su floskule da će netko doći izvana i uložiti novac tek tako. Moramo pomoći sami sebi. Moramo osigurati preduvjete za ulaganje prije svega domaćih poduzetnika, za dinamično gospodarstvo i zapošljavanje i nova radna mjesta će onda doći kao rezultat toga.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Intervju

Grčić je, zanemarujući struku, pripremao i ugovarao EU projekte daleko ispod potrebne razine!

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednica HDZ-a i eurozastupnica Ivana Maletić dala je opširan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Intervju koji je vodio urednik SD-ova tjednog priloga „Spektar“ Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Koliko možemo biti zadovoljni dosadašnjim povlačenjem EU sredstava? Znam da je pitanje slojevito, no kakva bi bila vaša generalna ocjena?

Za brzo i uspješno korištenje EU fondova neophodno je pojednostavniti procedure, pomoći krajnjim korisnicima u pripremi i sufinanciranju, ubrzati ugovaranje, prilagoditi kriterije potrebama korisnika. Posebno je važno uložiti znatna sredstva u pripremu projekata i otkloniti osnovne prepreke, a to su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, presporo sudstvo i dugotrajni postupci dobivanja rješenja, odgovora i potvrda državne uprave. Te prepreke ne usporavaju samo korištenje EU fondova, nego i provedbu svih ostalih projekata financiranih iz drugih izvora te tako smanjuju razinu investicija i razvojni potencijal Hrvatske. Na svim ovim preduvjetima se dugo nije radilo, Vlada je počela otklanjati prepreke, ali rezultati se ne mogu vidjeti odmah. U 2018. ćemo moći sagledati ozbiljnije rezultate Vlade i novo stanje u provedbi.

Nekidan je bivši potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio da je u njegovo vrijeme iskorištenost EU sredstava bila na 87 posto, kritizirao je Vladu za usporavanje korištenja EU fondova i zapitao gdje ste sad Vi da na to upozorite. Što kažete na to?

Bivšem potpredsjedniku Vlade Grčiću nikako ne idu brojke i postoci. Može sad otvoriti stranice Europske komisije i vidjet će da je čak i u ovom trenutku iskorištenost EU fondova iz razdoblja 2007.-2013. ispod postotka o kojem on govori i iznosi 80 posto. Ako govori o ugovorenosti, upravo tu i je problem i na to sam ga upozoravala. Ugovorenost je trebala biti znatno iznad 100 posto da bismo imali šansu uspješno koristiti sredstva. Vlada radi punom parom i popravlja nepopravljivo, godine su iza, projekti se nisu pripremali i ugovarali na razini na kojoj su trebali. Kako sam i rekla, u 2018. ćemo moći dati prve ocjene uspješnosti rada ove Vlade.

Nema dugo, Vlada je odobrila zapošljavanje upravo kadrova koji bi se bavili EU natječajima i povlačenjem sredstava. Navodno je problem i prelazak državnih službenika koji znaju raditi taj posao u privatni sektor, odnosno, u susjedne zemlje koje „barataju“ pretpristupnim fondovima. Jesmo li zakasnili s tom kadrovskom „obnovom“?

Ljudi su jedan od glavnih preduvjeta uspješnog korištenja EU fondova. Konačno smo dobili Vladu koja je to prepoznala i pokrenula zapošljavanje. Plaće tih ljudi se većim dijelom financiraju iz EU fondova, tako da zaista dosadašnja zanemarivanja izgradnje kapaciteta za korištenje EU fondova nisu imala opravdanje. Pred Vladom je sad uvođenje sustavnih edukacija, testiranja i praćenja kvalitete rada zaposlenih jer nas greške mogu skupo stajati. Nikad nije kasno za kadrovsku obnovu i promjenu u pozitivnom smislu, ali obnova tek tijekom 2016. i 2017. odražava se na brzinu provedbe i razinu iskorištenosti sredstava. Kadrovski smo trebali biti ojačani i spremni još 2013. godine.

Kako se što bolje pozicionirati kad je riječ o korištenju EU fondova u bliskoj budućnosti, pred nama je novo razdoblje za povlačenje sredstava?

Već sad bismo trebali raditi na strateškim dokumentima za buduće razdoblje i utvrditi u njima što kao država na kojem području, i to geografski i tematski, želimo postići. Odmah pripremati i projekte te novu perspektivu dočekati na način da već u prvoj godini krenemo s implementacijom. Samo tako ćemo se moći dobro pozicionirati u novom proračunu. Na kongresu Europske pučke stranke održanom na Malti izborili smo se da u dokument EPP-a „Europa osigurava našu budućnost“ uđe amandman kojim se traži da kohezijska politika ostane proporcionalno jednako zastupljena u EU proračunu kao u sadašnjem razdoblju i to je važna politička poruka Europskoj komisiji.

Dosta toga se promijenilo otkako smo se pridružili EU-u; od krimske krize, sankcija Rusiji, odnosno, EU-u od strane Rusije, suočili smo se s izbjegličkim valom iz Sirije i drugih zemalja, tu je i teroristička opasnost koja je postala europska realnost… Koliko se to sve odrazilo na funkcionalnost samog EU-a, odnosno, ideju snažne Unije?

Zaista je ovo vrlo turbulentno razdoblje u kojem se nalazi Europa i cijeli svijet. Odgovor Unije cijelo vrijeme je stabilnost, sigurnost, povjerenje, jačanje zajedništva i solidarnost, uz rad na mjerama za ubrzanje gospodarskog rasta. Sve prepreke i krize pojačale su potrebu za jedinstvom. Čak 74 posto ispitanika iz svih država članica smatra da je puno više zajedničkih točaka koje spajaju EU nego onih koje bi razdvajale EU. Građani žele snažnu i stabilnu Europsku uniju.

Kako Hrvatska može biti lider u jugoistočnoj Europi? Koliko je to uopće važno pitanje?

Hrvatska ima najnovije iskustvo procesa pristupanja Europskoj uniji. Sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u jugoistočnoj Europi korištenjem naših znanja i iskustava mogu biti brže u ispunjavanju i dobrom razumijevanju postavljenih kriterija te implementaciji u praksi. S iskustvom u prekograničnoj suradnji i makroregionalnim strategijama možemo se pozicionirati i kao lider i promotor važnih zajedničkih infrastrukturnih i razvojnih projekata – što je predsjednica s Inicijativom tri mora i započela. Naravno ta Inicijativa ima i puno šire značenje i obuhvat. Upravo to je pravi put, istaknuti se kvalitetnim idejama, znanjem i izvrsnošću i tako se pozicionirati kao lider.

Što mislite, kojom dinamikom će se odvijati daljnje širenje EU-a? Tu prije svega mislim na države u našem susjedstvu?

Raduje me što je predsjednik Europske komisije Juncker u svom govoru o stanju Unije u srijedu u Europskom parlamentu istaknuo da će u sljedećem razdoblju broj članica biti sigurno povećan sa 27. Nijedna država u ovom trenutku nije spremna, ali vrata Unije su otvorena, naravno kada se ispune zadani kriteriji. Još je dosta posla pred državama kandidatkinjama i o tome redovno raspravljamo u Europskom parlamentu, ali europska perspektiva je neupitna.

Brexit je, među ostalim, intenzivirao i polemike oko proračunske i općenito financijske budućnosti Unije. EU proračun će sada biti „tanji“ za oko 11 milijardi eura godišnje, ističe se princip štednje, da svaki uloženi euro mora donijeti dodanu vrijednost, kako je to rekao povjerenik Europske komisije za proračun Guenther H. Oettinger. Upravo se vode razgovori o višegodišnjem financijskom okviru, što u našoj javnosti prolazi nekako nezapaženo, ali to nipošto ne znači da je riječ o nevažnom pitanju. Jednom ste kazali da proračun EU-a svakog Europljanina stoji manje od cijene jedne šalice kave dnevno. Što mislite, hoće li se to mijenjati?

Proračun će se sigurno mijenjati. Jedna je mogućnost povećati izvore financiranja, odnosno prihode i doprinose država članica, a druga je smanjiti rashodnu stranu. Puno je izglednije smanjenje rashodne strane, ali i to je problem s obzirom na nove prioritete na razini EU-a, poput zajedničke obrambene politike, koje u budućnosti treba financirati, a jednako su nam važne i dosadašnje politike, poput kohezijske, koja je od posebnog značaja za Hrvatsku. U svom govoru Juncker je istaknuo da će u svibnju 2018. biti predstavljeno kako će budući proračun zadovoljiti sve ambicije i osigurati da možemo ispuniti obećano. Iz ove najave mogli bismo iščitati da će se ipak ići na povećanje doprinosa država članica u proračun, uključivanje novih prioriteta za financiranje, ali i osiguravanje kontinuiteta kohezijske i poljoprivredne politike.

Upozoravali ste kako regulativa u području kohezijske politike treba biti donesena najkasnije do sredine 2019. godine. Što sve to može značiti za Hrvatsku u predstojećem razdoblju, što će biti s datumima provedbe ako regulativa bude kasnila?

Bilo bi jako važno regulativu za novo razdoblje imati već u 2018. kako bi države sve pripreme za korištenje EU fondova završile do početka novog razdoblja i u prvoj godini započele provedbu. S obzirom na Brexit i rasprave koje se vode, teško možemo očekivati regulativu prije 2019., dobro će biti ako je usvojimo u ovom sazivu Komisije i Parlamenta. Upravo zbog toga države članice bi trebale sve pripreme odraditi neovisno o regulativi i nakon donošenja regulative napraviti samo prilagodbe, ako budu potrebne. U protivnom, u novom razdoblju provedba će kasniti i države članice neće uspjeti iskoristiti sredstva EU fondova.

Svako toliko se povede i priča o Europi u „dvije brzine“, u kojoj bi naprednije zemlje napredovale još brže, a zaostalije bi države-članice bile isključene iz nekih procesa? Bi li to oslabilo EU? Vi zastupate koncept jake monetarne i ekonomske unije?

Tako je. Baš sam predala amandmane i u raspravama o ekonomskim politikama za eurozonu, isticala da se eurozona ne može razvijati bez jedinstvenog pristupa državama članicama u i izvan eurozone, usprotivila sam se posebnom proračunu za eurozonu dok u njoj nisu sve države članice. Jako me obradovalo što je predsjednik Juncker u svom govoru istaknuo da vidi jedinstvenu Europu u kojoj će sve članice biti i članice monetarne unije, i bankovne unije i Schengena. Time se sve ove rasprave prekidaju. Nema Europe više brzina, svi ćemo biti jednaki, ravnopravni i solidarni. Državama koje nisu trenutno u monetarnoj uniji pomoći će se instrumentom tehničke pomoći da što prije zadovolje kriterije. Postavio je vrlo ambiciozan rok za ostvarenje ovog cilja – 30. ožujka 2019. To su dobre vijesti za nas u Hrvatskoj.

Koliko je bliska budućnost u kojoj će hrvatsko gospodarstvo biti spremno za uvođenje eura?

Za ulazak u eurozonu postoje dvije vrste kriterija: ekonomski kriterij i pravni kriterij. Jedan od uvjeta pravnog kriterija je da nema monetarnog financiranja, odnosno da Središnja banka ne smije financirati državni proračun. Jedina država koja to poštuje, a da je izvan eurozone, jest Hrvatska. Od ekonomskih kriterija zanimljiv je onaj koji se veže na stabilnost tečaja. Jedine dvije države izvan eurozone koje imaju stabilan tečaj i vode takvu politiku su Bugarska i Hrvatska. S obzirom na to da Hrvatska ispunjava sve uvjete pravnog i veliki dio ekonomskog kriterija, možemo reći da se kao država de facto nalazimo u eurozoni, ali de jure ne i zato nam je važno što prije i formalno postati dio monetarne unije.

Prije ljetne stanke u EP-u, u povodu izglasavanja rezolucije o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a, ukazali ste da se udio industrije u BDP-u EU-a tijekom zadnja dva desetljeća smanjio s 19 na manje od 15,5 posto. „Cilj nam je to promijeniti i do 2020. postići razinu od 20 posto udjela u BDP-u“, kazali ste. Gdje je u toj priči Hrvatska? Gdje smo mi u priči o reindustrrjalizaciji, s kojim kapitalom je to uopće moguće očekivati?

U odnosu na pretkriznu 2008. godinu, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je na kraju 2016. bila niža za 6 posto dok je prosječno u ostalim državama članicama jugoistočne Europe narasla za 14 posto. Dakle, pred nama je veliki posao na oporavku i razvoju industrije. Za ostvarenje tog cilja potreban je potpuni preokret: smanjenje ovisnosti o sirovinama iz drugih zemalja, povećanje energetske učinkovitosti, obrazovanje u skladu s potrebama industrije, povezivanje industrije i znanosti, poticanje inovacija. Za to moramo koristiti sva raspoloživa sredstva EU fondova, Europski fond za strateška ulaganja, povoljne izvore financiranja iz EIB-a, EBRD-a i drugih institucija.

Mađarska se solidarizirala sa Slovenijom i objavila je da neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvom u OECD-u. Očito je riječ o nastavku diplomatskog sukoba sa Slovenijom nakon nedavne arbitraže drugim sredstvima…

OECD je ekonomska organizacija koja štiti poslovnu klimu te lobira za svoje članice, pomaže znanjima, analizom dobrih praksi i razmjenom iskustava. Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak – demokracija i poštivanje ljudskih prava, slobodno-tržišna ekonomija, BDP po glavi stanovnika – koji je bar jednako visok onom najsiromašnije članice OECD-a. Slovenija se poziva na vladavinu prava, a baš temeljem toga ne bi smjela pribjegavati ucjenama i državu koja ispunjava sve kriterije kočiti u procesu učlanjivanja u OECD. Do rješenja trebamo doći razgovorima i dogovorima, ne zato što nam je članstvo u OECD-u neophodno, nego radi razrješenja bilateralnih pitanja i uspostave dobrih odnosa sa susjedima. Mislim da smo sad na dobrom putu. Premijer je sazvao i sve čelnike parlamentarnih stranaka, ne znam kad se to zadnji put u Hrvatskoj nakon pregovora dogodilo.

Najavljuje se i reforma javne uprave. No, nije ovo prva Vlada koja to najavljuje, isto kao i recimo, olakšavanje uvjeta poslovanja za poduzetnike, promjenom famozne „antipoduzetničke klime“. Je li država napokon u stanju pokazati da je spremna mijenjati samu sebe, počevši od javne uprave?

To je definitivno jedna od najvažnijih reformi i mislim da za to više nema prostora za čekanje. Vlada je toga svjesna i vjerujem da su sve pripreme u tijeku. Ta reforma treba rezultirati dobro opisanim i propisanim poslovnim procesima i procedurama u svim ministarstvima i ostalim državnim institucijama pa temeljem toga jasnom podjelom poslova, prava i odgovornosti, koja je temelj za uklanjanje preklapanja i praćenje kvalitete, brzine i uspješnosti obavljanja posla. Bez toga nema niti sustava prepoznavanja izvrsnih kadrova, motiviranja i nagrađivanja. I za lokalne jedinice treba utvrditi mehanizme usporedbe, postaviti kriterije praćenja uspješnosti i na temelju (ne)uspješnosti rada ih reorganizirati.

Dosta ekonomskih analitičara pohvalno je govorilo o poreznoj reformi i vođenju državnih financija… No, porez na nekretnine ipak se pokazao problematičnim, pa je premijer nakon žestokih reakcija u javnosti najavio „odgodu“ primjene. Je li Vlada tu napravila „korake“, prije svega u komunikacijskom smislu?

Vlada čitavo vrijeme u prvi plan stavlja partnerstvo, transparentnost, otvorenu i jasnu komunikaciju. Ne želi nametati rješenja nego ih donositi zajedno sa zainteresiranim stranama. U slučaju poreza na nekretnine tek kada su se počele prikupljati potrebne informacije za njegovu implementaciju postalo je jasno da građani nisu dovoljno upoznati sa značenjem i ciljevima ovog poreza. Vlada nije tu da zastrašuje ljude nego da bude partner i služi građanima. Zato je i donesena odluka da se dok građani ne budu spremni za novo rješenje – a koje je doneseno s ciljem pojednostavljenja i manjih nameta – ne ide s primjenom.

Ovo je primjer kako neka dobra rješenja zbog „loše percepcije“ nastale od prije ne mogu zaživjeti u praksi. Najvažnija je poruka svima da je Vlada pokazala da joj je stalo do stavova građana, da sluša i nema velikih ega koji pošto poto provode ono što su zamislili. To je zaista demokratizacija društva.

U Hrvatskoj se, eto, još uvijek više strasti diže oko tema iz prošlosti, negoli oko uspješnosti korištenja EU fondova. Komunizam i fašizam, ploča sa spornim natpisom „Za dom spremni“ i dalje su važne teme u domaćoj javnosti?

Komunizam i fašizam su našem narodu nanijeli jako puno zla. Braniteljski pozdrav u grbu HOS-a „Za dom spremni“ nešto je sasvim drugo od pozdrava koji se veže uz ustaše. Prema braniteljskom pozdravu i svemu vezanom uz branitelje gajim duboko poštovanje i zahvalnost. Međutim, mnogi su propatili od ljudi koji su vikali „Za dom spremni“ u Drugom svjetskom ratu, kao i od zločina partizana i kasnije komunizma. Sigurna sam da je našim braniteljima i svima nama na prvom mjestu jaka Hrvatska na vrhu ljestvice razvijenosti europskih država, i zato smatram da je vrijeme da osudimo zlo i totalitarne režime, uklonimo njihova obilježja i okrenemo se poduzetnicima, gospodarstvu, znanju, izvrsnosti, ustrajnom i vrijednom radu.

Ovaj tjedan je Europski parlament u Strasbourgu usvojio izvješće kojim se pozdravlja pristupanje Europske unije Istanbulskoj konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te se pozivaju države članice da je što prije ratificiraju. Za usvajanje izvješća glasalo je 489 zastupnika, uz 114 glasova protiv i 69 suzdržanih. Zašto ste bili suzdržani?

Ne volim biti suzdržana, ali u ovom slučaju to je najbolje odražavalo moj stav. S jedne strane podržavam Istanbulsku konvenciju jer sam za nultu stopu tolerancije nasilja nad ženama, a s druge strane sam protiv ove Konvencije jer sam protiv nametanja rodne ideologije i uvjeravanja žena da je odluka o pobačaju odluka o njihovu tijelu, a ne o životu i smrti drugog bića. Takve konvencije ne bi trebale ulaziti u svjetonazorska pitanja i to nametati državama. Tada ne bi bilo problema s ratifikacijom u pola država članica EU-a.

Sastav Vlade je dosad doživio nekoliko promjena u hodu, zadnju zbog koaliranja s HNS-om. I Vaše ime se spominjalo u kontekstu izbora ministara nakon pobjede HDZ-a na izborima prije godinu dana, no na kraju niste postali jedna od ministrica. Žalite li za tim na bilo koji način?

Uvijek je izazov i želja biti u Hrvatskoj i raditi u Vladi. Ovaj put smo se tako posložili, trebao je netko od ekonomista ostati i u Europskom parlamentu s obzirom na to da je u Vladi četvero izvrsnih ekonomista, doktora znanosti.

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Biskup Košić: Dobio sam tri prijetnje. Ljevičari bi ubijali i nakon 70 godina

Objavljeno

na

Objavio

– Kada bi se provela lustracija, tada bi i naša dijaspora – a računa se da još toliko Hrvata živi diljem čitavoga svijeta koliko nas ima u RH – sudjelovala u tome da se ovdje pokrenu investicije – tvrdi biskup Košić

Sisačkom biskupu Vladi Košiću ne može se reći da je neprincipijelan. Kritizirao je bivšu Vladu Zorana Milanovića, Ivi Josipoviću spočitavao što kao agnostik ide na hodočašća, Most je prozvao jer je bio spreman na koaliciju sa SDP-om, a danas je tu HDZ-ova Vlada premijera Plenkovića, za koju također smatra da nije demokršćanska jer je u koaliciji s HNS-om.

Koja bi to Vlada i kakva bi po Vama onda trebala biti na vlasti u Hrvatskoj?

Volio bih kada bi u Hrvatskoj bili na vlasti političari koji su izraz biračkog tijela i njegove volje, što sada nije slučaj. Naime, kada je na snazi ovaj i ovakav izborni zakon, moguće je da nam život određuje jedna minorna politička skupina i čak nacionalna manjina. Zato se ja zalažem za izmjenu izbornog zakona. Sjetite se kako je u Milanovićevoj Vladi ministar Bauk svojim notornim iznošenjem neistine spriječio referendum koji je pokrenula udruga U ime obitelji upravo radi izmjene izbornog zakona. On je tada tvrdio da je u RH 4,5 milijuna birača što je nemoguće jer je tada bilo toliko stanovnika u RH, a ne birača. Mislim da je ta izmjena zakona pretpostavka boljeg, dapače jedino pravog, demokratskog funkcioniranja naše države.

Je li trebala ostati spomen-ploča poginulim braniteljima HOS-a u Jasenovcu?

Ta je spomen-ploča trebala ostati u Jasenovcu jer su tamo ti naši branitelji poginuli za našu domovinu. Ako nisu smetali kad su ginuli za Hrvatsku, zašto bi smetali danas, 26 godina poslije? I ako su se tada, kad je bilo najteže, tako organizirali i uzeli svoje simbole, zašto to sada nakon toliko godina mijenjati? Moji Gromovi, koji su oslobađali Petrinju – jer sam i sam bio ratni župnik Petrinje i Hrastovice pa sam se s njima susretao i upoznao ih – imaju i danas svoj znak, pesnicu koja je uhvatila gromove s geslom: Jednom grom, uvijek grom. Pa kad to smiju i trebaju imati Gromovi, Tigrovi i sve druge postrojbe HV-a nastale u Domovinskom ratu, zašto to ne bi smjeli imati pripadnici HOS-a? A jednako su ginuli za domovinu, i to 1991.-1995., a ne 1941.-1945. Da, to što pozdrav „za dom spremni“ asocira na NDH nekima ne odgovara, ali nije to bila borba za NDH, nego za suvremenu modernu Hrvatsku. I zato treba ostati spomenik poginulim pripadnicima HOS-a. Ako je političkom trgovinom pogažena žrtva poginulih branitelja, doći će, nadam se, vlast koja će taj spomenik vratiti tamo gdje mu je mjesto. Problematizira se samo mjesto Jasenovac, no o tome bi trebali dati službeno mišljenje stručnjaci, povjesničari i forenzičari. Dok toga nema, politika se poigrava sa žrtvama, ali i s istinom o Jasenovcu, a to nije dobro!

Na Facebooku branite pozdrav “za dom spremni”, potpisnik ste i peticije koju je pokrenuo akademik Pečarić da se taj pozdrav vrati u uporabu u vojsci.

Mnogo je primjera da su taj pozdrav koristili Hrvati u borbi puno prije Drugog svjetskog rata. Npr. Nikola Šubić Zrinski braneći Siget 1566. pošao je u odlučujući boj s povikom: „U boj, za dom!“ Tako je uostalom to 1876. Hugo Badalić, pisac libreta opere Nikola Šubić Zrinski, napisao. K tome je i ban Josip Jelačić pozdravljao svoje vojnike pozdravom: „Za dom!“, a oni su odgovarali: „Spremni umrijeti!“ Kada bismo sve što je bilo u NDH željeli izbaciti iz upotrebe, tada bi bio dugačak popis tih riječi i simbola, a to nije moguće ni potrebno. Ja se pitam kako su se pozdravljali domobrani, redovna vojska NDH? A i oni imaju povijest još od Prvog svjetskog rata pa preko Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata. Kad bi se sve što je postojalo u NDH trebalo ukinuti, zašto su u Domovinskom ratu ponovno oživljeni domobrani, kao vojne postrojbe? Ako je NDH i kompromitirala pozdrav ZDS, opet su ga u najpozitivnijem smislu očistili i afirmirali upravo pripadnici HOS-a koji su se borili i mnogi poginuli za modernu Hrvatsku.

Pobornik ste lustracije. Smatrate li da je moguće danas provesti lustraciju u Hrvatskoj?

Lustracija je moguća još uvijek jer u javnom su prostoru i danas prisutni oni koji su, kako bi to rekao biskup Egidije Živković, okrvavili ruke. Lustracija je u Makedoniji uvedena prije dvije godine, a Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje iz bivšeg komunističkog bloka u EU koje nisu provele lustraciju. Ljudi koji su bili dio represivnog totalitarnog sustava ne bi smjeli obnašati javne službe. Samo je o tome riječ i mislim da to moramo kad-tad učiniti. Proces dovođenja pred lice pravde ubojica i zločinaca iz Drugoga svjetskog rata i poraća ide tako sporo, gotovo nikako, jer nije bilo lustracije. Mi činimo što možemo, udruge također, ali država bi to morala preuzeti i već jednom riješiti. Očito to nije moguće kad još uvijek mnogi „s okrvavljenim rukama“ drže mnoge uzde našeg društva i štite sebe i svoje.

Koristite društvene mreže. Koliko su one uopće korisne u društvu, “pomažu” li ili ne u podjelama i hoćete li i dalje prijavljivati one koji vam prijete?

Ja sam dobio već treću prijetnju. Zanimljivo je da je u svim slučajevima – barem su se tako i u prve dvije, koje nisu otkrivene – potpisivali kao Antife, a bilo je to i nakon kritika na račun prijašnjih vlada, kao i u posljednjem slučaju. Dakle, tzv. ljevičari su nasilnici, oni bi još i danas likvidirali i ubijali. Nije li neobično da se nisu ni poslije 70 godina promijenili? I nije li neobično to da je posljednja osoba koja mi je prijetila i dalje član SDP-a, kojeg su i lokalni i nacionalni šef te partije, umjesto da ga isključe kao nepoželjnog, uzeli u zaštitu? Toliko o tome. No, moja je savjest mirna, ja nikome ne želim činiti nasilje, a pravo misli i govora nitko mi ne može oduzeti. I moja je prednost što se ne borim silom, nego istinom. I znam da me Bog štiti jer on je Istina. A danas je sudjelovanje na društvenim mrežama jedan od suvremenih načina kako doći do ljudi i navijestiti im evanđelje našega Gospodina. Pa i kad ne govorim izričito o evanđelju, ali kad govorim o istini koja se prešućuje, o pravednosti koja se progoni i o dobru koje se guši, ja naviještam Gospodina, rekao je sisački biskup Vlado Košić za tiskano izdanje Večernjeg lista

Biskup Košić komentirao ‘sramotno postupanje vlasti, šarafciger-vlasti’

facebook komentari

Nastavi čitati